Cijene neće rasti, a dugoročna korist eura je nemjerljiva

Sudionici okruglog stola o euru i cijenama/Žarko Bašić/PIXSELL Sudionici okruglog stola o euru i cijenama/Žarko Bašić/PIXSELL

U praksi je najveći problem jaz između percipirane inflacije i one realne. Ljudi formiraju mišljenje temeljem onoga što često kupuju.

Iskustva drugih zemalja koje su uvodile euro pokazuje da Hrvatska ne mora strahovati od naglog poskupljenja te potencijalne inflacije. Štoviše, postoji mogućnost da neki veliki maloprodajni lanci, prije svega diskonteri, konverziju u eure iskoriste čak i za dodatno spuštanje cijena kako bi zahvatili još veći udio tržišta, rečeno je na okruglom stolu euro i cijene, a koji se održava u sklopu projekta "Zagreb -  financijsko središte: Ususret euru", u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. Na skupu, koji je moderirala Ana Blašković, novinarka Poslovnog dnevnika, okupio se niz menadžera i analitičara iz bankarskog sektora i trgovine: Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisen bank (RBA), Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke, Alen Kovač, glavni makroekonomist Erste & Steiermärkische banke, Ana Martinis, voditeljica Odjela za monetarne analize u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), Mirko Budimir, potpredsjednik Udruge trgovine iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

 

Kovač

Percepcija javnosti je u pravilu osjetljivija na rast cijena.

Istraživanja tržišta
Ana Martinis, voditeljica Odjela monetarne analize u HNB-u ističe da istraživanja centralne banke pokazuju da bi se blagi rast cijena mogao dogoditi, ali ne nešto ozbiljno. "Istraživanja na primjerima drugih zemalja koje su uvodile euro pokazuju da je percepcija ljudi prema rastu inflacije bila puno veća nego što je to bilo u realnosti. U niti jednoj zemlji nije došlo inflacije veće od 0,5 posto. Jednokratni troškovi kod poduzetnika će postojati - promjene cjenika, računovodstvenih i informatičkih sustava. Moguće je da će jednokratne troškove trgovci htjeti preliti na potrošače. Najlakše se to može napraviti zaokruživanjem cijena na prvu višu atraktivnu cijenu, no primjer drugih zemalja eurozone pokazuje da se to može efikasno spriječiti", kaže Martinis.

Dodaje da je u praksi najveći problem je jaz između percipirane inflacije i one realne. Ljudi formiraju svoje mišljenje temeljem proizvoda koje često kupuju, a to su uglavnom jeftine svakodnevne potrepštine - kruh, kava, novine etc., a koje imaju nisku cijenu i kad ona poraste za malo, svi to primijete", kaže analitičarka HNB-a. Alen Kovač iz Erste banke ne očekuje da bi rast inflacije zbog uvođenja eura mogao biti veći od 0,2-0,3 posto te da bi to moglo imati negativan utjecaj na gospodarstvo ili standard građana. "Percepcija javnosti je u pravilu osjetljivija na rast cijena te privlači više pozornosti, nego kada dolazi do pada razine cijene. Drugim riječima, možemo govoriti o dozi asimetričnosti kod percepcije trendova kretanja cijena. Kada govorimo o drugim faktorima, za očekivati je da će konkurencija, odnosno potencijalni ulazak novih igrača (diskontera) te rast udjela 'online' trgovine imati deflacijski utjecaj", kaže Kovač. 

 

Starčević

Učinkovit način za sprečavanje poskupljenja je primjena dvostrukih cjenika.

Mirko Budimir, potpredsjednik Udruge trgovine Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), kaže da  raspolaže rezultatima informativnih anketa koje provode njihove članice. "Trgovci na terenu osjete bilo kupaca. Imate 50-60 posto ljudi koji podržavaju uvođenje eura. Naravno, imate nešto skeptika kao i onih koji su neodlučni. Ono što nas zabrinjava u anketama je to da imamo dobar dio ljudi koji podržava uvođenje eura, ali su stava da će trgovci na tome profitirati", ističe Budimir.

Dodaje da očekuje da će pri konverziji izvjesno biti jednokratnih efekata zbog zaokruživanja cijena, ali ne vjeruje da će to biti nešto ozbiljnije što bi utjecalo na standard. S druge strane, smatra on, strani lanci će spuštati cijene zbog olakšanog poslovanja unutar jedinstvene eurozone. "Trgovina je najbliža teorijskim prikazima savršene konkurencije jer je jako velik broj igrača u svim formatima, na tržište se lako i slobodno ulazi i izlazi te je veliki pritisak na marže. Preslagivanja će biti sigurno. Imali smo već primjer sredine 2000-ih kad su trgovački centri i hipermarketi istisnuli male kvartovske dućane. No, sad se trend opet okreće zbog mentaliteta jer se građani Hrvatske vole družiti i imati prisan odnos sa svojim prodavačima te je to niša koja omogućuje opstanak ili čak i razvoj malih dućana. Neki su to prepoznali te uvelike već razvijaju ovaj model", kaže Budimir. 

 

0,5 posto

je očekivana kratkoročna inflacija prilikom ulaska u eurozonu

Niže nego sada
Da bi cijene u trgovinama s uvođenjem eura mogli biti i niže nego što su sada, smatra i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke. "Očekujem da će u narednom razdoblju doći do daljnje konsolidacije maloprodajnog tržišta. Sudbina jednog velikog lanca (op. a. Konzuma) je neizvjesna, a Hrvatska ima samo jednog pravog sveprisutnog diskontera (op.a. Schwarz grupa). Prema broj stanovnika duplo manja Slovenija ima dva te je za očekivati da će se ovdje pojaviti barem još jedan (op.a. Hofer iz njemačke Aldi grupe). Stoga očekujem daljnji pad cijena maloprodajnih proizvoda uslijed rastuće konkurencije. Veliki igrači na tržištu, npr. treći na tržištu (op. a. Interspar) radi više formata svojeg prodajnog prostora kako bi na određenom prostoru mogao konkurirati konkurenciji. Konkurentske pritiske dodatno snažno podržava daljnji rast internetske trgovine, vršeći pritisak na standardne prodavače da spuste cijene", kaže Stojić.

Dodaje da i on očekuje povećanje cijena usluga, ali ne linearno jer će veća konkurencija dovesti do većeg izbora i mogućeg pada cijena. Prognozira rast cijena komunalnih usluga čije bi usklađivanje naviše, bliže tržišnih razinama, lakše moglo biti zamaskirano uvođenjem eura. Tržišno određivanje cijena komunalija bitno je i zbog nužnih investicija u infrastrukturu tih sektorima koja je već prilično zastarjela. Stojić je i stava da je EU maloprodajno tržište sve više globalizirano, a domaćim trgovcima nedostaje kapitala za razvoj i širenje, pa ne trebali gajiti iluzije u održivost postojanja nacionalnih trgovačkih lanaca. "Opstat će oni koji nude konkurentnije i kvalitetnije proizvode te jačaju inozemna strateška partnerstva, jer granica nema", smatra ovaj analitičar. 

 

Budimir

Imate 50-60 posto ljudi koji podržavaju uvođenje eura.

Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisen banke (RBA) navodi da postoji mogućnost da će u prvo vrijeme, dok se potrošači privikavaju na cijene roba i usluga izražene u novoj valuti, neki poduzetnici pokušati "loviti u mutnom" i podizati cijene. No, ta je mogućnost jednokratna u kraćem razdoblju i za očekivati je da će se kupci brzo priviknuti na cijene iskazane u eurima što će stabilizirati cijene. Dugoročno će euro pojeftiniti poslovanje i donijeti niže cijene.  "Kad gledamo proces uvođenja eura u drugim zemljama, moramo gledati zemlje koje su nakon zadnjeg grupnog ulaska 2004. ulazile u europodručje pojedinačno, jer su sličnije onom što će se događati nama. Iz njihovog iskustva možemo zaključiti da je učinkovit način za sprečavanje poskupljenja da se na duži rok prije uvođenja eura primjenjuju dvostruki cjenici, u staroj valuti i euru. Time se kupcima pruža mogućnost prilagodbe i prije uvođenja eura pa je time početno nesnalaženje kupaca puno manje", kaže Starčević.  Napominje da je isticanje mogućnosti za rast cijena zbog eura prenaglašeno.

 

Stojić

Doći će do daljnje konsolidacije maloprodajnog tržišta.

"Protivnici uvođenja eura koriste strah od poskupljenja kako bi pridobili podršku neupućenih građana. No, cijene roba i usluga na konkurentnom tržištu određuju ponuda i potražnja, a ne novac kao mjerilo cijena. Nakon uvođenja eura konkurencija na strani ponude trebala bi se pojačati, a cijene sniziti, pa će građani kao kupci zbog uvođenja eura ostvariti dugoročne koristi - a ne štete", kaže. Smatra da motiv za protivljenje euru imaju građani koji dohotke ne ostvaruju na tržištu nego kroz proračunsku preraspodjelu. Uvođenje eura ukida mogućnost za monetarne mjere kojima se u razdobljima krize i smanjivanja proračunskih prihoda može intervenirati radi održavanja razine proračunske potrošnje. Dodatno, za ulazak u europodručje mora se prihvatiti i viša razina fiskalne discipline, a time se znatno sužavaju mogućnosti za pogodovanje korisnicima proračunske preraspodjele. 

Edukacija građana
Dodaje ipak da većina građana nije dovoljno educirana za prosuđivanje o koristima i štetama od uvođenja eura, a iskazano protivljenje može se protumačiti kao uobičajeni strah od promjene, u tom slučaju valute, a time i mjerila cijena. "Ako educirani građani izražavaju negativan stav onda to nije zbog dobrih namjera nego zbog obrane partikularnih interesa koji pretpostavljaju općem interesu", smatra Starčević. Ana Martinis iz HNB-a smatra da su generalno iskustva zemalja koja su uvele euro pozitivna te da se isto tako pokazalo da je nužno napraviti kvalitetnu informativnu kampanju kako bi građani točno znali o čemu se radi.

"Građanima treba jednostavnim jezikom, na životnim primjerima, pojasniti što je euro jer su veliki monetarni i fiskalni efekti mnogima nerazumljivi i zbunjuju ih, a samim time i plaše. Mjera dualnog iskazivanja cijena u kunama i eurima šest mjeseci prije i nakon uvođenja eura će biti pravi pokazatelj kako se cijene konvertiraju. Velika je uloga i medija, da se manje ukazuje na ekstremne slučajeve, a više na trendove. Konkretni pravilnici, koji bi propisivali i moguće kazne za prekršitelje, nisu doneseni jer je još prerano", ističe Martinis.

 

Martinis

Jednokratni troškovi kod poduzetnika će postojati - poput tiskanja novih cjenika.

Dodaje da sve analize pokazuju da u malim zemljama, poput Hrvatske, koje su visoko eurizirane u svakom pogledu, članstva u EU i eurozoni imaju puno više koristi nego mana. "Neke veće zemlje, poput Poljske i Češke, koje imaju veće domaće tržište i nisu visoko eurizirane te imaju mali vanjski dug, imaju interesa da što duže zadrže svoju valutu zbog većih koristi. Ulazak u eurozonu nije jednokratan i brz događaj, to je složeni proces koji ne ovisi samo o našoj želji da uvedemo euro nego nam to moraju odobriti i institucije EU-a i zemlje članice", ističe Martinis. I Starčević smatra da EU i eurozona imaju perspektivu. "EU je dobrovoljna organizacija u koju su zemlje ulazile i još ulaze radi koristi koje ne mogu ostvariti izvan zajednice". 

Euro je strateško pitanje o kojem treba govoriti već danas

Predstoji nam dosta posla. Naše predsjedanje Europsko unijom dogodit će se u vrijeme ulaska u tečajni mehanizam jer je to ključni, kritični korak koji bismo trebali učiniti na putu u Europsku monetarnu uniju. Od 2005. nijedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam, kriteriji ne postoje tako da ćemo morati s europskim partnerima vidjeti što točno trebamo učiniti.  Nakon ulaska u mehanizam potrebno je zadovoljiti Maastriške kriterije koje smo lani sve ispunili. Prilično sam uvjeren da ćemo biti spremni ispuniti te kriterije, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na prošlogodišnjem skupu Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista - Zagreb financijsko središte. Kako smo lani u studenom okupili na jednom mjestu sve značajne dionike iz svijeta financija - od bankara do osiguravatelja, mirovinskih fondova i predstavnika Zagrebačke burze te bez lažne skromnosti primili samo pohvalne komentare ove godine odlučilo smo našu konferenciju podići na višu razinu. Odlučili smo od projekta stvoriti platformu preko koje će svi oni kojih se to dotiče, a dotiče se svih od poslovnih subjekata preko državnih institucija da građana, progovoriti o uvođenju eura tj. potencijalnom ulasku Hrvatske u eurozonu. Iako se čini kao preuranjen potez ili nešto što je još kolokvijalno "na dugom štapu" upravo zbog toga što kroz Poslovni dnevnik stalno ističemo potrebu za dugoročnim planiranjem i strateškim upravljanjem državom - odlučili smo o euru progovoriti sada, a ne tek onda kada nam se dogodi. Kada se govori o ulasku u jedinstvenu monetarnu uniju više je nego važno biti spreman kako se ne bi dogodio negativan efekt tamo gdje se očekuje pozitivan razvoj događanja. Važno je to za sve i državne institucije, i za financijski sektor, i za realni sektor, i za građane - upravo zato ovaj projekt. Jer i kako je lani istaknuo guverner Vujčić uvođenjem eura "za gospodarstvo smanjuje cijena kapitala, kamate na kredite će biti niže. To će značiti i da će regulatorni trošak za bankovni sektor biti bitno niži, stopa obvezne pričuve smanjit će se s 12 posto na jedan posto, uklanjamo potrebu obveznih minimalnih deviznih potraživanja i to će sve utjecati da kamate budu niže.  Druga je korist da će transakcijski troškovi biti niži. Mi najveći dio trgovine radimo s eurozonom, 40 posto robne trgovine i 70 posto prihoda od turizma dolazi s euro područja. Troškovi platnog prometa s inozemstvom doći će na razinu troškova platnog prometa u zemlji. Treće, Hrvatska će postati poželjnije investicijsko odredište zbog uklanjanja tečajnog rizika. To se pokazalo empirijski u svim slučajevima zemalja koje su ulazile u eurozonu da su rasle investicije". Nitko naravno ne bježi i od mogućih loših strana ulaska u eurozonu ali i na njih je bolje da budemo spremni. Ili kako je lani istaknuto na našoj konferenciji "Vlada bi djelovala vjerodostojnije kada bi u sklopu priprema za ulazak u eurozonu predstavila petogodišnji plan proračunskih rashoda umjesto da se 'kladi' da će trenutačno pozitivan ekonomski ciklus potrajati dovoljno dugo da se izvrše potrebne prilagodbe". Građani bi se trebali brinuti oko rasta plaća i njihove prilagodbe ulasku u eurozonu umjesto o zaokruživanju cijena. U narednim mjesecima sve do studenog ove godine na obje platforme i u Večernjem listu i u Poslovnom dnevniku jednom mjesečno bavit ćemo se pitanje uvođenja eura. Uz to organizirat ćemo i niz zatvorenih okruglih stolova ali i web anketa - sve s cilije stvaranja jedinstvene platforme za koju smo sigurni da će nam trebati u godinama koje dolaze. Naravno, namjera i cijeli projekt okruniti velikom konferencijom u studenom koja ako bude slična prošlogodišnjoj može samo značiti da smo uspjeli u svojoj namjeri. (V. Nišević)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve