Nakon najava o poskupljenju kruha početkom kolovoza nisu, međutim, poskupjeli samo pekarski proizvodi. Dionice iz pekarsko-mlinarskog sektora već su tjednima pravi burzovni hit. Najdalje su otišle Zagrebačke pekarne Klara koje su uzletjele čak 236 posto, no uz minornih 34 tisuće kuna prosječnog dnevnog prometa. Na drugom mjestu po rastu cijene, smjestile su se dionice Žitnjaka sa 129,1 postotnim rastom te prosječnim volumenom trgovanja od 401.000 kuna. Dionice križevačkog Mlinara počele su u prvim danima kolovoza i uzlaznu putanju da bi krajem mjeseca dostigle vrhunac.

Agrokor nije u igri?
Od početka godine dionice Mlinara ostvarile su rast od 94,4 posto. Vrhunac su dostigle 23. kolovoza s cijenom od 1.598 kuna, što mnogi povezuju upravo s poskupljenjem kruha i ostalih pekarskih proizvoda. Ovaj uzlet pratile su i dionice Žitnjaka u kojem Mlinar ima 51,92 postoto udjela. No, prema nekim informacijama, za takav rast cijene zaslužni su ipak neki drugi čimbenici. “Smatram da je isključivi razlog porasta cijene Žitnjaka i Mlinara špekulacija o preuzimanju, no, osobno mislim da Agrokor ne bi na burzi bilo koga preuzimao. Sjetimo se da je Tisak kupljen mimo tržišta.”, smatra dobro upućeni izvor koji je želio ostati neimenovan. S tezom da je Agrokor poznat po tome što ništa nije skupo platio slažu se i neki drugi izvori. Sjetimo se Belja koje je prodano za 1 kunu, ali čije su dionice tada skočile i nisu se više vratile na prijašnju razinu, kažu analitičari. Među 10 najvećih vlasnika Mlinara na prvom su mjestu Čakovečki mlinovi s 13,18 posto dionica. Slijede fizičke osobe iz Uprave tvrtke, a na sedmom mjestu je Agrokor s udjelom od 3,07 posto. Na upit o mogućem preuzimanju Mlinara, iz Agrokora je stigao odgovor da je tvrtka dugogodišnji dioničar Mlinara i da samo žele da Mlinar što bolje posluje.

“Mlinar je po meni špekulantska priča, zasigurno najbolja meta u industriji za preuzimanje su Čakovečki mlinovi,” dodaje naš izvor. S obzirom na priče o preuzimanju važnu ulogu imaju nekretnine koje Žitnjak posjeduje. Naime, Žitnjak u Zagrebu ima svoju maloprodajnu mrežu i očito je da bi te nekretnine na tržištu imale priličnu vrijednost. No, kad se radi o nekretninama neki postavljaju pitanje koliko ljudi je spremno kupiti te prostore. S druge strane, kad je u pitanju mlinarska industrija treba naglasiti da se radi o jedinoj nekonsolidiranoj industriji. “Mislim da je razlog tog rasta cijena bila isključivo prilagodba tržištu,” mišljenje je anonimnog analitičara koji, pak, kao najperspektivnije u industriji navodi Zagrebačke pekarne Klara s obzirom da imaju razvijenu maloprodajnu mrežu u Zagrebu kao najvećem tržištu. Najperspektivniji u industriji, prema mišljenju analitičara su, Čakovečki mlinovi. “Oni su najbolji u tom poslu i imaju najbolju profitabilnost. Imaju vlastitu maloprodajnu mrežu, trgovački lanac Metts koji ima 100 trgovina, trgovački lanac na Krku koji uključuje i vrijedne nekretnine, a u njihovom vlasništvu je i Radnik iz Opatije,” dodaje.

Čakovečki Mlinovi na dnu
Žitoproizvod je ostvario skromnih 23.300 kuna prosječnog dnevnog prometa, dok je rast cijene u ovoj godini 39,5 posto. Čakovečki mlinovi posljednji su na ljestvici prema rastu cijene s 24,7 posto te s prosječnim dnevnim prometom od 228,4 posto. Izdanja iz spomenutog sektora, iako u manjoj mjeri, podižu i rastuće cijene pšenice na svjetskom tržištu.