Big Mac indeks dao Trumpu razlog za poplavu dolara

Prema košarici valuta dolar je tijekom ove godine ojačao za jedan posto/REUTERS Prema košarici valuta dolar je tijekom ove godine ojačao za jedan posto/REUTERS

Stručnjaci smatraju da prodaja dolara na tržištu ne bi dala rezultate, a oslabila bi globalnu ekonomiju.

Visoka vrijednost dolara sve više zabrinjava američku vladu, pa valutni analitičari sve više spominju mogućnost devizne intervencije u obliku prodaje dolara na tržištu.

Na takav se potez Washington nije odlučio još od 1995. godine. Prema košarici valuta dolar je tijekom ove godine ojačao za jedan posto, a prošlotjedni Big Mac indeks britanskog tjednika The Economist pokazuje da su gotovo sve valute podcijenjene u odnosu na dolar. Ako se tome pridodaju izjave predsjednika Donalda Trumpa s početka srpnja da Kina i Europa igraju "veliku igru manipulacije valutama", jasno je da sve više analitičara upozorava na mogućnost intervencije.

"Smatramo da je mogućnost izravne devizne intervencije mala, ali da se povećava vjerojatnost", objavili su analitičari Goldman Sachsa. Bank of America u bilješci klijentima smatra da bi to bio okidač globalnog valutnog rata, prenosi CNN. Josip Kokanović, financijski stručnjak tvrtke Banka zlata za Poslovni dnevnik ističe kako je intervencija na deviznom tržištu moguća, ali nije izgledna jer ne bi dovela do dugotrajnijeg pozitivnog učinka, a stvorila bi nove nesigurnosti i za američko i za globalno gospodarstvo.

 

24 godine

Washington se nije odlučio za intervenciju kroz prodaju dolara na tržištu

"Po većini modela izračuna fer vrijednosti valuta, dolar je trenutno precijenjen. Osim Big Mac indeksa, to pokazuju i analize Međunarodnog monetarnog fonda te američkog ministarstva financija koje je prošle godine zaključilo da je dolar precijenjen u odnosu na sve najvažnije svjetske valute, osim švicarskog franka.

Najvažniji razlog precijenjenosti dolara su relativno visoke kamatne stope na državne obveznice zbog čega se američkim investitorima ne isplati ulagati u druge zemlje, a stranim investitorima se isplati kupovati dolare i ulagati na američkom tržištu", pojašnjava Kokanović. Dodaje kako bi američka intervencija odmah isprovocirala odgovor drugih država koje bi na sličan način poduzele mjere za slabljenje svojih valuta i u roku nekoliko mjeseci bi se tečajevi vjerojatno počeli vraćati na stare razine.

"Ako bi protumjere drugih država nekim čudom izostale, slabiji dolar bi doprinio rastu stope inflacije u SAD-u, na što bi američka središnja banka odgovorila najavom daljnjeg podizanja kamatnih stopa, koje bi privlačile još više stranog kapitala u američke obveznice i povećavale pritisak na jačanje te valute. U isto vrijeme bi se jačanje ostalih valuta vjerojatno negativno odrazilo na gospodarski rast u ostalim zemljama, pa bi zbog straha od recesije još kapitala bježalo u dolar kao sigurno utočište", ocjenjuje Kokanović.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!