Nakon četiri godine krize, i u ovoj nas očekuje još veći pad od prvotnih prognoza, a riječ je o  1,9 posto što znači da je gospodarski rast u krizi pao deset postotnih bodova, a prve znakove oporavka moguće je očekivati tek iduće godine, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na godišnjoj konferenciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u petak. Pred prepunom dvoranom u kojoj se mjesto tražilo i na podu, guverner HNB-a uz dozu šarma bio je jednako oštar u seciranju ekonomskih prilika i u porukama Vladi kao što je to činio i njegov prethodnik Željko Rohatinski.

Neodrživ dug

Ekonomska realnost je sumorna: vanjski dug na razini je 102 posto BDP-a, godišnja potreba za refinanciranjem iznosi oko 36 posto BDP-a, a samo ove i u iduće dvije godine Hrvatska mora financirati oko pet milijardi eura deficita. Javni dug je od 2008. do danas porastao sa 29,3 posto BDP-a na otprilike 53 posto što je neodrživa putanja. Takva konstelacija ne daje puno manevarskog prostora za traženje rasta, a osobito ne u smjeru keynezijanskih rješenja koja pozivaju na jaču državnu potrošnju. Za razliku od Banskih dvora koji izlaz iz krize vide u investicijama, u HNB-u ne misle da je to pravi put za traženje rasta. "Prevelik naglasak stavljen je na državne investicijske projekte, osobito imajući na umu ograničen kapacitet za zaduživanje države, a premali na privatne investicije", smatra guverner Vujčić. Upravo su privatne investicije u izvozne (ili uvozno supstitutivne) sektore ono što u srednjem roku može podići potencijalnu stopu rasta, smatra guverner.

Alarmantan pad

U tom smislu ne ohrabruje činjenica da je domaće gospodarstvo ponovno za četiri mjesta kliznulo na ljestvici koja mjeri poslovnu klimu u publikaciji Svjetske banke "Doing business". Ta bi ljestvica trebala biti alarm i pomoć za redefiniranje prioriteta ekonomske politike. "Drugim riječima, Hrvatska rast opet mora temeljiti na priljevu kapitala, no ovoga puta ne dužničkog nego izravnog", poručio je guverner dodavši da radikalne poteze treba vući za poboljšavanje investicijske klime. Nije dovoljno samo rješavati prepreke za ulaganja već stvarati uvjete investitorima koji su bolji nego u drugim zemljama.Osim investicija, Vujčić je kritizirao i politiku javnih financija pod palicom Banskih dvora. "Fiskalna politika provodi se na prihodvnoj strani proračuna umjesto nad rashodima što će dovesti do toga da će pad BDP-a biti veći od planiranog, a upitno je i izvršenje planiranog rasta deficita. Želi li  smanjiti negativan utjecaj konsolidacije na rast, Vlada ga mora usmjeriti na rashode što ne isključuje promjenu strukutre poreza", poručio je.  Pred Hrvatskom su, dodaje, dva imperativa: makroekonomska stabilnost i novi model rasta. Bez stabilne makroekonomske politike i fiskalne konsolidacije,  Hrvatskoj prijeti gubitak povjerenja investitora. "Svako gubljenje makroekonomske stabilnosti, fiskalne ili monetarne, u obliku brzog nastavka rasta javnog duga preko 60% i/ili devalvacije domaće valute dovelo bi do gubitka povjerenja i nemogućnosti financiranja obveza po održivim uvjetima. Zanemariti upozorenje o neodrživoj putanji javnog duga znači ne razumjeti ekonomske i financijske rizike za zemlju i nuditi ljudima vrlo opasnu iluziju da i dalje može biti po starom", oštar je bio Vujčić.

Potreban konsenzus

Ne uspije li postati atraktivna za poslovanje i privući znatne investicije, Hrvatska će uz visoki  dug teško pronaći model rasta što će negativno definirati životni standard ove i budućih generacija."Hrvatska je danas na gotovo sudbonosnom raskrižju na kojem ovog puta ne bira političku, već ekonomsku subinu. Za to je poželjan politički i društveni konzenzus, a u suprotnom partikularni interesi i populistički porivi prijete blokadom procesa koji su u dugoročnom interesu građana", upozorio je guverner s katedre Ekonomskog fakulteta.

O devalvaciji

'To je opasna iluzija'

Svima koji rješenje ekonomskih problema vide u devalvaciji te monetarnom financiranju deficita, Vujčić je nedvosmisleno poručio da je to – opasna iluzija. "To je isprobano mnogo puta za vrijeme Jugoslavije, a djelomično i u neovisnoj Hrvatskoj, i svaki put je propalo. Zašto to neki još zazivaju? Ili zato što nisu u stanju učiti ili zato što je rješenje da se sve rješava tiskanjem novca najlakše ponuditi umjesto teških i nepopularnih reformi", kaže Vujčić pitajući se zašto onda Jugoslavija nije postala izvozna sila uza sve devalvacije dinara. Monetarnu politiku HNB nema namjeru mijenjati, jasno je poručio Vujčić.

Repovi prošlosti

'Pogrešna nostalgija za državnim bankama'

Jedna od grešaka iz prošlosti koja se ovih dana ponovno javlja je nostalgija za državnim bankarstvom. Godinama smo slušali kako su Hrvatskoj potrebne državne banke, kako je Hrvatska pogriješila privatizirajući ih, kako bi se trebalo ugledati na Sloveniju, kako državne banke postoje i u drugim zemljama u Europi. "No danas, nakon svega što se dogodilo s državnim bankama od bivše Jugoslavije, Hrvatske, Slovenije, Španjolske ili čak Austrije i Njemačke, zazivati povratak državnom bankarstvu stvarno znači da je krivulja učenja za neke diskontinuirana", komentirao je Vujčić lamentacije o prodaji "obiteljskog srebra".