Bez kvalitetnog investicijskog plana nema financiranja

Autor: Tin Bašić , 10. siječanj 2013. u 20:00
Bankari ističu kako im je cilj da klijent zaradi na poslovnom pothvatu jer samo ako zarađuje klijent onda će i banka dobiti natrag uložena sredstva

Bankari tvrde kako razmatraju svaki realni investicijski plan osim onih koji su u suprotnosti sa zakonom.

Brojni poduzetnici su zbog krize suočeni s promjenom načina poslovanja i restrukturiranjem. No unatoč krizi dio ljudi je odlučio ući u poduzetničke vode, treba kapital.  A kako ga mnogi nemaju – odlazak u banku jedno je od rješenja.

Međutim, nijedna banka takav kredit neće dati bez investicijskog plana. Kažu da će pogledati sve planove, izuzev onih koji su u suprotnosti sa zakonom. Svaka će banka zahtijevati da investicijski plan bude realan jer je on temelj odluke o financiranju. Zagrebačka banka, kažu, ne inzistira na dostavi formalnog investicijskog plana nego njihov bankar pomaže u izradi. "Poželjna je suradnja između poduzetnika i bankara jer bankar poduzetnika može upozoriti na ključne rizike i slabosti projekta", kažu u Zabi. Njihovi kriteriji u donošenju odluke su ideja i njezina razrada, tržište, procjena prihoda i troškova i ocjena održivosti projekta. U Privrednoj banci odluku kreditiranju donose na temelju četiri glavna područja – strateškog pozicioniranja na tržišu, obrtaja imovine, profitabilnosti i financijske poluge. Gledaju posluje li kijent u domeni visokih marži i malog prometa ili niskih marži i velikog prometa. PBZ gleda i omjer prihoda od prodaje i imovinu. "Analiziraju se i osnovna i obrtna sredstva, tražimo odgovor na pitanje ima li imovine koja ne donosi novu vrijednost i time opterećuje poslovanje. Primjerice, klijent je prije nekoliko godina kupio zemlju, ali na njoj nije realizirao projekte; danas ta imovina opterećuje tvrtku, pogotovo ako je uzeta na kredit", kažu u PBZ-u. Promatra se i omjer dobiti i prihoda i prodaje.

U tom se segmentu mjere marže iz redovitog poslovanja i uspješnost upravljanja troškovima. "Poduzetnici tu najčešće griješe jer nedovoljno paze na troškove jer su  zauzeti proizvodnjom ili prodajom i naplatom, a za ovu važnu kategoriju im 'ponestane daha' ili reagiraju kad se tvrtka previše iscrpila", kažu u PBZ-u. Na poslijetku se promatra omjer imovine i vlastitog uloženog kapitala. "Važno je da poduzetnik ulaže i dio svog kapitala,(25 – 33%), jer to je jamstvo da će se dodatno voditi računa o investiciji. Često klijenti osnovna sredstva kupuju iz kratkoročnih kredita ili iz prekoračenja po računu umjesto iz vlastitog kapitala ili dugoročnih izvora banke", ističu u PBZ-u. U SG-Splitskoj banci kažu da investicijski plan mora imati analizu dosadašnjeg poslovanja, analizu strukture investicije te svih faktora koji utječu na formiranje financijske projekcije budućeg poslovanja i efekata ulaganja (od analize prihoda i tržišta na kojima se ostvaruju, do ulaznih troškova i rashoda poslovanja). Najvažnije je, kažu u Ersteu, da plan svaki ozbiljan i strateški orijentiran poduzetnik radi ponajprije za sebe, a tek onda za banku. Kažu da postoje sadržajne razlike u planovima, ovisno radi li se o restrukturiranju ili startupu. "Radi li se  restrukturiranju, očekuje se da se planom objasni što mijenja i čime te kakav će biti učinak promjena na primarne izvore otplate", kažu.

Osim financijskih izvješća kao što su godišnje te kvartalna i polugodišnja izvješća za tvrtke, odnosno za obrte i slobodna zanimanja Prijava poreza na dohodak uz rekapitulaciju knjige poslovnih primitaka i izdataka i popisa dugotrajne imovine, Ersteu treba dostaviti i drugu dokumentaciju temeljem koje može analizirati bonitet tražitelja kredita. Banke su rigoroznije kod restrukturiranja, jer traže odgovor što je pošlo krivo. "Kod svakog restrukturiranja svaka tvrtka u suštini na izbor ima dvije strategije; diversifikaciju ili snažnije usmjerenje na core business. Pri čemu su u praksi, a posebno u zadnje vrijeme u kontekstu korporativnog restrukturiranja sve češći slučajevi smanjenja diversifikacije. Bitno je napomenuti kako se korporativno restrukturiranje sastoji od cijelog spektra aktivnosti koje bi se načelno mogle kategorizirati kao restrukturiranje portfelja, financijsko restrukturiranje i organizacijsko restrukturiranje", objašnjavaju u Hypo banci. Podzetnicima je potrebna ideja, brojna dokumentacija i strpljenje, a ako se dobro pripreme obavili su 95% posla. "Bankama je cilj da klijent zaradi na poslovnom pothvatu jer samo ako zarađuje klijent onda će i banka dobiti natrag uložena sredstva. Nedavno je klijent to slikovito opisao – Ja banci pošaljem svoje planove, ona me 'muči' pitanjima i propitkivanjima, ako je na kraju banci dobro i ja ću zaraditi. To je pravi put razumijevanja odnosa banka-poduzetnik", zaključuju u PBZ-u.

Startupi

Ključna je analiza budućeg poslovanja

Prilikom dobivanja investicijskih planova, banke rade razliku između onih koji su izrađeni za restrukturiranje i refinanciranje tvrtke u odnosu na startupi. "Kod startupa nema klasične analize rezultata dosadašnjeg poslovanja poduzetnika, te je tu maksimalan naglasak na analizi projekcija budućeg poslovanja i realnosti njegovog ostvarivanja, dok se kod refinanciranja i restrukturiranja analizira da li je nakon njihove provedbe projekt održiv i ekonomski opravdan", kažu u SG-Splitskoj banci. U Erse banci kažu da je kod startupova, osim primarnih izvora otplate, potrebno detaljno opisati poslovnu ideju, tržište, iskustvo vlasnika u djelatnosti i slično. U slučaju da banka nema osobu koja će sa poduzetnikom kreirati investicijski plan, oni mogu potražiti pomoć brojnih konzultanata. "Na tržištu postoji značajan broj specijaliziranih subjekata koji su se etablirali u području pružanja usluge izrade investicijske studije za poslovne subjekte pa je standard sadržaja iste već općepoznat i prihvaćen. Uslugu izrade studija može pružiti i društvo Raiffeisen Consulting", objašnjavaju nam u Raiffeisen banci.

Financiranje u brojkama

 

Zaba
U pravilu domaće banke od poduzetnika koji im pristupe očekuju da prilikom dobivanja kredita daju minimalno vlastito učešće

20 posto vrijednosti investicije iznosi minimalno učešće. Za poduzetnike početnike može biti i veći iznos

PBZ
Banci je važno da poduzetnik ulaže i dio svojeg kapitala jer to je garancija da će se dodatno voditi računa o investiciji

25 do 33 posto ukupne investicije iznosi kapital koji bi poduzetnik dao u Privrednoj banci Zagreb

RBA
Banka napominju da se svaki klijent i svaki projekt promatra individualno i da se u skladu s time donosi odluka o učešću

20 posto do 30 posto iznosi učešće klijenta Raiffeisen banke, ovisno o projektu i visini investicije

Splitska
U SG-Splitskoj banci kažu da je ispravna odluka o ulaganju od zajedničkog interesa i za investitora i za banku

20 posto ukupnog iznosa investicije poželjna je razina učešća koji bi klijent trebao dati

Hypo
Proces realizacije iz investicijskog plana u projekt u principu je jasno definiran i samim time relativno brz postupak

20 posto iznosi minimalno učešće u kreditu, a riječ je o razini koja se odobrava etabliranim biznisima

Erste
Ne postoji čvrsto definiran ili pak prosječan rok čekanja na odobrenje pojedinog investicijskog plana u Erste banci

20 do 30 posto ukupne investicije iznosi učešće koji bi svaki klijent trebao uplatiti banci

Komentari (1)
Pogledajte sve

ako je ovaj članak plaćeni oglas banaka, onda to treba naglasiti, jer je dobro poznato kakvi su “naši” bankari prema bilo kojem vidu poduzetništva izvan monopolista i tvrtki koje poslovanje baziraju na nečasnom dosluhu s državnim službenicima ili na dubokom sukobu interesa.

dajte objavite pet realiziranih kredita, odobrenim poduzetnicima koji su na tržištu, u cijeloj hrvatskoj u zadnjih pet godina, a da nisu vezani s operativnim leasingom ili hipotekama koje mnogostruko nadmašuju iznos kredita.

New Report

Close