Banke su građanima prvi izbor za štednju

Tržišta 30.10.2011. 22:00 Ana Blašković

Od provođenja stabilizacijskog programa do danas ukupna štednja građana porasla je s 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna odnosno nešto manje od 34 puta, izračunali su u Zagrebačkoj banci

Kad se u ponedjeljak 31. listopada obilježi Svjetski dan štednje, na bankovnim računima bit će pospremljeno više od 145 milijardi kuna štednih i oročenih depozita. Usprkos tri bankovne krize u 1990-tima te financijskoj krizi i recesiji u ovom desetljeću, rast štednje u građana imao je uzlazni trend. Od provođenja stabilizacijskog programa do danas, bruto financijska imovina građana porasla je sa 47 milijardi na 291 milijardu kuna do kraja ovogodišnjeg kolovoza. Unutar financijske imovine štednja građana porasla je gotovo 34 puta: sa 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna i danas štednja čini 58 posto financijske imovine, izračun je Zagrebačke banke.

Rast kamata na štednju
“Razina štednje je bankama je signifikantna. Nakon krize i nesigurnosti na financijskim tržištima, kad je u pitanju štednja fokus se ponovno okrenuo na banke. Posljednji trendovi kod štednje govore u prilog da će se rast nastaviti jer su se banke zbog situacije na inozemnim tržištima okrenule k domaćim izvorima financiranja što je posljedično dovelo do rasta pasivnih kamata na štednju”, kaže glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić.Banke će, očekivano, navike građana da štede pozdraviti kao ulaganje u budućnost, no isticanje rasta štednje može se tumačiti i kao svojevrstan odgovor na kontinuirane kritike da upravo banke previše zarađuju na teret građana. Diplomatski rečeno, logika je neosporna: ako banke toliko “gule” građane, otkuda im onda novac za štednju? Financijska imovina je u promatranih 18 godina prosječno je rasla po stopi od 10,9 posto godišnje. U prvim godinama, koje obuhvaća i ratni period, u strukturi financijske imovine dominirala je gotovina u stranim valutama, stara devizna štednja i depoziti u inozemstvu. Ta tri oblika činila su gotovo 87 posto financijske imovine. U razdoblju od 1993. do 1998. u domaćim bankama štednja je rasla po 52,5 posto godišnje.

Do pojave bankarske krize 1999. štednja je u financijskoj imovini skočila s 10,2 na više od 50 posto. Ne treba zaboraviti da je to ujedno i godina uvođenja europske valute kada se u banke i službene novčane tokove slilo stotine milijuna njemačkih maraka dotada čuvanih van banaka, odnosno “ispod madraca”. Balon na tržištu kapitala i burzovna euforija radi visokih prinosa koji su ponekad i prelazili dvoznamenkaste brojke, djelomično su preusmjerili štednju iz banka prema dionicama i fondovima pa je 2007. udio ostalih ulaganja u financijskoj imovini porastao na 39,1 posto. Nakon kraha burze na kojem se opekao značajan broj manjih ulagača, štednja se vraća u banke u godišnje se povećava prosječno po stopi od od 7,3 posto. “Štednja u bankama predstavlja sigurno ulaganje novca zbog osiguranja pa je bilo logično očekivati da će se nakon negativnih iskustava koje su ulagači imali na na tržištu kapitala izgubiti prednosti alternativnih oblika štednje izvan bankarskog sustava”, istaknuo je Šantić.

Nejasna koncentracija štednje
Pridodaju li se štednji namjenska ušteđevina u stambenim štedionicama, kumulativan iznos depozita u kolovozu ove godine dosegnuo je 166,9 milijardi kuna što je 57,4 posto ukupne financijske imovine građana, pokazuje Zabina analiza. Premda su brojke o ukupnoj štednji respektabilne, one ne govore ništa o koncentraciji štednje, a taj se podatak ne objavljuje u službenim statistikama. Neke neslužbene procjene govore da je 80 posto štednje koncentirano na računima samo dva posto klijenata, no za to nema službene potvrde. Zna se, međutim, da je više od 90 posto depozita u potpunosti osigurano državnom garancijom koja pokriva depozite do 400.000 kuna. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, hrvatski građani štede više i raspolažu sa znatno većim depozitima po glavi stanovnika. Iznimka je tek Češka čiji građani raspolažu s većim bankovnim depozitima, a s trendovima zapadnoeuropskih država još je prerano se uspoređivati.

Raznolika očekivanja
Očekivanja o štednji do kraja godine su raznolika. “Nastave li štedni i oročeni depoziti rasti dosadašnjim tempom do kraja godine dosegnut će gotovo 150 milijardi kuna, od čega će oko 129 milijardi biti deviznih, a ostalo će biti depoziti u kunama”, očekuje Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke u idućoj godini pak očekuje “vrlo nisku jednoznamenkastu stopu rasta depozita uz brojne silazne rizike”. Na mogućnost građana da štede, kaže, nepovoljno će se odraziti daljnji rast nezaposlenosti, nastavak razduživanja, realni pad plaća te općenito smanjenje raspoloživog dohotka zbog fiskalnih rezova. “Na štednju bi pozitivno mogle utjecati srednjoročne preferencije zbog reduciranih dohodovnih očekivanja, daljnje odgađanje značajnijih investicijskih odluka kućanstava te deregulacije administrativnih cijena”, kaže Hrvoje Stojić.

Svjetski dan štednje

Recept za izlazak iz krize
U talijanskom gradu Milanu održan je 1924. međunarodni kongres na kojem su se okupili predstavnici tadašnjih štednih ustanova kako bi pronašli rješenje kako se othrvati krizi koju je iza sebe tada ostavio Prvi svjetski rat. Odgovor je bio jednostavan - štednja. Tri stotine i pedeset okupljenih iz 27 zemalja čiji su glasovi predstavljali stotinu milijuna štediša diljem svijeta zaključilo je da čovječanstvo za daljnji razvoj nužno treba štednju. Kako bi se svijest o tome razvila, odlučeno je da se taj dan ubuduće obilježava svake godine na zadnji dan listopada.

Štedni trendovi

Depoziti rastu sporije nego prije krize
Nakon što je u listopadu 2008. zbog panike iz banaka pobjeglo 3,5 milijarde kuna štednje, trebalo je pet mjeseci da se štednja vrati. No, štedne navike su se promijenile, a rast depozita usporio gotovo dvostruko. Dok je prije krize štednja godišnje rasla i do 14 posto sada raste oko 6,8 posto. Financijska kriza na lošije je promijenila i strukturu štednje jer je došlo do ponovnog rasta udjela deviznih depozita u ukupnoj štednji.

Rast kamata i visine osiguranih depozita
Dok europske banke trese kriza eurozone te traže dodatne injekcije kapitala zbog izloženosti Grčkoj i drugim prezaduženim zemljama starog kontinenta, u domaćim bankama takvih strahova (zasad) nema. Domaće banke očekuju da će štednja nastaviti s rastom zbog novog vala rasta kamatnih stopa, ali i inicijative Europske unije da se do 2026. godine poveća preporučena razina osigurane štednje na iznos od 100.000 eura što je nedavno izglasao Europski parlament kako bi se povećalo povjerenje u kreditne institucije.

Očekujem vrlo nisku jednoznamenkastu stopu rasta štednje u 2012.
Hrvoje Stojić Hypo banka

Jednakim rastom depoziti će do kraja godine biti 150 mlrd.kn
Z. Živković, RBA banka

  1. Ključne riječi
  2. Štednja građana RH
  3. depoziti u RH

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh