Iako smo od malena učeni kako je iskrenost najbolji put, prema najnovijem istraživanju tima s Whartona, profesora Mauricea Schweitzera i studentice na doktoratu Emme E. Levine, laganje u pravim okolnostima može biti etičko, pomaže u uspostavi povjerenja, te podiže moral.
Kako piše Inc.com, njihova studija otkrila je da laganje i obmanu shvaćamo kao sebičan čin, dok s druge strane iskrenost doživljavamo kao nešto što nas može koštati, ali pomaže drugima.
Schweitzer i Levine došli su zaključka kako bi valjalo okrenuti tradicionalna uvjerenja, te da postoje situacije u kojima bi se trebali suzdržati od potpune iskrenosti:
Ako se primjerice zaposleniku laže kako bi mu se pomoglo, on će zaista cijeniti tu neiskrenost, a stvorit će se i uzajaman osjećaj povjerenja. Drugim riječima, uvijek je bolje radniku pristupiti s laganim i ohrabrujućim osvrtom na njegov rad nego s iskrenim i čvrstim kritikama.
U mnogim situacijama, ljubaznost i briga za kupca ili zaposlenika može značiti mnogo više nego potpuna iskrenost. Zbog toga umjesto da mislimo kako uvijek trebamo biti iskreni, trebamo obratiti pažnju da druge tretiramo na način kako mi želimo biti tretirani.
Važno je stvoriti "brižnu okolinu", a pravi balans između iskrenosti i brige za drugoga ključ je uspjeha.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu