Suvremena strategija obrazovanja temelji se na načelu cjeloživotnog učenja potaknutog činjenicom da se količina novoga znanja povećava velikom brzinom. Znanja stečena u tradicionalnom obrazovnom sustavu zastarijevaju i nisu dostatna potrebama pojedinca, gospodarstva i društva. Cjeloživotno se obrazovanje u zapadnom svijetu već desetljećima prakticirana, u Hrvatskoj u posljednje vrijeme uzima sve više maha. Razlike u znanju i njegovoj primjeni postale su glavni čimbenici prema kojima se države dijele na razvijene i nerazvijene, odnosno bogate ili siromašne. Razvoj znanja, tehnologija, okolnosti poslovanja – činjenice su koje sve više utječu na mogućnost zapošljavanja. Diplome fakulteta, a pogotovo svjedožbe o završetku neke srednje škole, više nisu jamstvo za zaposlenje koje će trajati cijeli život. Poznavanje stranih jezika i informatike te posjedovanje poslovnih znanja postaju uvjeti koje sve više poslodavaca i u Hrvatskoj postavlja pred svoje potencijalne zaposlenike. Kako mnoge kompanije, odnosno tvrtke koje posluju s tim kompanijama djeluju širom svijeta, pojavila se potreba za unificiranjem znanja i svugdje prihvaćenim diplomama. Poduzetnički duh temelj je tržišnog gospodarstva. Redoviti školski sustav još ne uvažava značaj u Hrvatskoj relativno novoga načina promišljanja i postupanja, pa je zadatak sustava obrazovanja odraslih nadoknaditi nedostatke državnog obrazovanja. Na ovom području u Hrvatskoj djeluje nekoliko subjekata koji nude izobrazbu i stručnu pomoć poglavito poduzetnicima. Jedan je od programa koji se nudi EBCL (European Business Competence Licence – EBC*L). Riječ je o standardiziranom edukativnom programu radi usvajanja ili osvježavanja temeljnih poslovnih znanja menadžera, vlasnika poduzeća ili obrta, slobodnih djelatnosti i zaposlenika. Program je licenciran, razvio se od Irske preko Njemačke do Austrije i uveden je u 26 država, uglavnom članica Europske unije, te u nekim afričkim zemljama (Kenija i Nigerija). Nacionalni nositelj licencije u Hrvatskoj je zagrebačko Pučko otvoreno učilište (POU), koje je ujedno obrazovni i ispitni centar. Za projekt su u POU zadužene trenerice Nada Čakar i Vlatka Sakar koje kažu da su ove godine počele intenzivno na tome raditi te svaki mjesec od siječnja održavaju četverodnevne mješovite radionice.

Voditeljica projekta Nada Čakar pojašnjava da EBCL obuhvaća nekoliko stupnjeva. Primjerice, u prvom su računovodstvo (pokazatelji, kalkulaciju i troškovno računovodstvo), te poslovno pravo. Drugi stupanj obuhvaća poslovno planiranje, investicijski proračun i prodaju, a marketing je upravo u fazi uvođenja. “Nudimo in-house treninge, individualnu obuku te financije za nefinancijaše. Radionice su naglašeno praktične tako da je 80 posto vježbi, a samo je 20 posto teorije. Poduka se obavlja uz slajdove, što odudara od naše dobro poznate edukativne prakse koja je uglavnom zasnovana na ŠSŠ, dakle ‘Šuti, slušaj, štrebaj’. Prva su iskustva izvanredna. Sudionicima dajemo ekonomski know-how u epruveti na krajnje jednostavan, bitan način. Ovakav program provode i kompanije kao što su T-mobile, Uniqa, Siemens, Samsung ili Xerox. EBCL zovu još i ‘malim MBA’”, kaže Nada Čakar. Iz Pučkog učilišta najavljuju da je u planu pokretanje ovih programa i u područjima koja su najviše stradala u Domovinskog rada, u Kninu i Vukovaru. Od EBCL diplome još je poznatija ECDL, diploma koja potvrđuje stupanj osnovnog informatičkog znanja. Zbog važnosti informatičke pismenosti u suvremenom gospodarstva, a i društvu općenito, u Hrvatskoj je otvoren niz učilišta koje pružaju taj certifikat, a možda je među njima najpoznatija Algebra. Član Uprave te zagrebačke tvrtke Hrvoje Balen kaže da se u procesu cjeloživotnog obrazovanja vrlo često očekuje da će država odraditi sve: smisliti financiranje, reći za što će se školovati ljudi i pronaći im posao. Međutim, naglašava Balen, država je samo jedan od sudionika ovog sustava, tako da bi se trebao očekivati i povećani interes gospodarstva, odnosno poduzeća će morati bitno više ulagati u svoje zaposlenike, u njihova znanja i vještine. “Mislim da mnoge tvrtke još nisu shvatile važnost ulaganja u obrazovanje svojih djelatnika. One koje to percipiraju kao trošak, a ne kao investiciju neće dobro proći na tržištu. Zaposlene osobe, pak, često ne razmišljaju o tome jer su jednima primanja jedva dostatna za zadovoljenje osnovnih, egzistencijalnih potreba. Međutim, istraživanja pokazuju da će zaposlenici biti vjerniji poslodavcu koji prepoznaje njihove potrebe za osobnim razvojem i ulaže u njihovu dalju edukaciju i usavršavanje. Moramo biti svjesni da se u pojedinim granama industrije stvari tako brzo odvijaju da osoba koja ne usavršava svoje sposobnosti može već kroz tri do pet godina postati potpuno nekonkurentna na tržištu rada, a isto se može dogoditi i s tvrtkom”, kazao je za Poslovni dnevnik Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Učilišta Algebra.