Ured uvijek mora predstavljati ono čime se tvrtka bavi

Autor: Poslovni dnevnik , 02. svibanj 2013. u 20:00
1/8 radnog prostora mora biti ostakljena kako bi osigurala ravnomjerno prirodno osvjetljenje

Uredi mogu biti otvoreni prostor ili niz soba, a i jedan i drugi koncept imaju prednosti i mana.

Prilikom razmatranja načina organizacije i uređenja ureda prvo konceptualno arhitektonsko pitanje o kojem se treba odrediti je da li formirati otvoreni ured gdje su radna mjesta smještena u jednom prostoru, eventualno odijeljena niskim pregradama ili klasični uredski prostor sa nizom soba u kojima se smješta jedan ili nekoliko zaposlenika ovisno o rangu i veličini prostorije.

I jedan i drugi koncept imaju prednosti i mana te ne postoji jednoznačni odgovor na pitanje koji je od njih bolji ili učinkovitiji. Otvoreni ured olakšava komunikaciju između zaposlenika i omogućuje brze reakcije, ali narušava koncentraciju i smanjuje produktivnost zbog utjecaja buke, dok se u kancelarijskom tipu ureda zaposlenici mogu u miru posvetiti poslu i bolje se koncentrirati, ali istovremeno otežano komunicirati s ostalim zaposlenicima u timu. Možda se na prvi pogled čini da je tip ureda nešto što se određuje samim izborom prostora te da je koncept predodređen zatečenom prostornom dispozicijom, ali to je međutim samo djelomično točno i može se odnositi na starije zgrade odnosno adaptirane uredske prostore. Suvremene poslovne zgrade, pod čime podrazumijevamo zgrade izgrađene od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a pogotovo izgrađene tijekom 21. stoljeća, omogućavaju fleksibilnost i različite načine organizacije prostora (demontaža pregradnih zidova i stvaranje otvorenog jedno prostornog ureda ili pregrađivanje otvorenog ureda u niz manjih prostornih jedinica – ureda).

Načelno se može reći da je novijim datumom izgradnje zgrade adaptacija proporcionalno sve jednostavnija (primjena kontinuiranih ostakljenih fasada, tipskih montažno demontažnih ostakljenih pregrada, suho montažnih pregradnih zidova, povišenih, tzv. "kompjuterskih" podova, sustava za digitalno upravljanje rasvjetom i slično.) Fleksibilnost prostora ureda za buduće promjene korisnika prostora ili izmjene i unaprjeđenja tehnologije radnog procesa i jednostavnost adaptacije uvelike determiniraju komercijalnu i funkcionalnu održivost ureda.

Minimalna veličina
Po pitanju veličine ureda za određeni broj zaposlenika postoji nekoliko osnovnih parametara o kojima treba voditi računa. Minimalni obvezujući normativi su da veličina radne prostorije mora biti takva da na svaku osobu otpada najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda. Pod pojmom zračnog prostora odnosno slobodne površine poda podrazumijeva se slobodna zapremina zračnog prostora, odnosno slobodna površina poda (koja nije zauzeta namještajem, uređajima ili materijalom te ne služi kao prostor za skladištenje). Visina radnih prostorija ureda mora iznositi minimalno 2,50 m. Ostakljene površine ureda moraju biti raspoređene tako da osiguravaju ravnomjerno prirodno osvjetljenje svih dijelova prostorije, a njihova ukupna površina mora iznositi najmanje 1/8 površine poda radne prostorije.

Uobičajeni standard uredskog namještaja su ormari i komode od oplemenjene iverice sa melaminskim folijama, eventualno furnirane, radni stolovi s radnim plohama od iverice, na metalnim ili drvenim nogama. Radni stolci su u pravilu kombinacija polipropilena i poliuretanskih pjena presvučeni raznim tkaninama.Obzirom na ranije istaknutu fleksibilnost kao imperativ uredskog prostora spomenuti ćemo da na tržištu postoje bazični elementi namještaja koji uz različite demontažne dodatke postaju kompleksni i svojom strukturom i sadržajem omogućavaju obavljanje različitih zadataka te jednostavno povećavaju ili smanjuju broj radnih mjesta, reguliraju potrebnu veličinu radne površine i prostor za pohranjivanje dokumentacije, te pretvaraju prostor prilagođen individualnom radu u prostor za grupni rad.

Radni stolci
Ergonomski projektirani radni stolci, koji omogućavaju maksimalnu prilagodljivost tijelu zaposlenika, bitan su element uredskog uređenja. Uredski radni stolac je dio namještaja na kojem se ne štedi. Kod odabira ne bi trebalo davati prednost izgledu već materijalima izrade, kvaliteti okvira, mogućnostima i načinima podešavanja visine sjedenja, trodimenzionalnom podešavanju ruko naslona, podešavanju visine i nagiba naslona, postojanju naslona za glavu i slično.Osim udobnosti sjedenja bitan parametar koji utječe na ugodnost boravka u radnom prostoru, a time i na produktivnost je rasvijetljenost prostora. Viši nivo rasvijetljenosti, daje bolje vizualne performance, što znači preciznost i brzinu kojom se registriraju i akceptiraju vizualne informacije. U uredskim prostorima nije moguće postići nivo rasvijetljenosti danjeg svjetla, no trebalo bi težiti nivou rasvijetljenosti u rasponu od 1000 – 3000 lx, čime se postiže visoka vertikalna rasvjeta.

Dovoljno visoka vertikalna rasvijetljenost neophodna je za dobro prepoznavanje vertikalnih površina i objekata u prostoriji, posebno lica ljudi. Ona je, ujedno i mjera impresije sjajnosti prostorije.Konkretne mjere za postizanje kvalitetne i ugodne radne rasvjete su: direktna svjetlost metal-halogenih ili fluorescentnih svjetiljaka s odzivom boja većim od 80, automatski vremensko-zavisni prekidači podešeni prema radnom vremenu, vremenski kontrolirana regulacija razine iluminacije u skladu s mijenjanjem smjena, fleksibilno dodjeljivanje svjetiljaka radnim jedinicama, upravljanje rasvjetom u ovisnosti o upadu dnevnog svjetla. 

Darko Kolarić,dipl. ing. arh.

Osobni ukus

Ured može odisati kreativnošću ili ozbiljnošću

Može se reći da postoji nepisano pravilo uređenja ureda koje kaže da ured treba predstavljati tvrtku odnosno ono čime se ona bavi. Ured dakle može biti uređen tako da odiše kreativnošću, originalnošću ili ozbiljnošću. Načinom uređenja ureda se može stvoriti dojam organiziranosti, funkcionalnosti, luksuza ili ležernosti. Ovo pitanje je u domeni korporativnih politika ili osobnih ukusa kao i imaginacije projektanta interijera pa se na njemu nećemo dalje zadržavati.

Kvaliteta

Testiranje je obveza proizvođača namještaja

Kod odabira odnosno kupovine opreme ureda (stolci, stolovi, ormari i slično) treba imati na umu da je obveza proizvođača i uvoznika namještaja izvršiti ispitivanja proizvoda prema Pravilniku o obvezatnom ispitivanju namještaja i dijelova za namještaj (NN 63/95) u pogledu devet bitnih svojstava proizvoda a to su: izdržljivost, trajnost, stabilnost, nosivost, krutost, elastičnost, osnovne funkcionalne mjere, greške materijala i kakvoća izrade te kakvoća površina prevučenih lakom ili premazom. Svakako treba izbjegavati nabavu namještaja koji ne posjeduje popratni list o ispitivanju te rezultatima ispitivanja. Osim navedene potvrde bitna je i duljina trajanja garancije koju proizvođač daje (te na koja svojstva). Kao i u svemu drugome duljina trajanja garancije razmjerno je proporcionalna kvaliteti i trajnosti proizvoda. Bitno je da namještaj koji se nabavlja za opremanje ureda posjeduje potvrdu kojom se dokazuje posebno visoka kvaliteta proizvoda za navedene uvjete kakvoće.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Nažalost kod nas u Hrvatskoj su uredi takvi kakvi jesu, ja kao zaposlenik bi volio malo noviji i ljepši uredski namještaj[/url] u kojem je udobno i lijepo za radit. Ali kod nas dobijes neki stari stol i stolicu i nemaš izbora.

New Report

Close