Sudska praksa: Tužitelj je morao znati da njegov objekt neće ostati osamljen

Mićo Ljubenko Mićo Ljubenko

Nije bilo protupravnosti, kao jedne od pretpostavki za postojanje odgovornosti za štetu.

Prema stavu Vrhovnog suda RH, Rev 669/10 sve i ako je zbog izgradnje objekata u tužiteljevom susjedstvu njegova nekretnina dijelom izgubila na svojoj privatnosti, a time i kvaliteti, nema pretpostavki za odgovornost tužene za naknadu štete tužitelju.

Ovo stoga što u postupanju tužene, a vezano za donošenje detaljnog plana uređenja P., te izdavanje građevnih dozvola za izgradnju okolnih objekata nije bilo nezakonitog postupanja tijela tužene, a time dakle ni protupravnosti, kao jedne od pretpostavki za postojanje odgovornosti za štetu. Tužitelj drži da je daljnjom izgradnjom P. u blizini njegove nekretnine došlo do umanjenja vrijednosti njegovog objekta vezano za što potražuje naknadu štete.

Točno je da u vrijeme izgradnje tužiteljevog objekta okolne čestice nisu bile izgrađene, zbog čega je tužiteljev objekt bio slobodan u prostoru, što mu je davalo dodatnu kvalitetu u njegovom korištenju.

No činjenica jest da u vrijeme kada je tužitelj kupio česticu na kojoj je izgradio objekt je već bio na snazi Provedbeni urbanistički plan P. donesen još 1994., a koji je već tada na tom području odredio kako namjenu, tako i maksimalnu izgrađenost parcela, dozvoljenu visinu stambenih poslovnih objekata od 10 metara s tri nadzemne etaže i više podzemnih etaža.

To znači da je tužitelj već u vrijeme kupnje zemljišta znao, odnosno morao znati da će se to područje, namijenjeno izgradnji stambeno-poslovnih objekata izgrađivati, dakle da njegov objekt neće ostat osamljen, a što je i uslijedilo.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!