Pravo mora pustiti IT u svoje dvorište

Autor: Suzana Varošanec , 27. listopad 2008. u 00:00

Na Županijskim sudovima, Visokom trgovačkom sudu i Vrhovnom sudu RH svaki sudac ima svoje računalo, dok je u DORH-u opremljenost mnogo slabija, a zamjenici državnih odvjetnika u Zagrebu nemaju računala

Informatizacija prava i digitalizacija pravnih sadržaja i alata snažno utječu na zakonodavnu, sudbenu i izvršnu vlast u ekonomski razvijenim zemljama. Njihovom primjenom ostvaruju se koristi i uštede za gospodarstvo, javnu upravu i pravnike u njihovom svakodnevnom radu. To je potvrdio stručni skup u organizaciji Poslovnog dnevnika pod nazivom Digitalizirana rješenja za pravnu struku, održan u petak u Zagrebu.

Hrvatska kao ‘velesila’
Riječ je o postignućima od elektroničkih servisa, njihove pouzdanosti i iskorištenosti koje u razvijenim dijelovima svijeta bilježi ubrzani razvoj informacijskog društva u pravnoj struci i javnoj upravi. U Hrvatskoj tek treba afirmirati primjenu informacijskih tehnologija u pravu i poticati na implementacije digitaliziranih pravnih sadržaja u javnoj upravi, gospodarstvu, sudstvu, odvjetništvu i društvu u cjelini. Moderatorica skupa pravnica i profesorica Ana Keglović Horvat sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti to je objasnila ovako: “Hrvatska će po pitanju e-Govermenta postati velesila kada započne primjenjivati projekt Mojauprava koji je pokrenula E-Hrvatska, no na njemu će se još tri godine raditi, a moj dojam je da je entuzijazam stručnjaka spasnuo. Kada se taj projekt završi biti će jako koristan za građane, a pravnicima će i dalje trebati stručna nadgradnja”. U Hrvatskoj, prema njezinim riječima, postoji 60-ak portala koji imaju digitalizirane pravne informacije, ali se pojam e-pravnik tek počeo razvijati. Riječ je o pravniku koji prakticira pravo pomoću informacijsko-komunikacijskih tehnologija i digitaliziranih sadržaja, a on se razvija paralelno s informacijskim društvom. E-pravnik kombinira sustave upravljanja dokumentima i predmetima, sustave prikupljanja predmeta i software za financijsko poslovanje. Premda se taj pojam tek udomaćuje, pa još nema niti stručnih i znanstvenih radova, on je vrlo popularan u svijetu gdje se radi putem digitaliziranih ureda. U SAD-u su popularni on-line pravnici, a odvjetnici u mnogim zapadnim zemaljama najčešće samo prvu komunikaciju sa strankom imaju licem u lice. Nakon toga komunicira se uz pomoć interneta. ICT se koristi i u parlamentima u procedurama donošenja zakona, a u Australiji se Ministarstva koriste sustavom wikipedije za rad na zakonima. Informatičke tehnologije dovode do automatizacije sudova, a Općinski sud u Milanu besplatno ospkrbljuje odvjetnike softwareom putem kojeg se odvija komunikacija suda sa strankama i zastupnicima. Pritom se razvija i kao posebna diciplina tzv. umjetna intelegincija u pravu gdje se, temeljem standardizacije, dijelovi ugovora automatski kreiraju.Sutkinja Trgovačkog suda u Sisku mr. Jelena Čuveljak koja je sudjelovala na prijektu E-spis u Hrvatskoj objasnila je da danas svaka sudnica na Općinskim sudovima ima računalo, no uglavnom ga koristi sudski savjetnik.

Sudska praksa
Na Županjskim sudovima, Visokom trgovačkom sudu i Vrhovnom sudu RH svaki sudac ima svoje računalo, dok je u DORH-u opremljenost mnogo slabija i pritom zamjenici državnih odvjetnika u Zagrebu uopće nemaju računala kazala je ona. Sudski registar i zemljišne knjige su na Internetu. Sucima je tamo pristup ograničen samo na pravne stranice i sudsku praksu, pa ne mogu posjetiti stranice pojedinih važnih arbitraža. Projekt ICMS – integralnog upravljanja sudskim predmetima, prilično se dugo razvija, a tek je eksperimenatlno uveden na nekoliko sudova. Cilj koji treba spotići je da s jednog mjesta bude vidljivo što se sve s određenim spisom događa i da se automatski dodjeljuju sucima u rad novi predmeti. Brojni problemi još moraju biti riješeni za njegovo uvođenje, a primjerice na Trgovačkom sudu u Zagrebu se pokazalo da sustav nije funkcionalan jer su računala prespora. Stvoreni su i zakonski preduvjeti za komunikaciju suda i stranaka putem informatičkih tehnologija. Članak 133. Zakona o parničnom postupku predviđa e-komunikaciju, no moraju biti stvorene informatičke pretpostavke na samim sudovima. Sutkinja je posebno navela iskustva sa sudskom praksom u digatiziranom obliku, od kojih najveći posao radi Vrhovni sud. Probleme korisnicima predstavljaju slabo plaćeni sudski informatičari, ali i izmjene, poput Ovršnog zakona koji se svake dvije godine mijenja. Direktor Sence Consultinga Vedran Antoljak govorio je o e-Goverment rješnjima u regulatornoj reformi, a direktor Centra za primjenjenu informatiku Infolex Ferenc Toth o digitaliziciji pravnih akata.

Činjenice

Preopsežna administracija
Marija Boban sa Pravnog fakulteta u Splitu smatra da se kasni s primjenom informacijskih tehnologija u javnoj upravi. “Stara javna uprava ima staru procesnu strukturu koja se zasniva na preopsežnoj administraciji, hijerarhijskoj komunkaciji i nesposobnosti za prilagodbu njezinih djelatnika.

Informacijska pismenost
Kod postupaka javne nabave u našoj zemlji se još nedovoljno naglašava primjena IT-a, također postoji vrlo mali mali broj projekata, nizak je stupanj opće informacijske pismenosti, a također nema nikakvih ozbiljnih sankcija za neobjavljene poslove”, kazala je profesorica Marija Boban.

Komentirajte prvi

New Report

Close