Pravni savjetnik: Korištenje stanke i zapošljavanje umirovljenika

Autor: HUP , 30. listopad 2014. u 22:00
U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća

U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća.

U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Korištenje stanke  

Zakon o radu razlikuje način korištenja stanke za punoljetnog radnika od korištenja stanke za maloljetnog radnika. Punoljetni radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, dok maloljetni radnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno ima pravo na stanku od najmanje trideset minuta neprekidno. Prema tome, maloljetni radnik mora koristiti stanku u neprekidno trajanju od trideset minuta, dok punoljetni radnik može koristiti stanku odjednom ili više puta, ali u okviru trideset minuta. I dalje se vrijeme odmora (stanke) ubraja u radno vrijeme. Prema novom Zakonu o radu (NN 93/14) propisano je da radnik koji radi u nepunom radnom vremenom, a ukupno dnevno šest sati i više bez obzira da li radi kod jednog ili više poslodavaca ima pravo razmjerni dio stanke, koja se također ubraja u radno vrijeme. Sam način korištenja stanke uređuje se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća, odnosno sindikata, ili ugovorom o radu. Skrećemo pozornost, ukoliko poslodavac radniku ne omogući korištenje stanke, čini teži prekršaj kažnjiv po čl. 228. st.1.t.12. Zakona o radu.

Zapošljavanje umirovljenika

Umirovljenici mogu raditi putem ugovora o djelu, ali koji se ne smatra radnim odnosom. Ugovor o djelu reguliran je Zakonom o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 i 125/11) i njime se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu (dakle, u pitanju je jednokratan, a ne kontinuirani posao). Zakonom o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13 i 41/14) je određeno da ne postoji obveza plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja na primitke koje ostvare umirovljenici koji rade na ugovor o djelu, već samo obveza plaćanja poreza na dohodak.

Umirovljenici se mogu zaposliti putem ugovora o radu. Temeljem članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) korisniku mirovine koji se zaposli putem ugovora o radu isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, mirovina se pod određenim uvjetima ne obustavlja ukoliko se radi o: korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi, a izričito je propisano da se ne obustavlja isplata mirovine, korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost.

Na plaći umirovljenika kojemu se ne obustavlja isplata mirovine i koji se zapošljava putem ugovora o radu, moraju biti uplaćeni svi doprinosi, prirezi i porezi, jer se takvo zapošljavanje smatra redovnim zapošljavanjem i nema nikakvih iznimki i izuzeća od obveza uplate cjelokupne bruto plaće za rad kojeg umirovljenik obavlja.

Ivan Sarić, dipl.iur. pravni savjetnik

Komentirajte prvi

New Report

Close