Pitanja i odgovori: Zabilježba na nekretninu u zemljišnim knjigama

Autor: Poslovni dnevnik , 15. srpanj 2013. u 22:00
Vanja Vargec

U zemljišnim knjigama upisana je zabilježba namjere otuđenja nekretnine i zabilježba kojom je vlasnik nekretnine osnovao prvenstveni red za upis založnog prava. Kakav učinak imaju te zabilježbe, odnosno hoće li se odraziti na nas ako tu nekretninu kupimo?

Odredbom članka 72. Zakona o zemljišnim knjigama (u nastavku teksta: ZZK), propisano je da je vlasnik nekretnine ovlašten zahtijevati zabilježbu te namjerava svoje zemljište otuđiti ili osnovati založno pravo da bi njime osnovao prvenstveni red za ona prava koja će se upisati na temelju tih poslova.

Zabilježbom se stvara prvenstveni red od trenutka kad je zemljišnoknjižni sud primio prijedlog za upis zabilježbe. To znači da će, u slučaju kad je vlasnik otuđio nekretninu, novi vlasnik upisati u zemljišnu knjigu pravo vlasništva kao da je prijedlog za taj upis podnio u trenutku kad je zemljišnoknjižnom sudu podnesen prijedlog za upis zabilježbe prvenstvenog reda. Ako je zabilježbom osnovan prvenstveni  red za upis založnog prava, ono će se upisati na onom mjestu reda prvenstva koje je stvoreno u trenutku podnošenja prijedloga za upis zabilježbe prvenstvenog reda. Prema članku 74. ZZK-a zabilježba prvenstvenog reda gubi učinak protekom roka od jedne godine od njezinog upisa, ako se radi o založnom pravu koje se osniva, a u slučaju zabilježbe prvenstvenog reda namjeravanog otuđenja taj rok iznosi 60 dana. Ako se prijedlog za upis na zabilježenom redu prvenstva ne podnese u navedenim rokovima, zabilježba gubi učinak i bit će izbrisana po službenoj dužnosti.

To što je zemljište preneseno na trećeg ili je opterećeno nakon što je podnesen prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda, nije zapreka da se na zabilježenom mjestu reda prvenstva provede upis prava za koje je prvenstveni red zabilježen. Ako se dopusti uknjižba otuđenja zemljišta, odnosno hipoteka u zabilježenom prvenstvenom redu na prijedlog stranke u čiju je korist dopuštena uknjižba, naredit će se i brisanje onih upisa koji su bili dopušteni glede tog zemljišta poslije podnošenja prijedloga za zabilježbu. Prijedlog za brisanje tih upisa mora se podnijeti u roku 15 dana od dana kad je postala pravomoćnom uknjižba dopuštena sa zabilježenim prvenstvenim redom (čl. 76. ZZK-a). 

Potraživanje za vrijeme likvidacije društva

Mogu li vjerovnici društva tražiti naknadu štete od likvidatora, koju počini svojim radnjama za vrijeme likvidacije društva?

Zakon o trgovačkim društvima (u nastavku teksta: ZTD) u članku 383. propisuje odgovornost likvidatora za štetu. Stavak 1. toga članka propisuje da vjerovnici društva mogu od likvidatora tražiti da im nadoknadi štetu koju im prouzroči svojim radnjama. Za tu odgovornost likvidatora, prema ZTD-u, dovoljna je obična nepažnja. Krivnja likvidatora se pretpostavlja, te vjerovnik mora dokazati štetnu radnju ili propust, nastalu mu štetu te postojanje uzročne veze između štetne radnje ili propusta i nastale štete. Likvidator se može osloboditi odgovornosti za naknadu štete ako dokaže da je postupao s običnom pažnjom, odnosno ako dokaže da nije kriv.Stavak 2. propisuje da likvidator odgovara za štetu prouzročenu provođenjem likvidacije do visine peterostrukog iznosa nagrade koju je primio za svoj rad.

Ako to ne bi bilo dovoljno za podmirenje štete, za nju solidarno odgovaraju svi dioničari, do visine imovine društva koja im je isplaćena. Ne će se smatrati štetom ako vjerovnik pravodobno ne prijavi svoje tražbine za koje likvidator nije znao niti je mogao znati.Znači vjerovnici društva mogu od likvidatora tražiti da im nadoknadi štetu koju im prouzroči svojim radnjama, s tim da zahtjev s naslova odgovornosti za štetu zastaruje prema likvidatoru u roku godinu dana, od brisanja društva iz sudskog registra.

Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur

Komentirajte prvi

New Report

Close