Solarna elektrana postaje isplativa tek od minimalno 5 kW

Darko Kolarić Darko Kolarić

Zanimaju me mogućnosti iskorištenja krova zgrade za postavu solarnih kolektora i za proizvodnju struje pomoću solarnih panela. Koje su razlike te koliko je isplativo?

U doba sve veće uporabe energije i trošenja zaliha fosilnih goriva preporučljivo je povećanje primjene obnovljivih izvora energije, a jedan od njih je solarna energija. Sunce kao izvor energije ima prednosti i mana. Prednosti su što je neiscrpan i besplatan energetski izvor, ne zagađuje okoliš te nema potencijalnih opasnosti korištenja.

Mane su neravnomjerna raspoređenost, promjenljivost intenziteta, nepouzdanost (ovisnost o vremenskim prilikama) i visoka cijena sustava za korištenje u odnosu na klasične energetske sustave. Visoka cijena uz relativno slabu tehnološku razvijenost sustava za iskorištenje razlog je malog udjela korištenja solarne energije u ukupnim energetskim potrebama. Kod praktičnog iskorištenja sunčeve energije na zgradama treba razlikovati primjenu foto naponskih ćelija (za proizvodnju električne struje) i primjenu solarnih kolektora (za proizvodnju toplinske energije). Elementi koji iskorištavaju energiju Sunca za grijanje vode (ili zraka) nazivaju se solarni kolektori i uobičajeno se postavljaju na krovove. Moguće je zagrijavati zrak (predgrijavanje zraka za ventilaciju) ili vodu (zagrijavanje potrošne tople vode, grijanje bazena, dogrijavanje zraka u klimatizaciji). Ovaj način iskorištavanja solarne energije je u našim krajevima duže vremena prisutan i razmjerno rasprostranjen. Prosječni period povrata investicije u solarne kolektore je između 4 i 7 godina, ovisno o tipu zgrade, ali ovisno i o regiji u kojoj se koriste.

Treba istaknuti da je vijek trajanja npr. vakumskih solarnih kolektora s pratećom opremom između 25 i 30 godina. Kod odabira odnosno kupnje solarnih kolektora treba voditi računa da mnoge europske zemlje koje daju poticaje ne prihvaćaju proizvode certificirane u drugoj državi. Europska udruga proizvođača sunčane opreme (ESTIF) zajedno s CEN-om i Europskom komisijom donijela je odluku o uvođenju posebnog programa ispitivanja sunčevih kolektora, sustava i druge opreme. Oprema ispitana prema navedenim postupcima nosi oznaku The Solar Keymark te je isti postao referenca državnim institucijama koje daju potpore za sunčane sustave. Proizvodi koji nose ovu oznaku daju korisnicima garanciju da su kupili kvalitetan proizvod. Foto naponske ćelije pretvaraju solarnu energiju u električnu energiju te su najpoželjniji način iskorištavanja energije Sunca, ali zbog slabe efikasnosti i visoke cijene trenutno se ne koriste u velikoj mjeri. Solarne elektrane ili fotonaponski sustavi su sustavi za proizvodnju električne energije koji se sastoje od fotonaponskih panela, invertera, regulatora napona i baterija ili akumulatora.

Postoje dvije glavne vrste solarnih elektrana: integrirana solarna elektrana i otočna solarna elektrana. Integrirana elektrana je ona kod koje se proizvedena električna energija predaje u javnu mrežu i na taj način ostvaruje dobit. Nema potrebe za baterijama ili akumulatorima jer se energija predaje direktno u mrežu bez prethodnog spremanja. Prednosti su mogućnost ostvarivanja profita kroz prodanu energiju i dobivanja državnih poticaja za proizvedenu struju. Otočna elektrana je vrsta elektrane gdje se proizvedena električna energija troši na mjestu gdje je i proizvedena te nema doticaja sa mrežom. Proizvedena struja se skladišti u akumulatore i upotrebljava prema potrebi. Prednosti ovih elektrana su što ih je moguće koristiti doslovno bilo gdje. Sunčeva energija je dostupna i tamo gdje nema konvencionalna električne mreže.

Kod donošenja odluke o postavi solarne elektrane na krov zgrade treba voditi računa o dvije stvari. Prvo je činjenica da je neisplativa kombinacija ove dvije vrste elektrana te se treba odlučiti da li ići u proizvodnju električne energije radi prodaje ili radi podmirenja vlastitih potreba. Drugo je da po pitanju isplativosti elektrana treba biti snage minimalno 5 kW jer se ispod te snage ne isplati ugrađivati te da je za takvu elektranu potrebno orijentaciono oko 80 četvorna metra površine krova. Period povrata investicije male elektrane (10 kW) je do 8 godina na zagrebačkom području, te do 6 godina u Dalmaciji. Na kraju treba voditi računa da se kolektori i ćelije moraju orijentirati prema jugu (moguće istok ili zapad) što znači da kod postojećih kosih krovova dio krova orijentiran prema sjeveru nije iskoristiv, te da je kolektore i ćelije moguće postaviti i na ravnim krovovima.

Odgovara: Darko Kolarić, dipl.ing.arh.

Komentari (3)
  • davor7
    davor7 16:00 19.10.2013.

    solarni sustavi [bisol.com] su danas uzeli maha… ima firmi više nego ikad, treba biti oprezan

  • davor7
    davor7 10:27 29.7.2013.

    Par razloga zašto ulagati u solarne elektrane [bisol.com]

  • bigboffin
    bigboffin 7:20 24.4.2013.

    FYI solarna elektrana sa fotovoltaickim panelima danasnje tehnilogije nije isplativa nikada za drustvo jer je ovisna o silnim subvencijama- struja 6x skuplja od struje iz termoelektrane. Za firmu koja dobije ugovor o subvenciji projekt moze biti profitabilan-no ja nikada nebi ulagao u projekt cija isplativost ovisi o “raubanju” ostatka ekonomije.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!