Suprotno očekivanom, jedna od promjena u poslovanju koja su propisana Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom je uvođenje blagajničkog maksimuma. Blagajnički maksimum je najveći iznos novca koji smije ostati u blagajni na kraju radnog vremena. Tijekom radnog dana taj se iznos, naravno, smije prekoračiti, ali na kraju dana se višak mora položiti na poslovni račun.

Klasifikacija
Do sada blagajnički maksimum nije bio propisan, već se određivao aktima koji su bili interne prirodne. Sada to više ne vrijedi, jer se zakonskim aktom propisuju nova pravila i to prema klasifikaciji veličine subjekta.Mikrosubjekti malog gospodarstva mogu biti fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje zapošljavaju manje od deset djelatnika, a ostvaruju godišnji prihod u iznosu kunske protuvrijednosti do dva milijuna eura,ili ako imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu kunske protuvrijednosti do dva milijuna eura.Za tu kategoriju (mikrosubjekti) je propisan blagajnički maksimum 10.000 kuna. Malim subjektima malog gospodarstva se podrazumijevaju fizičke i pravne osobe koje ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu kunske protuvrijednosti do deset milijuna eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu kunske protuvrijednosti do deset milijuna eura. Mali subjekti u prosjeku godišnje imaju zaposleno manje od pedeset djelatnika. Blagajnički maksimum za male subjekte  je 30.000 kuna. Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe čiji su godišnji prosječni broj radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina veća od svih prethodno navedenih kriterija za male subjekte malog gospodarstva, a njihov je blagajnički maksimum 50.000 kuna.

Iznimke
Postoje i iznimke od tog pravila.  Određeni su obveznici fiskalizacije koji imaju pravo na veći blagajnički maksimum.Radi se o onima koji prelaze mjerila za mala gospodarstva, te onima koji obavljaju mjenjačke poslove. Njima može biti određen blagajnički maksimum do 100.000 kuna. Ukoliko je na kraju radnog dana utvrđeno kako je primljeni novac u blagajni  iznad visine blagajničkog maksimuma, obveznik fiskalizacije ga je dužan uplatiti istoga dana na poslovni žiro račun, a najkasnije idućeg radnog dana na svoj račun otvoren u poslovnoj banci.

Novi zakon

Obveznik kao cjelina

Novim je zakonom blagajnički maksimum određen za obveznike fiskalizacije kao cjelinu, a u okviru tog iznosa obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum samo svojim organizacijskim dijelovima.