Jeste li se već pripremili na velik godišnji posao koji je obveza svakog poduzetnika? Svaki poslovni subjekt obvezan je najmanje jednom godišnje napraviti popis ukupne imovina i obveza tvrtke. Uobičajeno je da sto to napravi krajem poslovne godine, a obavljanje popisa imovine i obveza sa 31.12. ujedno je i zakonska obveza. Iz članka saznajte na koji način se provodi inventura te zašto su nam takvi popisi važni i korisni interno, ali i kao zakonska obveza.
Obveza provođenja popisa uređuju dva propisa: Zakon o računovodstvu te Opći porezni zakon. U tom smislu obveza je tvrtke utvrditi stvarno stanje imovine i obveza, ali je važno istaknuti da kroz takav popis dolazimo i do evidencije inventurnih razlika, to jest utvrđujemo viškove i manjkove koji su tokom poslovne godine nastali. Takvo utvrđivanje inveturnih razlika pomaže nam kako bismo uskladili knjigovodstveno stanje tvrtke sa stvarnim stanjem i osigurava nam da će informacije o imovini, obvezama i kapitalu iz bilance te rezultati poslovanja prikazani u računu dobitka i gubitka biti iskazani u realnim vrijednostima.
Na temelju takvih fer i istinitih financijskih izvještaja menadžment tvrtke, dioničari i članovi društva mogu lakše donositi odgovarajuće poslovne odluke. Predmet je popisa sva imovina kao i obveze, a nakon provedenog popisa popisno povjerenstvo obvezno je izraditi elaborat o obavljenom popisu, odnosno izvijestiti upravu društva o utvrđenim popisnim razlikama i dati prijedloge za njihovo evidentiranje u knjigovodstvu. Podsjećamo vas da su inventurne liste ujedno i knjigovodstvene isprave. Sam postupak popisivanja imovine bilo bi dobro obaviti stvarnim fizičkim brojanjem, a ne samo preslikom evidencije iz računalnog sustava tvrtke, naravno ukoliko je to (s obzirom na broj, vrstu i dostupnost imovine i zaliha) fizički moguće. To posebno vrijedi za zalihe i inventar kod kojih su i moguće najčešće pogreške tj. razlike. Na temelju elaborata o popisu imovine i obveza uprava društva odlučuje kako postupiti sa popisnim razlikama.
Pri popisivanju imovine u praksi manjkovi su mnogo češći od viškova. Takvi manjkovi u određenim slučajevima mogu biti oporezivi ili pak neoporezivi. Osnovnu podjelu možemo prikazati na sljedeći način:
Neoporezivi manjkovi:
• Manjkovi nastali uslijed kala, rastepa, kvara i loma,a najviše do visine utvrđene odlukom HGK i HOK-a
• Manjkovi nastali djelovanjem više sile (poplava, požar, potres i sl.)
• Manjkovi zbog provalne krađe do visine utvrđene očevidnikom mjerodavnog tijela za procjenu štete
• Tehnološki manjkovi nastali u procesu proizvodnje (sukladno normativima)
• Manjkovi dobara uslijed neodgovarajuće kvalitete, ali samo uz nazočnost ovlaštenog službenika
Oporezivi manjkovi:
• Manjkovi na teret društva –kada sukladno odluci ne postoji odgovornost zaposlenika; u tom slučaju potrebno je obračunati PDV i povećati poreznu osnovicu poreza na dobit
• Manjak na teret odgovorne osobe – uprava društva utvrdila je odgovornost zaposlenika i donijela odluku da štetu nadoknadi zaposlenik. Za utvrđeni manjak ispostavlja se obračun ili račun kojeg nadoknađuje zaposlenik. Ova vrsta manjka je, po obračunskom sadržaju, najsličnija prodaji
• Manjak po osnovi nesamostalnog rada – uređen je kroz čl.15.st.4. Pravilnika o porezu na dohodak; primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se manjkovi na imovini ako se za te manjkove ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala. Utvrđeni manjak uvećavamo za porez na dodanu vrijednost i smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada osobe koja je bila ovlaštena i dužna donijeti odluku o terećenju osobe odgovorne za manjak, a isto nije učinila. Vrlo je važno u ovakvom slučaju donijeti i odluku o odgovornoj osobi.
Iako je to za mnoge mukotrpan i dugotrajan proces, preporučljivo je provesti popis imovine i obveza više puta tijekom godine kako bi kraju poslovne godine bilo što manje manjkova te kako bi stvarno stanje u većini odgovaralo računovodstvenom.
Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu