Jeste li već napravili popis svoje ukupne imovine i obveza?

Autor: Filip Jelić , 29. listopad 2012. u 10:46
PXL

Jeste li se već pripremili na velik godišnji posao koji je obveza svakog poduzetnika?

Jeste li se već pripremili na velik godišnji posao koji je obveza svakog poduzetnika? Svaki poslovni subjekt obvezan je najmanje jednom godišnje napraviti popis ukupne imovina i obveza tvrtke. Uobičajeno je da sto to napravi krajem poslovne godine, a obavljanje popisa imovine i obveza sa 31.12. ujedno je i zakonska obveza. Iz članka saznajte na koji način se provodi inventura te zašto su nam takvi popisi važni i korisni interno, ali i kao zakonska obveza.

Obveza provođenja popisa uređuju dva propisa:  Zakon o računovodstvu te Opći porezni zakon. U tom smislu obveza je tvrtke utvrditi stvarno stanje imovine i obveza, ali je važno istaknuti da kroz takav popis dolazimo i do evidencije inventurnih razlika, to jest utvrđujemo viškove i manjkove koji su tokom poslovne godine nastali. Takvo utvrđivanje inveturnih razlika pomaže nam kako bismo uskladili knjigovodstveno stanje tvrtke sa stvarnim stanjem i osigurava nam da će informacije o imovini, obvezama i kapitalu iz bilance te rezultati poslovanja prikazani u računu dobitka i gubitka biti iskazani u realnim vrijednostima.

Na temelju takvih fer i istinitih financijskih izvještaja menadžment tvrtke, dioničari i članovi društva mogu lakše donositi odgovarajuće poslovne odluke. Predmet je popisa sva imovina kao i obveze, a nakon provedenog popisa popisno povjerenstvo obvezno je izraditi elaborat o obavljenom popisu, odnosno izvijestiti upravu društva o utvrđenim popisnim razlikama i dati prijedloge za njihovo evidentiranje u knjigovodstvu. Podsjećamo vas da su inventurne liste ujedno i knjigovodstvene isprave. Sam postupak popisivanja imovine bilo bi dobro obaviti stvarnim fizičkim brojanjem, a ne samo preslikom evidencije iz računalnog sustava tvrtke, naravno ukoliko je to (s obzirom na broj, vrstu i dostupnost imovine i zaliha) fizički moguće. To posebno vrijedi za zalihe i inventar kod kojih su i moguće najčešće pogreške tj. razlike. Na temelju elaborata o popisu imovine i obveza uprava društva odlučuje kako postupiti sa popisnim razlikama.

Pri popisivanju imovine u praksi manjkovi su mnogo češći od viškova. Takvi manjkovi u određenim slučajevima mogu biti oporezivi ili pak neoporezivi. Osnovnu podjelu možemo prikazati na sljedeći način:
Neoporezivi manjkovi:

• Manjkovi nastali uslijed kala, rastepa, kvara i loma,a najviše do visine utvrđene odlukom HGK i HOK-a
• Manjkovi nastali djelovanjem više sile (poplava, požar, potres i sl.)
• Manjkovi zbog provalne krađe do visine utvrđene očevidnikom mjerodavnog tijela za procjenu štete
• Tehnološki manjkovi nastali u procesu proizvodnje (sukladno normativima)
• Manjkovi dobara uslijed neodgovarajuće kvalitete, ali samo uz nazočnost ovlaštenog službenika

Oporezivi manjkovi:

• Manjkovi na teret društva –kada sukladno odluci ne postoji odgovornost zaposlenika; u tom slučaju potrebno je obračunati PDV i povećati poreznu osnovicu poreza na dobit
• Manjak na teret odgovorne osobe – uprava društva utvrdila je odgovornost zaposlenika i donijela odluku da štetu nadoknadi zaposlenik. Za utvrđeni manjak ispostavlja se obračun ili račun kojeg nadoknađuje zaposlenik. Ova vrsta manjka je, po obračunskom sadržaju, najsličnija prodaji
• Manjak po osnovi nesamostalnog rada – uređen je kroz čl.15.st.4. Pravilnika o porezu na dohodak; primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se manjkovi na imovini ako se za te manjkove ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala. Utvrđeni manjak uvećavamo za porez na dodanu vrijednost i smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada osobe koja je bila ovlaštena i dužna donijeti odluku o terećenju osobe odgovorne za manjak, a isto nije učinila. Vrlo je važno u ovakvom slučaju donijeti i odluku o odgovornoj osobi.

Iako je to za mnoge mukotrpan i dugotrajan proces, preporučljivo je provesti popis imovine i obveza više puta tijekom godine kako bi kraju poslovne godine bilo što manje manjkova te kako bi stvarno stanje u većini odgovaralo računovodstvenom.

Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.

Komentirajte prvi

New Report

Close