Znate li raspolagati novcem? Kako biste doznali koliko ste financijski pismeni dovoljno je odgovoriti na tri jednostavna pitanja.
1. Pretpostavimo da imate 100 kuna na štednom računu i kamatnu stopu od 2% godišnje. Koliko ćete imate novca na štednom računu za 5 godina?
a) više od 102 kune
b) točno 102 kune
c) manje od 102 kune
d) ne znam koliko
2. Zamislite da je kamatna stopa na štednom računu 1%, a inflacija 2% godišnje. Koliko bi za godinu dana taj novac vrijedio u odnosu na stanje prije:
a) više
b) potpuno isto
c) manje nego danas
d) ne znam koliko
3. Smatrate li točnom sljedeću tvrdnju? "Kupnja dionica jedne tvrtke pruža sigurniji povrat novca nego investicijski fond":
a) istina
b) laž
c) ne znam
Točne odgovore pronađite ispod teksta.
Ukoliko ste odgovorili točno na sva tri pitanja, nalazite se u manjini. U mladoj kapitalističkoj Rusiji čak 96% ispitanika nije točno odgovorilo na sva tri pitanja. Među nacijama najuspješniji su bili Njemci gdje je čak 53% ispitanika dalo točna sva tri odgovora, te Švicarci s 50% uspješnosti. Među nacijama koje ne raspolažu dobro s novcem prednjače Šveđani sa 79%, potom Talijani 75%, Japanci s 73% i Francuzi sa 69% ispitanika koji ne znaju točno odgovoriti na ova pitanja. Do ovakvih rezultata višegodišnjim su istraživanjima dole dvije ekonomistice, Annamaria Lusardi s George Washington School of Business i Olivia Mitchell profesor na Wharton School Sveučilišta u Pennsylvaniji.
Rezultati otkrivaju zapanjujuću razinu financijske nepismenosti diljem svijeta, ali i snažnu ulogu utjecaja obitelji na financijsku pismenost. Zanimljivo je i kako na nju više utječu majke, pa su znatno pismenija djeca čije su majke završile fakultet. Prema tome, koliko god se raspravljalo o potrebi uvođenja ekonomije kao predmeta u školi, financijski se opismenjujemo u obitelji promatrajući roditelje kako štede, ulažu u osiguranje, dionice i slično i tako brinu za budućnost jer neznanje stvara prijetnju koja će ozbiljno ugroziti prosperitet milijuna ljudi, koji neće znati zaštiti svoje ušteđevine te će vrlo olako ulagati u riskantna poslovanja a financijski proizvodi postaju sve raznovrsniji i složeniji.
Točni odgovori su pod slovima A, C i B.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.pod jedan je trebalo staviti i uvjet da hadz i sdpe ne smiju biti na vlasti jer je prosto nemoguće da u 5 godina oni ne bi uveli porez na štednju plus porez na kamate.
recimo: kamata 2% – porez na štednju 4% – plus porez na kamate 50%.
novac možete i povući iz banke, ali oni će uvesti i porez na čarape tako da svaki par čarapa nađen u vašem stanu inspektori oporezuju paušalom od 100.000 kuna, 200.000 kuna ako su čarape pogrešno sparene.
mislim da na prva 2 pitanja svi znaju odgovor, a u ovom trećem se cilja na to da je bolje investirat u fond jer on ima diversificiran(podjeljen) kapital…
Mannu, ne, pita se koliko novca ima, a ne koliko on zaista vrijedi, tako da inflacija nije bitna
Uključite se u raspravu