Evo koji su uvjeti nužni za sklapanje ugovora o radu na određeno

Tips&Tricks 19.12.2012. 22:00 HUP

Koja su prava rukovodećeg osoblja glede godišnjih odmora i kolika je kazna za neisplatu plaća.

Besplatna pravna pomoć iz HUP-a

U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Kao što je poznato, sukladno članku 10. Zakona o radu, ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti, između ostalog, zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika. U praksi to su najčešće slučajevi rodiljnog dopusta radnica, dužeg bolovanja radnika ili, na primjer, ako je radnik na  školovanju.U praksi se postavilo pitanje što se događa s ugovorom o radu radnika koji je dobio ugovor o radu na određeno vrijeme radi zamjene određenog radnika, a do njegovog povratka, ako se prvi radnik ne vrati na posao. Da li njegov ugovor postaje ugovor na neodređeno ili ne? Sudska praksa zauzela je stajalište da je sudbina ugovora o radu na određeno vrijeme u ovom slučaja vezana uz radni odnos prvog radnika, što znači da u trenutku kada prestane ugovor o radu prvog radnika, treba prestati i ugovor o radu na određeno vrijeme zamjenskog radnika. U slučaju da poslodavac i dalje želi nastaviti radni odnos s radnikom koji je bio na zamjeni, dužan je s njim sklopiti novi ugovor.
Nataša Novaković, dipl. iur., pravna savjetnica glavnog direktora

Godišnji odmor rukovodećeg osoblja
Članak 3. ZOR-a propisao je ograničenje u primjeni za radnike koji su kao rukovodeće osoblje statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ili drugim pravilima poslodavca ovlašteni voditi poslove poslodavca i koji samostalno donose odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca, kao i za radnika člana obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca i to na način da se na iste ne primjenjuju odredbe ZOR-a o radnom vremenu, stanci te o dnevnom i tjednom odmoru, ali samo ako su s poslodavcem ugovorili samostalnost u njihovom određivanju. Ovim člankom, kao ni nekim drugim, nije propisano kako se navedeni radnici izuzimaju od primjene odredbi o godišnjem odmoru. Navedeno znači da se i na osobe koje su ugovorile samostalnost u određivanju radnog vremena primjenjuju sve odredbe ZOR-a o korištenju godišnjeg odmora, uključujući i ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor.
Žana Plazibat, dipl. iur., pravna savjetnica

Kazneno djelo neisplate plaće
U studenom 2001. godine (NN br. 125/11) objavljen je novi Kazneni zakon koji stupa na snagu 1. siječnja 2012. godine. Tim je zakonom, člankom 132., propisano kako će se onaj tko ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika kazniti kaznom zatvora do tri godine. Pri tom se pod plaćom podrazumijeva osnovna plaća i sva druga davanja koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću. Kaznom zatvora kaznit će se i onaj tko ne daje podatke ili daje netočne podatke za određivanje plaće i na taj način je ne isplaćuje ili isplaćuje djelomično. Zakonom je određeno kako sud počinitelja može osloboditi kazne ako naknadno uplati zaostale plaće. Kaznenog djela neisplate plaće nema ukoliko poslodavac dokaže da je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima na računu ili nedostatka financijskih sredstava na računu koji nisu nastali s ciljem izbjegavanja isplate plaće. Dakle, ako poslodavac dokaže da do neisplate nije došlo s ciljem oštećenja radnika, nego je do iste došlo zbog objektivnog razloga neće se smatrati počiniteljem kaznenog djela. Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona za koji je predviđeno stupanje na snagu 1. siječnja 2013. godine u članak 132. dodan je novi stavak kojim se za dokazivanje objektivne nemogućnosti isplate dijela ili cijele plaće odnosno nepostojanja krivnje za neisplatu uvjetuje i dostavom obračuna o neisplati dospjelog iznosa plaće sukladno odredbama Zakona o radu (NN br. 149/09, 61/11 i 82/12). S obzirom da je ovo kumulativan uvjet, neispunjenje uvjeta dostave obračuna o neisplati dospjelog iznosa plaće, koje se opet može dogoditi bez krivnje poslodavca, moglo bi dovesti poslodavca u situaciju da ne može dokazati svoju nevinost. Time bi se na indirektan način, zbog nedostave dokumentacije, kažnjavalo kroz domenu kaznenog zakonodavstva što je primjereno za teže povrede. Nedostava obračuna o neisplati dospjelog iznosa plaće već je sankcionirana kroz prekršajne odredbe Zakona o radu kao najteži prekršaj za koji je zapriječena novčana kazna u iznosu od 61.000 do 100.000 kuna za poslodavca pravnu osobu, a za fizičku osobu od 7000 do 10.000 kuna.
Milica Jovanović, dipl. iur., pravna savjetnica

  1. Ključne riječi
  2. besplatna pravna pomoć
  3. Hrvatska udruga poslodavaca HUP
Komentari ( 1 )
  1. miami
    miami 23:10 20.12.2012.

    2 situacije mi nisu jasne:Ako već ko član obitelji za firmu koju radim, sama
    odlučujem , / jer se tako dogovorimo/kad dolazim na posao i kada odlazim, kako ću se prisiliti da me nema 12 dana obaveznog korištenja godišnjeg odmora…?
    To znači- da ne moram ispunjavati -glupu “ šihtericu ”i ne moram biti 12 dana na g.o.?
    Kojim dokumentom na sudu dokazuješ , da nisi kriv što država ne plaća tebi/ firmi/ ko vjerovniku, , pa ne možeš isplatiti plaću i kasniš/ mi radimo uredno, samo pitam!/
    / Sad imate odgovor na tekst o Čačićevim tzv.pozajmicama i kamatama djelatnicima, zbog neisplate plaće jer mu država duguje, nitko ne akceptira…
    činjenicu da je vjerojatno, poslao obrasce za plaću, ali nije izvršio uplate/
    radi dugovanja države prema njegovim tvrtkama.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh