Kako složiti poreznu prijavu s kojom nećete biti na gubitku

Autor: Poslovni.hr , 11. veljača 2013. u 08:00
Thinkstock

Postalo je puno opasnije podnijeti godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak ako to ne morate.

Portal Poslovni.hr kroz specijal 'Povrat poreza 2013.' donosit će sve novosti, analize i savjete vezano za prijavu i povrat poreza. Svakoga dana u ovom ćemo specijalu donositi komentare i savjete – kako ostvariti povrat poreza. Zato svakako ostanite uz nas kroz veljaču.

S obzirom da su građanima ukinute sve porezne olakšice osim onih koje se odnose na područja od posebne državne skrbi, izdatke za obvezno zdravstveno osiguranje i darovanja koja su priznata u visini do 2% primitaka, a za koje je u prethodnoj godini podnesena porezna prijava, postalo je puno opasnije podnijeti godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak ako to ne morate, ili ako morate – a ne znate na što biste trebali obratiti pažnju. 

Piše: Marijana Mešić, direktorica tvrtke Finars rješenja d.o.o. , specijalizirane za optimizaciju i snižavanje troškova poslovanja

1. Poreznu prijavu su dužni predati svi građani koji su u isto vrijeme ostvarivali dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u tijeku godine. Osim njih ova obveza se odnosi na primateljedohotka od samostalne djelatnosti kao i one rezidente koji su ostvarili dohodak iz inozemstva ili je obveznik obračuna i obustave poreza na dohodak prilikom isplata to propustio učiniti pa se na to obvezuje primatelj dohotka.

2. Poreznu prijavu mogu ako žele predati svi oni koji su ostvarivali dohodak od nesamostalnog rada kod samo jednog poslodavca, dohodak od kapitala, imovine i imovinskih prava, osiguranja ili drugi dohodak. Namjera je omogućiti im da izravnaju porezno opterećenje i ostvare neka možebitna prava kao što je npr. porezna olakšica od 12.000 kn godišnje koja se primjenjuje na ostvarene dohotke od dividendi i udjela u dobiti, a može se realizirati samo po godišnjoj prijavi poreza na dohodak.

Kako složiti poreznu prijavu s kojom nećete biti na gubitku?

Ako se nalazite u grupi onih poreznih obveznika koji moraju predati poreznu prijavu onda morate iskazati dohodak koji ste ostvarili po onoj osnovi po kojoj vas zakonodavac obvezuje na predaju godišnje prijave poreza na dohodak. Recimo da ste u jednoj godini radili kod dva poslodavca istovremeno.

U tom slučaju dohodak od nesamostalnog rada morate iskazati, a dohodak iz ostalih izvora možete. Međutim ako iskažete dohodak iz samo jednog drugog izvora osim onog od nesamostalnog rada tada morate iskazati apsolutno sve vrste dohotka koje ste u toj godini ostvarili iz svih izvora. To onda može biti dohodak od kapitala (dividende i udjeli u dobiti), dohodak od imovine i imovinskih prava, osiguranja ili drugi dohodak. U tom slučaju će kod izračuna porezne obveze biti uzeti u obzir svi dohoci  koje ste u toj godini ostvarili iz različitih izvora.

Ukoliko se nalazite u grupi onih poreznih obveznika koji mogu predati poreznu prijavu onda morateiskazati i sve ostale dohotke iz svih izvora ostvarenih u toj godini. Možda ste u godini za koju predajete godišnju prijavu bili na bolovanju ili želite ostvariti pravo na korištenje osobnog odbitka  (npr.za porezne obveznike na područjima od posebne državne skrbi). Ukoliko odlučite ostvariti prava koja vam po Zakonu pripadaju svakako prije toga napravite obračun kako biste provjerili da li je vaše pravo zaista pravo ili ono može postati obveza.

Pogledajte kako to izgleda na sljedećim primjerima:

1. Porezni obveznik mora podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak

Primjer: Porezni obveznik radi kod dva poslodavca istovremeno i prima mjesečnu bruto plaću 2.000 kn od jednog i 1.500 kn od drugog poslodavca, nema uzdržavanih članova obitelji niti drugih olakšica, živi u mjestu u kojem nema prireza, ostvaruje dohodak od imovine najmom stana u iznosu od 3.500 kn mjesečno.

Prema Zakonu o porezu na dohodak mora prijaviti dohodak od nesamostalnog rada, a  dohotke iz ostalih izvora može prijaviti ako to želi (u tom slučaju mora prijaviti dohodak iz svih izvora). Pogledajte kako izgleda slučaj A u kojem prijavljuje samo ono što po Zakonu mora i slučaj B u kojem prijavljuje ono što po Zakonu može.

2. Porezni obveznik može podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak

Primjer: Porezni obveznik radi cijelu godinu kod samo jednog poslodavca i prima bruto plaću 3.500 kn mjesečno, nema uzdržavanih članova obitelji niti drugih olakšica, živi u mjestu koje nema prireza. U studenom je promijenio prebivalište i živi na području posebne državne skrbi P3.

Iz tog razloga on može podnijeti godišnju poreznu prijavu ali mora prijaviti dohodak ostvaren iz svih izvora. Uzmimo slučaj A u kojem je ostvario dohodak iz osiguranja u iznosu od 42.000 kn i slučaj B u kojem taj dohodak nije ostvario, a u oba slučaja je odlučio podnijeti poreznu prijavu.

Postoji li jednostavno pravilo za procjenu isplativosti predaje godišnje prijave poreza na dohodak? Ne postoji. Iznosi se razlikuju od slučaja do slučaja. Ali recimo da biste okvire mogli postaviti na slijedeći način:

• Ako ostvarujete dohodak kod dva poslodavca u isto vrijemegodišnju prijavu poreza na dohodak morate predati. Ako imate nešto viša primanja bit ćete vrlo vjerojatno u obvezi nadoplatiti porez na dohodak iz jednostavnog razloga što bez obzira na činjenicu da kod jednog poslodavca niste koristili poreznu olakšicu, na taj dohodak ste platili manje poreza jer je obračun poreza započet u poreznom razredu sa najnižom poreznom stopom. Jedino ako vaša porezna olakšica radi visine vaše plaće nije bila u cijelosti iskorištena kod poslodavca kod kojeg se nalazi porezna kartica,  možete očekivati povrat poreza.

• Ako ostvarujete dohodak od dividendi i udjela te nemate druge izvore dohotka predajom godišnje prijave poreza na dohodak moći ćete iskoristiti osobne olakšice kao i 12.000 kn odbitka za iznos dividendi i udjela koji je neoporeziv. Ali oprez. Ako su iznosi primljenih dividendi i udjela vrlo visoki radi načina obračuna poreza na dohodak po godišnjoj prijavi završit ćete sa obvezom plaćanja dodatnog poreza.

• Ako uz dohodak od dividendi ili udjela ostvarujete i dohodak od nesamostalnog rada razmislite da li ćete predati poreznu prijavu radi ostvarivanja prava naneoporezivi iznos od 12.000 kn jer ona kao takva vjerojatno neće biti dovoljna za ostvarivanje prava na povrat poreza. Dividende i udjeli se oporezuju po stopi od 12%. Akodohodak od dividendi ili udjela zbrojite sa onima od nesamostalnog rada vaša dividenda će najvjerojatnije završiti u onom poreznom razredu u kojem se primjenjuju porezne stope od 25% ili 40%.

• Ako dohodak ostvarujete isključivo od imovine, imovinskih prava ili osiguranja podnošenjem godišnje prijave možete iskoristiti osobne olakšice koje niste iskoristili nigdje drugdje. Opet uz uvjet da se radi o iznosima dohotka za koje ćete moći ostvariti povrate.

• Ako ostvarujete dohodak od nesamostalnog rada kod jednog poslodavca a u tijeku godine ste bili na bolovanju dužem od godine dana ili ste primjerice promijenili poslodavca u tijeku godine, živite na području od posebne državne skrbi ili brdsko – planinskom područjuimat ćete pravo na povrat poreza. Pod uvjetom da nemate dohotke iz nekih drugih izvora. U većini ostalih slučajeva kao što su neredovite isplate plaća, bolovanja, porodiljni dopusti i dr. obveza podnošenja godišnjeg obračuna poreza na dohodak je prebačena na poslodavca za sve radnike koji se kod njega nalaze u neprekidnom radnom odnosu u toj godini tako da pravo na povrat ili obveza po godišnjoj prijavi poreza na dohodak biti iskazana već na vašem platnom listiću.

U svakom slučaju pripazite na razliku između onoga što morate i možete i ne predajte poreznu prijavu bez da ste provjerili njezin konačni ishod.Na web stranicama postoje  gotovi obrasci pa prije nego donesete odluku da li predati poreznu prijavu ili ne, napravite domaću zadaću–upišite svoje brojke i izračunajte što vam se najviše isplati.Izjave o ostvarivanju nekih prava mogu biti čista propaganda ukoliko se ne sagledaju u širem kontekstu pa se pravo može pretvoriti u obvezu, a očekivani primitak u neočekivani izdatak.

SPECIJAL >> Povrat poreza, prijava poreza, porez na dohodak

Komentari (6)
Pogledajte sve

G. Pero,

evo da vam objasnim na jednom primjeru.
Pretpostavimo da osoba ima god. dohodak od 120.000 kn i da usto ima 10.000 kn dividende. Kako je do 12.000 kn dividenda neoporeziva, kumulirani dohodak ostaje 120.000 kn i na njega ide razrez poreza. Rezultat je da ne plaća porez, nego ima pravo na cca 1300 kn povrat.
Ako pak osoba ima 50.000 kn dividende i ako želi iskoristiti pravo povrata uplaćenog poreza i prireza, mora u poreznu prijavu upisati ukupni primitak (dakle svih 50.000, a ne samo 12.000), što onda ima za posljedicu uvećanje kumuliranog dohotka na 158.000 kn (120.000 + 38.000) i onda ide u porezni razred sa većim stopama i na ovom konkretnom primjeru umjesto povrata, mora uplatiti dodatni porez u iznosu od preko 10k kn.
Eto, to vam je to, svatko treba izračunati isplati li mu se podnositi por. prijavu ili ne.

Pozz

Gosp. kaufman,

mislim da niste u pravu .

Svako neka traži povrat poreza ako misli da će mu to koristiti .

VRLO ČESTO SE DOGAĐA DA KUMULIRANJEM UKUPNO OSTVARENIH DOHODATKA PO SVIM IZVORIMA IZ KOJIH SU PREDUJMOVI TIJEKOM GODINE PLAĆENI PO NIŽIM POREZNIMJ STOPAMA U GODIŠNJEM OBRAČUNU POTPADNU U VIŠI POREZNI RAZRED KADA PODNOŠENJE PRIJAVE IMA NEGATIVAN UČINAK TE SE UMJESTO OČEKIVANJE RAZLIKE ZA POVRAT POREZA OBIČNO UTVRDI RAZLIKA POREZA ZA DODATNU UPLATU.

Nakon razreza poreza vidjet ćemo tko je mali dioničar a tko mali pušioničar.

lp

Gosp. Pero,

ovo što vi ovdje pišete vrijedi za nekoga tko je dobio 500.000 kn dividende. U tom slučaju će ukupni godišnji dohodak biti 488.000 kn (plus eventualno doh od nesamostalnog rada), pa će taj sretnik otići u porezni razred gdje će mu lijepo opaliti stopu od 40%, te će dodatno naj….
Ja sam u svom prethodnom postu lijepo napisao da je dividenda do 12.000 kn neoporeziva tj. nema apsolutno nikakvog utjecaja na dohodak, pa ako je dohodak 0, ne može biti niti oporezovan! 🙂

LP

Svako neka traži povrat poreza ako misli da će mu to koristiti .
Nema kajanja poslije j……
Nakon razreza poreza vidjet ćemo tko je mali dioničar a tko mali pušioničar.
Ponavljam post kolege bigfoota:

Bigfoot :
TIM 4 PIN MAGAZIN – Specijalizirani časopis centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora
U vezi GODIŠNJE PRIJAVE POREZA NA DOHODAK ZA 2012. GODINU (Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo financija, porezna uprava, Ispostava Samobor)
KAŽE SLJEDEĆE:
S primjenom od 1. Ožujka 2012. Uvodi se i nova odredba o oporezivanju dividendi i udjela u dobiti koja propisuje da se dohotkom od kapitala smatraju primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu. Navedeno znači da se od 1. Ožujka 2012. Na sve isplaćene dividende i udjela u dobiti (neovisno u kojem razdoblju je dobit ostvarena) plaća predujam poreza na dohodak istodobno s isplatom, kao porez po odbitku po stopi od 12% uvećano za stopu prireza porezu na dohodak, a bez priznavanja osobnog odbitka iz čl. 36 Zakona o porezu na dohodak.
Međutim, odredbama čl. 10 t. 19 Zakona o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke u dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kn godišnje, ali umanjenje za neoporeziv dio primitaka do 12.000,00 kn, može se priznati tek na temelju podnesene godišnje porezne prijave kada se obavlja godišnji obračun porezna na dohodak.
Prema tome, tijekom poreznog razdoblja na isplaćenu dividendu, potrebno je obračunati predujam poreza na dohodak kao porez po odbitku po stopi od 12%, uvećano za stopu prireza poreza na dohodak, i to na ukupnu svotu isplaćene dividende i udjela u dobiti, dok se neoporezivi dio primitka do iznosa od 12.000,00 kn godišnje može iskoristiti tek podnošenjem godišnje porezne prijave. Međutim, kako se porezna prijava ne mora podnijeti, već se podnosi dobrovoljno, potrebno je u istoj iskazati UKUPNO OSTVAREN DOHODAK u poreznom razdoblju, što može umjesto očekivanje razlika poreza na dohodak i prireza za povrat, po konačnom obračunu dovesti i do razlike poreza i prireza za dodatnu uplatu.

Utvrđivanje i podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak za 202. Za svakog je poreznog obveznika specifična. Kako s za neke vrste dohodaka, plaćeni predujmovi tijekom godine smatraju i konačnim oporezivanjem, to je prije dobrovoljnog podnošenja porezne prijave, kada se u prijavi mora iskazati ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju, potrebno je napraviti izračun, je li se poreznom obvezniku isplati podnijeti poreznu prijavu ili ne.
VRLO ČESTO SE DOGAĐA DA KUMULIRANJEM UKUPNO OSTVARENIH DOHODATKA P OSVIM IZVORIMA IZ KOJIH SU PREDUJMOVI TIJEKOM GODINE PLAĆENI PO NIŽIM POREZNIMJ STOPAMA U GODIŠNJEM OBRAČUNU POTPADNU U VIŠI POREZNI RAZRED KADA PODNOŠENJE PRIJAVE IMA NEGATIVAN UČINAK TE SE UMJESTO OČEKIVANJE RAZLIKE ZA POVRAT POREZA OBIČNO UTVRDI RAZLIKA POREZA ZA DODATNU UPLATU.

Jel jasno ?
Pozdrav

New Report

Close