Cijena zaštite patenta tek 1350 kuna

Tips&Tricks 14.2.2010. 22:00 Dragan Grdić

Bila bi ludost ne zaštititi se pravnim sredstvima, ali naravno da poduzetnik mora procijeniti hoće li mu očekivani prihod s nekog tržišta biti veći od troškova pravne zaštite u slučaju krađe, kaže Željko Topić, ravnatelj DZIV

Prošle godine je Hrvatska policija zabilježila 290 kaznenih djela povrede prava intelektualnog vlasništva, dok se broj prekršajnih prijava koje je podnio Državni inspektorat na tom području mjeri u tisućama. U Hrvatskoj se već godinama vodi kampanja za bolju zaštitu intelektualnog vlasništva u kojoj jednu od glavnih uloga ima Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZIV) Ravnatelj DZIV Željko Topić je na javnom predavanju Ideje i njihovi vlasnici u organizaciji magazina Banka i pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, rekao da su naši zakoni moderni, cjeloviti i dobro uklopljeni u svjetski sustav zaštite, ali da u Hrvatskoj nema profitabline upotrebe intelektualnog vlasništva. Nažalost, naglasio je Topić, Hrvatska niti na makroekonomskoj, niti na korporativnoj razini ne iskorištava dostupne patente.

Skupa zaštita u inozemstvu
Na predavanju je bilo riječi i tome tko bi i na koji način sve trebao investirati u pravnu zaštitu patenata (ili autorskih prava, žigova i ostalog) a iznesen je podatak da je pravna zaštita intelektualnog vlasništva na inozemnim tržištima izuzetno skupa, od 30 do 50 tisuća eura. Željko Topić je rekao da u Hrvatskoj patentna zaštita stoji 1350 kuna te da cijeli postupak patentiranja može obaviti u Zagrebu. “Bila bi ludost ne zaštititi se i ne upotrijebiti sva pravna sredstva, ali naravno je na poduzetniku da procijeni hoće li mu očekivani prihod s nekog tržišta biti veći od troškova pravne zaštite u slučaju krađe. No, budući da u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama ima malo patenata iz Hrvatske taj problem i nije toliko velik”, tvrdi Topić. Stanislav Prusac, vlasnik tvrtke Polar koja se bavi razvojem i izvozom softverskih tvrdi da se svake dvije godine događaju tehnološke mini-revolucije, ali sposobnost ljudi da koristi novu tehnologiju razvija se puno sporije. Zato se i događa da zaštitu intelektualnog vlasništva nad tom tehnologijom definiraju generacije koju je ne koriste, a način korištenja određuju generacije koji odrastaju na toj tehnologiji. Jučer je kroz to prolazila IT industrija, pa zatim glazbena industrija, a danas je to problem nakladnika. “Postoji velika razlika u unovčenju tehnologije i zakonodavstva koje kasni u regulaciji tržišta. Ta razlika je problem u biznisu”, rekao je Prusac. Kampanju za zaštitu intelektualnog vlasništva vodi i Business Software Aliance (BSA). Po njihovim podacima trenutna stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj inosi 54 posto.

Oduzimanje računala
Kako navodi glasnogovornik BSA Mladen Vukmir, samo u razdoblju od srpnja do studenoga 2009. godine, BSA je u ime svojih članova uputio Državnom inspektoratu prijave protiv 30 tvrtki zbog sumnje da u poslovanju koriste nelicencirani softver. Od tih prijasva do sada je Državni inspektorat proveo inspekcije u 24 tvrtke pokrenuo prekršajne postupke protiv 16 tvrtki i njihovih odgovornih osoba zbog uporabe nelicenciranog softvera. Inače, zakonske sankcije za povredu autorskog prava na računalnim programima uključuju pravo na naknadu u obliku novčanih kazni u dvostrukom iznosu tržišne vrijednosti softvera, novčane kazne do iznosa od 100 tisuća kuna, kao i zatvorsku kaznu u trajanju do 5 godina. Nadalje, predmeti nastali uslijed izvršene povrede, kao što su nelicencirane kopije računalnih programa ili “prženi” optički mediji za pohranu podataka i sl. oduzet će se i uništiti, dok se predmeti koju su poslužili za izvršenje povrede, naprimjer, računala i druga oprema koja se koristila za neovlašteno umnožavanje i korištenje nelicenciranog softvera mogu oduzeti na temelju zakona i odluke suda.

Što se štiti zakonom

Prava i patenti
-autorsko pravo kao pravo autora književnih, znanstvenih i umjetničkih djela - autorskih djela
- autorskom pravu srodna (susjedna) prava poput prava umjetnika izvođača
- patenti kao najrašireniji oblik zaštite izuma
- robni znakovi poput žiga koji omogućavaju raspoznavanje robe na tržištu
- zaštita industrijskog dizajna
- zaštita topografije poluvodičkih sklopova
- oznake izvornosti i oznake zemljopisnog porijekla
- poslovna tajna odnosno know-how kao tehnička znanja, postupci i druga pravila poslovanja

Godišnja šteta

Gubici 150 milijardi dolara
Intelektualno vlasništvo utječe na cjelokupno gospodarstvo. Po procjeni Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), zbog povrede prava intelektualnog vlasništva, gubici u međunarodnoj trgovini su 150 milijardi eura na godinu. Po podacima OECD-a, u Europskoj uniji svake godine raste broj zaplijena krivotvorene robe opasne za zdravlje i sigurnost ljudi.

  1. Ključne riječi
  2. patenti i registriranje patenata u RH
  3. intelektualno vlasništvo
  4. Državni zavod za intelektualno vlasništvo

Samo registrirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje!

Prijavi se ovdje!

Povratak na vrh