Bliži se zadnja faza provedbe fiskalizacije. Jeste li pripremili interni akt o slijednosti brojeva računa i svojim poslovnim prostorima dodijelili odgovarajuće oznake? U ovom članku podsjetiti ćemo vas na sve obveze koje sa sobom donosi fiskalizacija te pojasniti razliku između obveze fiskalizacije i obveze provedbe fiskalizacije.

S obzirom da su prvim  i drugim krugom fiskalizacije bili obuhvaćeni veliki i srednji poduzetnici bez obzira na vrstu djelatnosti, pružatelji smještaja te pripremanja i usluživanja hrane i pića, obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine na veliko i malo, obveznici koji se bave popravcima motornih vozila i motocikala te svi oni koji obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja, ostaje pitanje tko je još preostao za treću fazu provedbe fiskalizacije. Dakle, od 01. srpnja obveza fiskalizacije nastupa za građevinare, prijevoznike, električare, stolare, postolare, financijske i poslovne savjetnike, pružatelje knjigovodstvenih usluga, revizore, izdavače, kozmetičare, pedikere, frizere, aranžere te za sve ostale  koji su obveznici izdavanja računa, a koji obvezom fiskalizacije nisu bili ranije obuhvaćeni.

Bitno je razlikovati obveznika fiskalizacije od obveznika provedbe fiskalizacije. Ukoliko svoje usluge naplaćujete isključivo preko transakcijskog računa (bilo općom uplatnicom ili preko naloga za prijenos) te nikada nećete primiti uplatu u gotovu novcu tada ste obveznik fiskalizacije, ali ne i obveznik provedbe fiskalizacije. * Gotovinom se smatraju novčanice, kovanice, kartice, čekovi, te svi drugi načini plaćanja osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka. Svi obveznici fiskalizacije od 01. srpnja trebaju svoje poslovanje prilagoditi Zakonu o fiskalizaciji i poduzeti sljedeće radnje:

Prilagoditi izgled svog dosadašnjeg izlaznog računa dodavanjem obveznih elemenata kao što su datum i vrijeme izdavanja računa, oznaku operatera na naplatnom uređaju, oznaku načina plaćanja računa, iznos računa razvrstan po poreznim stopama, oznaku da li je obveznik fiskalizacije u sustavu poreza na dodanu vrijednost.

Donijeti interni akt u slobodnoj formi koji će sadržavati podatke o slijednosti numeričkih brojeva računa, podatke o poslovnim prostorima, naplatnim uređajima te operaterima na naplatnim uređajima. Donošenje internog akta podrazumijeva i obvezu pridržavanja svega što je njime propisano. Akt se čuva u poslovnim prostorijama obveznika, a predočuje se poreznim tijelima samo u slučaju poreznog nadzora. * Broj računa kod postupka provedbe fiskalizacije iskazuje se u tri dijela-numerički (od 1 do n), oznakom poslovnog prostora te oznakom naplatnog uređaja.

Na vidnom mjestu u svakom poslovnom prostoru istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi preuzimanja i zadržavanja računa od strane kupca. Mjesto na kojem će takva obavijest stajati nije propisano, a obavijest je dostupna u slobodnoj prodaji u obliku naljepnice.

Obveznici provedbe fiskalizacije, uz sve navedeno, obvezni su u svom poslovnom prostoru osigurati odgovarajući naplatni uređaj, određenu programsku podršku (softver), uvesti internetsku vezu ukoliko ista ne postoji te nabaviti digitalni certifikat od FINA-e kojim će se povezivati sa nadležnom poreznom upravom. Obveznici provedbe fiskalizacije (naplata u gotovini) obvezni su nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti podatke o poslovnom prostoru koji podrazumijevaju OIB, oznaku i tip  poslovnog prostora, adresu, naziv, radno vrijeme i radne dane te datum početka važenja navedenih podataka. Također, računi obveznika provedbe fiskalizacije razlikovat će se u tome što će uz sve ranije navedene obvezne elemente sadržavati i Jedinstveni identifikator računa (JIR) te zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije (ZKI kod). Potrebno je nabaviti i knjigu uvezenih računa  te istu ovjeriti kod nadležne porezne uprave. Takva knjiga koristi se u slučajevima nestanka struje, kvara naplatnog uređaja ili prekida internetske veze uz obvezu naknadnog slanja računa preko naplatnog uređaja kada se za to omoguće uvjeti. * Rok za dostavu računa Poreznoj upravu u slučaju nestanka internetske veze je 48 sati.

Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.