Znanjem i inovacijama do održivog razvoja

Autor: Poslovni dnevnik , 03. lipanj 2013. u 22:01
Kao prednosti Hrvatske istaknuti su zemljopisni položaj te dugotrajne veze s razvijenim gospodarstvima, tradicija u obrazovanju

U Dubrovniku završila EARTO konferencija – najveća konferencija istraživačko tehnoloških organizacija.

Prednosti Hrvatske su zemljopisni položaj te dugotrajne veze s razvijenim gospodarstvima, tradicija u učenju i obrazovanju, sudjelovanje u Europskim okvirnim programima i novo nastajuća zajednica tehnoloških startupa nasuprot strukturnim slabostima, lošim makro-ekonomskim pokazateljima i nedostatak održive i duže političke opredijeljenosti za razvoj inovacija.

Prošli tjedan je u Dubrovniku završila godišnja konferencija Europskog udruženja istraživačko-tehnoloških organizacija (EARTO) koja je okupila oko 200 vodećih europskih inovatora, gospodarstvenika i političara. Na konferenciji se raspravljalo o promjenama u području znanosti i istraživanja koje Hrvatsku očekuju skorim članstvom u EU, snažnijem integriranju zemalja Jugoistočne Europe u Europski istraživački prostor te o novom programu EU-a za razvoj i inovacije – Horizon 2020 koji će se fokusirati na pametan, održiv i uključiv razvoj svih regija EU-a.

Povećanje ulaganja
EARTO konferencija najveća je europska konferencija istraživačko tehnoloških organizacija, a jedan od osnovnih ciljeva bio je upozoriti na nužnost korištenja europskih strukturnih fondova u poticanju istraživanja i jačanja konkurentnosti gospodarstva.Konferenciju je otvorio je Jan Mengelers, Predsjednik EARTO udruženja i Predsjednik TNO Uprave. U svom izlaganju posebno je istaknuo potrebu povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj i formiranja zajedničkih istraživačkih politika ukoliko želimo ujedinjenu Europu. Ovo je značajan događaj za našu znanstvenu, istraživačku i stručnu zajednicu. Brodarski institut i Ruđer Bošković kroz EARTO su postali dijelom Europskog istraživačkog prostora i puno prije formalnog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Želimo podignuti hrvatsko gospodarstvo, a to možemo samo na temelju projekata, na temelju pameti i znanja – naglasio u pozdravnom govoru prof. dr. sc. Vladimir Koroman, direktor Brodarskog instituta."Hrvatska će ulaskom u EU na raspolaganju imati više od 1,5 milijardi eura godišnje. To je strahovito veliki  novac i na Hrvatskoj je da to maksimalno iskoristi. Sve institucije morale bi se brinuti da imamo što bolje projekte kako bi iskoristili strukturne fondove. Ovu šansu jednostavno moramo iskoristiti. Ukoliko Hrvatska propusti svoj šansu, novac će rebalansom biti dodijeljen drugim državama, što znači da će Hrvatska više plaćati članstvo, nego što od njega dobiva. Takav ishod je nedopustiv",  naglasio je dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.

Jače poticanje poduzetništva 
Poseban naglasak predavači su stavili na potrebu usvajanja 'pametne specijalizacijske strategije' usmjerene na ograničen broj prioritetnih područja određenih na temelju komparativnih prednosti određenih regija te poticanju malog i srednjeg poduzetništva. Kao prednosti Hrvatske istaknuti su zemljopisni položaj te dugotrajne veze s razvijenim gospodarstvima, tradicija u učenju i obrazovanju, sudjelovanje u Europskim okvirnim programima i novo nastajuća zajednica tehnoloških startupa nasuprot strukturnim slabostima, lošim makro-ekonomskim pokazateljima i nedostatak održive i duže političke opredijeljenosti za razvoj inovacija. Direktor Europskog istraživačkog prostora (ERA) i generalni direktor za istraživanja i razvoj pri Europskoj komisiji Octavi Quintana Trias osvrnuo se na trenutnu ekonomsku krizu zbog koje se jaz između zemalja koje intenzivno ulažu u istraživanje i razvoj i zemalja u kojima je istraživanje i razvoj podinvestirano, dodatno povećao. Za prevladavanje tog jaza potrebno je snažnije ulaganje u središnje financiranje istraživanja i razvoja te bolje korištenje strukturnih fondova što je posebno važno za zemlje koje imaju nižu stopu ulaganja u istraživanje i razvoj poput Hrvatske. Istaknuo je da je posebno važno poticati međunarodnu razmjenu i suradnju istraživača unutar EU-a i van nje te jače povezivanje "džepova izvrsnosti". U takvoj razvojnoj strategiji ključnu ulogu imaju udruženja istraživačko-tehnoloških organizacija poput EARTO-a.

Ključni glas u Bruxellesu
Svojim članovima EARTO nudi profesionalnu i stručnu pomoć u pripremi projekata, ali i služi kao neophodni glas u Bruxellesu o ključnim pitanjima, uzmemo li u obzir da članovi EARTO-a sjede u utjecajnim europskim političkim tijelima, uključujući European Research Area Board (ERAB), europske okvirne programe savjetodavne odbore, komisije i stručne skupine. Uz čelne ljude EARTO-a i ravnatelje Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Tomu Antičića i Brodarskog instituta prof. dr. sc. Vladimira Koromana, na konferenciji su sudjelovali Pierre Godin, generalni direktor za regionalnu politiku u Europskoj komisiji, Ocatvio Quintana Trias, direktor za Europski istraživački prostor i generalni direktor za istraživanja i razvoj u Europskoj komisiji, te Dušan Vujović, bivši vodeći ekonomist Svjetske banke i profesor na Fakultetu za ekonomiju, financije i administraciju u Beogradu, te brojni predstavnici uspješnih europskih istraživačko-tehnoloških organizacija. Konferenciju EARTO-a pod naslovom 'New Horizons for 2020 And Beyond – Croatia and South East Europe in the European Union' organizirali su, pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, Brodarski institut i Institut Ruđer Bošković od 23. do 24. svibnja u hotelu Libertas Rixos u Dubrovniku, a glavni sponzor bila je tvrtka Dok-ing uz medijsko pokroviteljstvo Poslovnog dnevnika.

Komentirajte prvi

New Report

Close