'Zelenom strategijom' od pukog preživljavanja do poželjnog mjesta za život i odmor

Winni Grosboll, gradonačelnica Borholma Winni Grosboll, gradonačelnica Borholma

Svaki stanovnik Bornholma definirat će svoj cilj za dobrobit okoliša, a moj je da dvije trećine moje potrošačke košarice sačinjavaju proizvodi iz ekološke proizvodnje, kaže Winni Grosb?ll.

Ideja razvoja strategije otoka Borholm 'Bright Green Island' pojavila se još 2007. godine. Sve je počelo kao svojevrsna strategija za preživljavanje.

Bornholm se nalazi izvan prostora danskog arhipelaga i pitanje kako Bornholm može nastaviti dalje kao održivi otok dobilo je krucijalnu važnost usred financijske krize. I to s perspektive gospodarstva, rasta, privlačenja novih stanovnika i zaustavljanja pada broja stanovnika, privlačenja turizma itd.  "Pozvali smo vrlo širok raspon stanovnika Bornholma na trajekt i kružili oko otoka 24 sata, raspravljajući raspoložive prilike za otok u budućnosti. Ishod toga bila je strategija Bright Green Island u kojoj smo definirali naše ambicije za razdoblje od sljedećih 18 godina", objašnjava nam nastanak strategije gradonačelnica Borholma Winni Grosb?ll. 

Ekološka proizvodnja hrane
"Tim ambicijama pokušali smo se pobrinuti da imamo široku perspektivu i pozabavili se pitanjima privlačenja novih tvrtki, brigom za okoliš, privlačenjem novih vrsta turizma i pitanjem proizvodnje energije bez emisije ugljika. Taj je cilj za Bright Green Island bio prioritetan jer je nemoguće imati strategiju kojom želite postati fantastično mjesto za privlačenje turista, poticanje zelenog poslovanja i ulagati napore usmjerene na promjenu osjećaja odgovornosti među građanima, ako se još uvijek koristite energijom na temelju dizela i teških ostatnih goriva. Time je započeta temeljna obnova energetskog sustava na Bornholmu. Istovremeno smo započeli s osmišljavanjem novih poslovnih modela za proizvodnju hrane u uskoj suradnji s lokalnim poljoprivrednicima i proizvođačima", govori Winni Grosb?ll ističući kako je strategija  bila od ključne važnosti.

Danas je Bornholm postigao brojne zacrtane ciljeve. Prvi put u razdoblju od 15 godina zabilježen je porast broja stanovnika, što je ujedno bila i najviša stopa rasta u Danskoj. Razvijena je i dosegnuta nova jedinstvena pozicija vezana uz visokokvalitetnu hranu u Danskoj, turizam  je razvijeniji nego ikad, a postignuta je i preobrazba energetskog sustava po prihvatljivim cijenama za građane. Činjenica je da zelena energija na otoku ne košta više nego što je to bio slučaj u vrijeme kad se u velikim razmjerima upotrebljavali energiju s emisijom ugljika. No to ne znači da su riješili apsolutno sve probleme.

"Moramo još riješiti neka velika pitanja. Mi, kao i ostatak svijeta, još uvijek imamo poteškoća u rješavanju pitanja prijevoza, s povećanjem broja električnih vozila, kao i vezano uz minimiziranje energetske potrošnje u tvrtkama i sektoru poljoprivrede. To su teške zadaće i zasigurno će nam biti potrebna znatna količina vremena za njihovo rješavanje. Vezano uz tehnička rješenja, također ulažemo velike napore u integraciju i povećanje sudjelovanja građana Bornholma. U cilju rješavanja budućih pitanja vezanih uz održivost, svi se moramo ponašati i postupati malo drugačije. Stoga smo započeli s procesom u kojem se nadamo da će svaki stanovnik Bornholma definirati svoj vlastiti cilj za dobrobit okoliša. Primjerice, moj osobni cilj je da dvije trećine moje potrošačke košarice moraju sačinjavati proizvodi iz ekološke proizvodnje. Nadamo se da će to biti sljedeća faza procesa koji je počeo još 2007.  u nastojanju za kontinuiranim sudjelovanjem i uključenjem stanovnika Bornholma", kaže gradonačelnica Borholma koju smo upitali da nam pojasni na koji način funkcionira sustav EcoGrid i koje će konkretne dobrobiti donijeti stanovnicima otoka. 

"Osmišljavanje energetskog sustava zasigurno se ne smatra nikakvim posebnim zadatkom ako imate na raspolaganju sav novac ovoga svijeta. Međutim, situacija na Bornholmu nije takva - mi zapravo nismo bogata regija i stoga moramo ulagati naš novac s najvećim mogućim oprezom. To je bio zadatak dodijeljen energetskim kompanijama na otoku. Uskoro smo tijekom tog procesa došli do dvije značajne spoznaje.

Prije svega, morali smo doći do neophodnog znanja, stoga smo prošli kroz širok raspon programa istraživanja i razvoja gdje smo se pozicionirali kao prirodno mjesto za izvođenje ispitivanja u stvarnom životu. Ušli smo u te programe zajedno s našom vladom i Europskom unijom, privatnim kompanijama kao što su Siemens i IBM te, naravno, sveučilištima. Zajedno s te tri interesne skupine došli smo do velike količine spoznaja o budućim politikama, tehničkom razvoju unutar hardvera, kao i do doista dugoročne perspektive zahvaljujući sposobnostima sveučilišta", kaže Winni Grosb?ll i napominje kako je jedna od važnih spoznaja do koje su došli bila  da u budućnosti potrošači moraju igrati novu ulogu u energetskom sustavu.

Građani reguliraju potrošnju
"Kad naš sustav bude u sve većoj mjeri temeljen na obnovljivim izvorima energije - energiji vjetra, solarnoj energiji i biomasi, iskusit ćemo veće fluktuacije u proizvodnji energije u našem sustavu. Jedan od najvećih zadataka u tom procesu je pronaći metodologije za iskorištavanje energije u trenutku kad je ona raspoloživa - kad je vjetrovito ili sunčano i ne koristiti se energijom dok je nema. Povrh tog vrlo ozbiljnog problema, tu je još i činjenica da će novi uređaji biti uključeni u energetski sustav - električna vozila, internet stvari (IOT) i veće toplinske pumpe. To iziskuje pronalaženje inteligentnih rješenja po pitanju njihove implementacije u zajedničkom energetskom sustavu, pronalaženje drugih rješenja da bi se izbjeglo polaganje dodatnih kabela pod zemljom ili izgradnja većih energetskih kapaciteta u cilju zadovoljavanja nove potražnje.

Jedno od rješenja je uključivanje građana u taj proces i omogućavanje da oni budu dijelom rješenja", objašnjava Winni Grosb?ll i navodi da su upravo EcoGridom (Eko mreža) pokušali pronaći metodologiju za upotrebu kućanstava kao akumulatora topline. Konkretno, uključili su 2000 kućanstava, što znači jedno od deset kućanstava na otoku, i razvili tehnologiju i strukturu za grijanje kućanstava kad su imali višak u proizvodnji iz obnovljivih izvora energije, a isključili grijanje kad nije bilo proizvodnje. 

"Eko mreža se bavi pitanjem načina na koji se privatni korisnici mogu uključiti u upotrebu tržišnih mehanizama i pametnog upravljanja potrošnjom električne energije - na dobrovoljnoj osnovi - u uspostavljanju ravnoteže u energetskom sustavu s visokim udjelom fluktuirajućih izvora energije. Proveli smo ispitivanje takozvanog trgovanja u realnom vremenu i tehnoloških rješenja za automatizaciju u kućanstvima. Oni u kombinaciji omogućavaju privatnim kupcima električne energije upravljanje i podešavanje vremena njihove potrošnje na razdoblje u kojem je cijena niža, što je uzrokovano visokom proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije. 

Oni istovremeno imaju mogućnost smanjiti vlastiti potrošnju električne energije u razdoblju kad je cijena visoka. To može doprinijeti boljem iskorištavanju varijabilne proizvodnje električne energije na temelju npr. energije vjetra ili sunca. Stoga, društvo može uštedjeti kroz smanjenje i balansiranje potrošnje skupljih resursa te smanjenjem potrebe za ulaganjima u nove - ili nadograđene - električne kablove. Naposljetku, potrošači električne energije uživali bi u dobrobitima u obliku nižih računa za električnu energiju", smatra gradonačelnica Borholma. 

Brojna priznanja
EcoGrid je jedan od demonstracijskih projekata najvećih razmjera, financiran EU sredstvima, na području pametne mreže. Privukao je znatnu pažnju na međunarodnoj razini i dobio priznanja, između ostaloga, za aktivnosti vezane uz sudjelovanje i uključivanje potrošača. Tako je 2016. projekt EcoGrid dobio prestižnu nagradu EU za održivu energiju 2016. (EUSEW16) u kategoriji Potrošači, a 2014. godine tom je projektu dodijeljena srebrna nagrada, priznanje 'Honorable mention' za uključenje i sudjelovanje korisnika u energetskom sustavu budućnosti pod pokroviteljstvom organizacija ISGAN (International Smart Grid Action Network) i GSGF (the Global Smart Grid Federation). Projekt Eko mreža također je nominiran za nagradu Sustainia Award i uključen je u popis deset najodrživijih klimatskih i ekološki prihvatljivih projekata na svijetu. Spoznaje nastale implementacijom projekta Eko mreža EU upotrijebljene su na projektu EcoGrid 2.0 Ecogrid 2.0) koji će biti finaliziran 2019. godine. 

Sufinanciranje iz EU

Na koji način se financiraju zeleni projekti na otoku?
Postoje znatne razlike ovisno o tipu projekta. Obično se veći energetski projekti financiraju kroz programe EU ili nacionalne programe kao što je EUDP ili slično. Obično postoji podrška određenih razmjera, a zatim partneri u programu moraju sami sufinancirati. Općina će financirati programe koje provodimo na otoku vezano uz sudjelovanje stanovnika u prijenosu zelene energije, kaže Winni Grosboll.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!