Vozila na električni pogon su učinkovitija i pozitivno djeluju na okoliš i zdravlje ljudi

Autor: Borivoje Dokler , 03. srpanj 2015. u 16:57
Unatoč relativno visokoj nabavnoj cijeni, električna vozila se dobro prodaju/FOTOLIA

Vrlo malo ljudi je upoznato s prednostima električnih vozila pa bi se država, nadležna ministarstva, ali i gradovi, trebali još više uključiti u informiranje građana.

E-mobilnost predstavlja novi koncept mobilnosti u urbanim sredinama. Temelj e-mobilnosti čine električna vozila, ali i motocikli i bicikli koji umjesto konvencionalnih goriva koriste isključivo električnu energiju. S obzirom na trenutnu relativnu ograničenost u autonomiji kretanja, ovakva se vozila uglavnom koriste za dnevne potrebe u urbanim sredinama.

Kako će ta vozila u budućnosti biti značajnije lakša i manja od konvencinalnih, ona će doprinijeti povećanoj učinkvitosti i rasterećenju urbanih površina. Ipak, glavna prednost električnih vozila su gotovo dvostruko niže emisije CO2 od konvencionalnih vozila. S time se slaže i Marijan Babić, direktor tvrtke Avant car, jedne od vodećih kompanija na području električne mobilnosti u Europi. 

 

25posto

od svih novih prodanih automobila 2014. u Norveškoj imalo je alternativni pogon

Manja emisija CO2
"Ukoliko bi se struja za punjenje vozila na električni pogon dobivala isključivo iz obnovljivih izvora kao što su sunce, vjetar ili hidroelektrane, te su prednosti iznimno velike ako govorimo o utjecaju na okoliš. Tu imamo i buku kao velikog zagađivača pa samo zamislite situaciju u kojoj su sva vozila u Zagrebu na električni pogon – u gradu bi imali tišinu sličnu onoj na Sljemenu. Tu su i prednosti kao što su cijena održavanja, punjenje ali i performanse koje nude vozila pogonjena na električni ili hibridni pogon", ističe Babić.

E-mobilnost jedan je od najboljih načina da se ispuni i strategija Europske unije koja zahtjeva da se emisija CO2 koja emitiraju vozila do 2020. smanji ispod 95g/km. Prema predviđanjima uvođenje električnih vozila ne bi trebala zahtjevati pojačavanje energetske infrastrukture sve dok njihov udio na tržištu ne dostigne oko 25 posto, što se u Hrvatskoj ne očekuje prije 2030. A kakve je trenutna situacija s električnim vozilima u Hrvatskoj, pojasnio nam je Babić. "Ja se uvijek rado uspoređujem sa najboljima pa ću za primjer uzeti Norvešku u kojoj je u 2014., od svih novih prodanih vozila na tržištu, 25 posto njih bilo na alternativni pogon. Zagreb je tu tek na početku i u gradu realno postoji tek par javnih punionica, no po meni je to izuzetno važno jer u kratkom roku možemo još puno toga napraviti. Za pohvalu je i svako parkiralište koje je u Zagrebu besplatno za ovakvu vrstu vozila no ipak treba učiniti više.

 

2030.godine

u Hrvatskoj bio udio električnih automobila mogao doseći 25 posto

Naprimjer, vozila javnih služi mogla bi biti pogonjena električnim pogonom, mogli bi imati više besplatnih javnih punionica i električnih taxi vozila ili uvesti  ograničenje ulaska u centar grada vozilima na klasični pogon", ističe Babić i kaže kako je razina znanja o e-vozilima kod nas još uvijek dosta niska, "Postoji skupina entuzijasta koja ima znanja i prati svjetske trendove u ovom području no generalno tržište je potrebno educirati. Vrlo malo ljudi ima saznanja o prednostima ovih vozila. Tu su i tvrtke za koje sam siguran da već danas mogu dio svojih flota prebaciti na električni pogon no to ne rade isključivo zbog neinformiranosti. Svaki bi vozač trebao dobiti priliku probati vozila na električni pogon te zaključak donijeti sam", kaže direktor Avant cara te napominje kako ljudi zbog neznanja često zaziru od novih proizvoda na tržištu. 

Energetska infrastruktura
Zbog toga bi se kaže, država, nadležna ministarstva ali i gradovi, trebali još više uključiti u informiranje građana i svojih zaposlenika. Što se pak tiče cijene električnih vozila, Babić smatra da je ona sigurno otegotna okolnost, no s obzirom da se vozila unatoč relativno visokoj nabavnoj cijeni i dalje prodaju, on ju ne bi navodio kao problem. "Pad tržišta novih vozila općenito je velik problem u našoj zemlji još od 2008. pa ne možemo očekivati niti veliku prodaju električnih vozila. Vječna je tema što je bilo prije kokoš ili jaje pa je takva situacija i kod nas po pitanju punionica i prodaje novih vozila. Imamo slučaj da neki od proizvođača čija su električna vozila među najprodavanijim na tržištu, kod nas takva vozila nemaju ni u ponudi.

Kažu da im se ne isplati stavljati ih u prodaju jer nema punionica dok oni koji su zainteresirani za postavljanje punionica nemaju ekonomske isplativosti jer na tržištu nema dovoljno električnih vozila. Napokon stvari su se od ove godine počele mijenjati pa tako imamo dva nova proizvođača koja su pustila u prodaju pet vozila na alternativni pogon te osigurali i servisnu mrežu u Hrvatskoj. Oni koji trebaju brinuti o infrastrukturi punionica shvatili su da smo turistička zemlja i da ovdje postoji dodatni potencijal u gostima koju su vlasnici ovakvih vozila. Poticaju su prava mjera i svaka pohvala jer to je trenutno najbolji motivator da kupci naprave matematiku te vide da je dugoročno e-mobilnost isplativija od vozila pogonjena na klasični pogon", kaže Babić te tvrdi da u budućnosti možemo očekivati nove start-up tvrtke koje će krenuti u proizvodnju ovakvih vozila jer je njihova tehnologija sličnija jednom iPhoneu nego klasičnim vozilima na koja smo navikli.

"Tu su i autonomna vozila s kojima je Google već napravio milijune kilometra pa mislim da u budućnosti možemo očekivati puno novih marki i modela", kaže direktor Avant cara te ističe kako danas Nissan sa modelom Leaf ima gotovo 25 postotni udio u svim prodanim vozilima na struju.  Na hrvatskom tržištu, kaže, već se primjećuju dobre reakcije na novi e-Golf što ne čudi kad je Volkswagen kod nas standardno dobro prihvaćena marka. Globalno najbolje prihvaćeno vozilo je Teslin model S koji je tehnološki najnaprednije vozilo na svijetu. Iako e-mobilnost u Hrvatskoj još uvijek nije zaživjela u punom smislu, Babić ističe kako je situacija u Avant caru posve drugačija. "Naša tvrtka za sve operativne potrebe već koristi isključivo 100 posto električna vozila i koliko znam postoji još par manjih tvrtki u Hrvatskoj koja su sva svoja vozila zamijenili onima na struju. No na pitanje kada kada će e-mobilnost u potpunosti zaživjeti u Hrvatskoj teško je odgovorit jer to ovisi o mnogo različitih faktora", zaključuje Babić. 
 

Komentari (3)
Pogledajte sve

U članku se tvrdoglavo “vozila” koriste kao sinonim za automobile pa sam zaboravio dodati da postoje el. vozila koja odličnu funkcioniraju[/url], ali ih se u Hrvatskoj ne subvencionira i ne potiče: možda ćemo ipak i taj dan jednom vidjeti…

tonal nemoj tako, mora i g. Babić zaraditi nešto, a najlakše je novcima iz državnog proračuna.

Zanimljivo kako ljudi i dalje pišu hvalospjeve električnim autima, a jedini potvrđeni efekti el. auta su smanjenje buke i seljenje zagađenja zraka iz gradova u okolicu termoelektrana (što je, usput, za CO2 potpuno nebitno).

S druge strane, jednako su smrtonosni svima oko sebe (1.2 *milijuna* mrtvih godišnje globalno!), jednako gutaju prostor (ceste, parkirališta, raskršća…: trećina prostora u tipičnom zapadnoeuropskom gradu odlazi na aute), podjednako se razbacuju energijom kao pijani bogataši (motor troši energiju za kretanje vozila od 1000-1500 kg, samo da bi vozač od 100 kg došao od točke A do B…), ne rješava problem “road rage”-a, državama koje ne proizvode aute kakva je naša stavlja ogroman uteg na uvozno-izvozni deficit, predstavlja elitistički proizvod kojeg 80% čovječanstva ne može sebi priuštiti, a kad bi i mogli, ne bi bilo ni blizu dovoljno sirovih materijala i energije da ih se proizvede i koristi i tako dalje, i tako dalje…

…a to je vozilo za koje Hrvatska daje poticaje u desecima tisuća kuna teško punjenog proračuna, bez iti jedne objavljenje studije da je el. auto iti malo bolji za okoliš od običnog, kad se uzme u obzir cijeli životni ciklus proizvoda: proizvodnja, rashođenje, zamjene ekstravagantno skupih baterija itd., o čemu je sve već godinama poznato[/url].

Uvjerljivo najvažniji učinak električnih auta je da bi umirili savjest zbog šačici privilegiranih zapadnjaka i na taj način potaknula potrošnju kao svetu kravu suvremenog potrošačkog društva.

New Report

Close