Vlada ne želi da se Hrvatska pretvori u digitalnu koloniju

Marijan Lalić, državni tajnik za razvoj digitalnog društva/Tomislav Miletić/PIXSELL Marijan Lalić, državni tajnik za razvoj digitalnog društva/Tomislav Miletić/PIXSELL

Kako će, inače, naše tvrtke danas-sutra svojim uslugama konkurirati tvrtkama iz zemalja Europske unije ako im nećemo otvoriti državne podatke, pita se Marijan Lalić, državni tajnik za digitalno društvo.

Kad je Vlada svoju službu za fotokopiranje i obradu dokumentacije pretvorila u Središnji ured za digitalno društvo, nitko nije imao velika očekivanja. No, onda smo saznali da bi taj ured trebao raditi na sprečavanju da se Hrvatska pretvori u digitalnu koloniju. Jedan od zadataka mu je navodno da pomaže na novom Hitrorezu. O svemu prvi put za medije govori Marijan Lalić, državni tajnik za razvoj digitalnog društva. 

Bit ćete oslonac Vladi u Hitrorezu?
Sigurno da će Ured imati ulogu u tom procesu, jer već pravilna informatizacija uklanja birokratske barijere. Digitalno društvo je mnogo širi pojam od IT pojma, a u Hrvatskoj je, prisutna prenormiranost što je jedan od razloga spore digitalne transformacije kako u državnoj upravi tako i u gospodarstvu. Potrebno je postojeću regulativu učiniti efikasnijom.

Ali Vlada je kao prioritet provela Poreznu reformu dok vaš ured još nema ni sve zaposlenike. Zašto?
Prijašnje vlade IT su smatrale troškom i zato je on postao funkcija jednog ministarstva i definirao se kao upravni sektor. Ova ga je Vlada prepoznala kao jednu od poluga digitalne transformacije i napretka Hrvatske i zato je osnovan Središnji ured. Uprava za e-Hrvatsku ostaje u Ministarstvu uprave i radi dalje na reformi javne uprave. Osobno sam obišao nekoliko ministarstava i drugih institucija i razgovarao o suradnji i aktivnostima na kojima ćemo zajedno raditi i svi očekuju pomake i stručnu pomoć jer je pritisak građanstva, a posebno gospodarstva i EU velik. Središnji ured se nalazi u istim problemima kao i cijelo društvo. Trebaju nam iskusni zaposlenici i zato smo tražili povećanje koeficijenata i stručnih uvjeta za šest zaposlenika za koje želimo raspisati natječaj. Vidjet ćemo ishod. 

Nestranački ste čovjek, ali dolazite uz podršku Mosta. Imate li i podršku HDZ-a, jer ta je stranka jako željela Ministarstvo informatizacije?
'Stranačka podrška' je politički pojam. Važno je da Ured odgovara direktno Vladi, a ja osobno premijeru i Vladi. Jako me muči nevjerojatna tromost cijelog sustava u realizaciji planiranih projekata, a još više poslovni procesi izvan svake logike.

Kakve projekte planirate?
Jedan od zadataka Ureda je uspostava metodologije za praćenje politika razvoja digitalnog društva, zatim izrada nacrta Strategije razvoja digitalne pismenosti i treći zadatak je stručna podrška Vladi u razvoju i standardizaciji digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru.

Spominjete da će Vlada raditi na otvaranju državnih podataka gospodarstvu i građanima. Zašto?
Ako druge države osiguravaju javne podatke na ponovnu uporabu tvrtkama i građanima, koji na temelju istih razvijaju nove usluge i poboljšavaju kvalitetu života i ukupan BDP, zašto kod nas to ne bi bio slučaj? Kako će, inače, naše tvrtke danas-sutra svojim uslugama konkurirati tvrtkama iz zemalja EU? Po svim analizama EU najveći potencijal za rast digitalne ekonomije nalazi se u javnim podacima. Zato moramo raditi na 'otvaranju podataka'. To je jedna od najvažnijih usvojenih direktiva EU, jer su podaci već sada najvažniji resurs u razvoju digitalnog društva i ekonomije.

Vratimo se na Hitrorez. Država je godinama Fini osiguravala monopol u usluzi digitalnog potpisa i sad ga je Unija srušila kroz regulativu. Slične monopole imaju i drugi u državi i javnom sektoru, od ZAMP-a nadalje, ali nisu bili dirani zbog političke zaštite. Zašto bi se to sad mijenjalo?
Baš zbog primjera poput ovog koji ste spomenuli. Nije samo Fina podbacila već cijeli sustav. Ako nastavimo ovako, slijedi nam scenarij gdje će nam većinu ključnih usluga u državi pružati tvrtke koje nisu iz Hrvatske. Imat ćemo digitalne usluge, ali ne i vlastiti digitalni razvoj. Želimo vlastiti digitalni razvoj, jer sva istraživanja i procjene navode na zaključak da je isti u budućnosti jedna od najvažnijih razvojnih grana. Pomagat ćemo u tome. EU neće prestati nametati tržišno natjecanje u svim segmentima, posebno u uslugama digitalnog društva.

Sredinom iduće godine dolazi GDPR regulativa koja će osobne podatke definirati kao osobnu imovinu svakog građanina. Penali su ogromni. Vrijedit će i za MUP, DZS, Vladu, sve u državi. Da li je država spremna svojim građanima i drugim državljanima članica EU garantirati da će podatke o njima koristiti samo za ono za što su prikupljeni, da će ih brisati kad prođe određeno vrijeme, da ćemo svi moći tražiti izmjenu tih podataka ako su netočni itd? Sad smo prepuni registara. Kako to riješiti?
Baš to treba što prije osvijestiti. Želja mi je da prestanemo pričati o 'registrima', jer su oni ništa drugo nego evidencije stanja u nekom trenutku. Moramo umjesto stanjem početi upravljati promjenama. Treba do kraja oživjeti OIB i početi upravljati relacijama između podatka u postojećim bazama podataka koje država ima. Na taj ćemo način, ne samo riješiti usklađivanja s GDPR-om, već i pomoći građanima. Oslobodit ćemo ih šetanja od šaltera do šaltera, jer će država moći ponuditi kompletnu zrelu uslugu. Uz to moramo proučiti postojeće zakone i početi ih prilagođavati pojmovima 'digitalnog'. Službenici moraju raditi po zakonu i zato je nužno ukloniti postojeće zakonske prepreke.

Što ćete predložiti Vladi?
Mislim da na svim razinama u državi postoji svijest i zabrinutost oko toga što će se dogoditi ako se ništa ne poduzme i da je ta svijest danas dovoljno velika da se promjene mogu i moraju provesti. Tih promjena treba biti svjesno i gospodarstvo, a posebno IT tvrtke koje jesu 'omogućitelji' razvoja digitalnog društva. Imamo softversku industriju koja je okrenuta izvozu i drugi dio IT sektora koji je fokusiran na trgovinu na lokalnom tržištu, a neke od njih isključivo na državnu upravu i javni sektor.

Zašto tako segmentirate IT sektor?
Zato, što kod IT tvrtki koje su fokusirane na državnu upravu i javni sektor, jako veliki udio u isporučenim rješenjima čini trošak licenci ili prava korištenja, a plaćajući licence vi u stvari plaćate razvoj i održavanje vlasniku licence i sve što uz to ide. U konačnici to znači da država svojim ulaganjima u IT zapravo financira vlasnike licenci, ali ne i hrvatski digitalni razvoj. Od licencija i druge slične imovine vlasnik plaća radnike koji razvijaju i održavaju softver. Hrvatska želi da se taj razvoj događa ovdje, da hrvatske IT tvrke imaju svoja rješenja. Cloud donosi nove izazove licenciranja i snažno je podržan od EU, a jedan od razloga je ono što sam i rekao - kamo odlazi kapital.  Nije problem ako IT tvrtke koriste ili prodaju nešto dobro, korisno i povoljno, a zbog niza razloga nije proizvedeno u Hrvatskoj ili je u tržišnoj cijeni hrvatski proizvod ili usluga skuplja. Problem je što velika većina hrvatskih IT tvrtki orijentiranih na državu ne inovira i proizvodi već prodaje. 

Da li je fiskalizacija dobar primjer kako bi se tom trebalo pristupiti?
Dobar je primjer kako se oblikuje tržišna usluga. Provedba strategije clouda otvara mogućnosti svim domaćim tvrtkama da ponude svoja rješenja i na unutarnjem i na vanjskom tržištu. Loše je kad pogledate bilance nekih naših javnih tvrtki i uočite da su rashodi za licence puno veći od rashoda za plaće zaposlenih. Izračunajte koji dio kapitala u tom slučaju odlazi u državni proračun, koji ostaje tvrtki, a koliki vlasnicima licenci, te u konačnici koja je stvarna cijena usluge te tvrtke i njena tržišna konkurentnost.

Države poput SAD-a, razvoj vlastitih IT i high-tech industrija potiču kroz programe poput SBIR-a koji uvodi mehanizam inovativne javne nabave. Što može ponuditi Hrvatska?
To je pitanje za Ministarstvo gospodarstva koje propisuje politike javne nabave. Ja sam za slične modele s tom razlikom da treba biti svjestan trenutnog stanja društva i resursa s kojima društvo raspolaže.

APIS IT je dobio 30 milijuna eura da provede projekt s OIB-om, ali taj projekt stoji. Navodno zato što je APIS IT trebao raspisivati natječaje da drugi rade taj posao, a on uzima maržu za svoj hladan pogon. EU ne dopušta maržu. Kako će se to riješiti?
Jednostavno. Austrija ima sličnu agenciju neprofitnog tipa s misijom 'kvalitetne usluge s najnižom mogućom cijenom za građane'. Što će točno biti to je stvar odluke Vlade, ali rješenja ima.

Što će biti s e-Građanima, jer dio tih  sredstava u APIS IT-u je i za to?
Ta sredstva za e-Građane su na raspolaganju Hrvatskoj, ne APIS IT-u. Sustav e-Građani pod nadzorom je i upravljanjem Ministarstva uprave. Taj je servis pomak naprijed, ali na staroj paradigmi i razini zrelosti. Mijenjat ćemo je iz 'mogućnosti građanima da printaju e-obrasce' prema tome da ih se oslobodi 'printanja'.

Vratimo se otvorenim podacima. Sad će podaci biti otvoreni, ali registar branitelja tajan. Kako to komentirate?
Važno je da je baza podataka s podacima o statusu branitelja dostupna i umrežena, i da, ako netko unutar državne uprave treba podatak o tome da li je netko branitelj ili ne, taj podatak može provjeriti odmah elektroničkim putem. Kako će Ministarstvo branitelja definirati otvorenost tog 'registra' prema javnosti to je njihova odluka.

Do sada se pokazalo da nitko u državnoj upravi nema želju svojevoljno otvarati podatke javnosti, ni tvrtkama ni građanima, bez obzira koliko to može pomoć gospodarski rast i razvoj. Koji će se kriteriji postaviti za otvaranje podataka?
Treba otvoriti sve one podatke koji se mogu i trebaju koristiti za stvaranje nove vrijednosti, odnosno podatke koji su korisni gospodarstvu, pritom poštujući važeća zakonska rješenja i ograničenja, te propisane dozvole. Primjeri dobre prakse već postoje. Meni se osobno sviđa njemački portal otvorenih podataka.

Bez API-ja, koje ne nudi nitko (Sudski registar, e-Spis, katastar i drugi) nema gospodarske koristi od Open Data. Hoće li država uvesti API-je?
Da, to je krajnji cilj u budućnosti. Za to je potrebno tehničko rješenje i unutar institucija koje upravljaju podacima. Nigdje u svijetu nije moguće niti dozvoljeno da građani ili tvrtke pristupaju direktno u transakcijske baze podataka, zbog sigurnosti prvenstveno. Ono što je realno i moguće je da institucije pripremaju i ažuriraju skupove otvorenih podataka u realnom vremenu i da pruže mogućnost automatskog preuzimanja podataka, znači API-je i druge slične alate.

IT kao nacionalna sigurnost

Kakva je sigurnost državnih usluga i podataka? Skupiti nečije osobne podatke sada je Sizifov posao i skupo, ali s OIB-om će to biti jednostavno i jeftino kao googlanje.
To je svakako najteže pitanje. Rješavanje traži drugačije mjere i dugotrajnu implementaciju. Ako se povežu baze onda će 'minimizacija' podataka donijeti veću mogućnost zaštite. Danas se radi suprotno, multipliciraju se i podaci i baze. Kako bi se to spriječilo smišljen je Metaregistar, ali danas je jasno da je jedino pravo i dugoročno rješenje OIB kao logički identifikator i referencijalni integritet podataka. Nužno je raditi konsolidaciju baza, infrastrukture i svega ostaloga u IT-u ne samo zbog cijena već i zbog sigurnosti. Gorući problem je što stručnjaka za IT općenito ima malo.

Komentari (4)
  • Kirin
    Kirin 20:12 27.3.2017.

    Hahaha koliko praznih priča na jednom mjestu! Ured za pranje fotokopirki i gubljenje vremena bi bio ispravan naziv! 100 uhljeba vrijedi manje od 1 radnika!

  • 0grznanja
    0grznanja 11:46 27.3.2017.

    Poštovani gospodine novinaru,
    da ste se malo bolje pripremili za ovaj razgovor, uočili biste koliko je daleko od istine Vaša konstatacija u uvodnoj rečenici da je "Vlada svoju službu za fotokopiranje i obradu dokumentacije pretvorila u Središnji ured za digitalno društvo". Fotokopiranje, zaista????
    Preporučam da pročitate http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_66_1298.html. [narodne-novine.nn.hr]
    I usput, ispravan naziv glasi: Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

    “100 gr znanja vrijedi više od 100 gr zlata”

  • super24
    super24 12:54 17.3.2017.

    al će biti novih poreza kad se “digitaliziramo”… samo će lova nestajati sa osobnih računa kako se koja agencija sjeti..

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!