Upotrebom pametne tehnologije u prometu može se uštedjeti 125 sati godišnje po osobi

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 28. lipanj 2018. u 22:01
Foto: PD

Uz integriranu infrastrukturu inteligentnih prometnih sustava povećava se sigurnost i smanjuje razina stresa.

Britanska tvrtka za istraživanje tržišta i konzultantske usluge Juniper Research u ožujku ove godine predstavila je rezultate studije o benefitima pametnih tehnologija u rješavanju prometnih gužvi koju su izradili u partnerstvu s američkom informatičkom kompanijom Intel. Jedna od najupečatljivija spoznaja stavljenih u prvi plan podatak je o uštedi minimalno 125 sati godišnje po osobi ako se eliminiraju gradske gužve. Radi se, naravno, o tehnologijama interneta stvari (IoT) bez kojih se o konceptu pametnog grada niti ne može govoriti. Svaki grad koji integrira različite vrste povezanih bežičnih dijelova javne infrastrukture u svaki segment svoga funkcioniranja, kvalitetu života svojih građana može podići na novu, sigurniju, čišću i efikasniju razinu.

U svijetu je trenutno 37 megagradova s populacijom većom od 10 milijuna stanovnika suočenih s ovim problemom u najvećoj mogućoj mjeri, no na njega nisu imune ni manje sredine. Ako već gužve u središtima manjih gradova mogu prouzročiti poremećaje u prometu pa čak i kolapse, nije teško zamisliti s kakvim su izazovima onda tek suočeni gradovi kao što su Tokio, Mexico City, New York i Rio de Janeiro. Tako studija pokazuje da je prosječna brzina kretanja u gradskim središtima 4 kilometra na sat što je dovoljno da vozači samo na tome izgube 70 sati godišnje. No, uz integriranu infrastrukturu inteligentnih prometnih sustava koji podrazumijeva sigurnije ceste, pametno parkiranje te izostanak klasičnog načina plaćanja cestarina i parkiranja na godišnjoj se razini može sačuvati 60-ak sati. Tome valja pridodati i logistički bolje organizaciju hitnih intervencija što svima može uštedjeti i do 35 sati godišnje.

Juniper research i Intel navode i uštede koje se mogu generirati upotrebom aplikacija, bilo da se radi o aplikaciji za pronalazak slobodnog parkirnog mjesta uz pomoć koje se može izbjeći nepotrebno ‘kruženje’ po gradu ili različitim aplikacijama i e-uslugama pomoću kojih se komunicira s gradskom administracijom zbog čega u konačnici nema potrebe da se u pojedini ured odlazi osobnim automobilom. Izračunali su da bi samo ovaj segment uštedio 21 sat godišnje. Preporučeno je korištenje i aplikacija za zdravlje, odnosno sugerira se ranija prevencija manjih oboljenja te uz pomoć sustava e-zdravstva i redukcija posjeta liječniku – onda kada je to moguće što štedi do 9 sati godišnje. Prometne gužve povećavaju razine stresa kod vozača i suputnika pa je tako studija britanske udruge srčanih bolesnika iz 2004. godine pokazala da se najveći broj poziva upućenih hitnim službama zbog srčanog napada zaprimi za vrijeme jutarnjih gužvi između 8 i 11 sati. O sigurnosnim rizicima vožnje pod stresom ne treba posebno ni govoriti, no tu je još jedan problem – onaj zagađenja zraka. Sporo kretanje vozila, stoji u Juniperovoj i Intelovoj studiji, povećava volumen mikroskopskih čestica iz automobilskih guma i onih nastalih izgaranjem goriva, što utječe na zdravlje i vozača i svih drugih stanovnika grada. Navedeno, pak, povećava troškove zdravstvenog sustava dok preopterećenost liječnika povećava i šanse za pogreške u postavljanju dijagnoze dok Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi tri milijuna smrtnih slučajeva godišnje kao posljedicu zagađenja zraka.

Vrijeme koje bi se moglo uštedjeti promjenom samo jednog gradskog sustava poput prometa nabolje, očekivano ima niz benefita po ljudsko zdravlje, ali i funkcioniranje čitave zajednice. Time se stvara više prilika za druženje s prijateljima i obitelji što umanjuje šanse od obolijevanja od depresije čije liječenje na globalnoj razini godišnje košta 83 milijarde dolara, uz istovremeno povećanje razine produktivnosti pojedinca koji je kad su barem navedena dva kriterija zadovoljena istovremeno i zadovoljniji građanin i sretniji radnik.      

Komentirajte prvi

New Report

Close