Tržište u strahu od rasta cijena telekom usluga

Autor: Bernard Ivezić , 29. kolovoz 2016. u 13:08
Foto: Thinkstock

Istražili smo što se krije iza još uvijek nepotvrđenog Optimina preuzimanja H1 telekoma.

Najava Optima telekoma o preuzimanju H1 Telekoma polako se pretvara u najljući sukob između Hrvatskog telekoma i Vipneta dosad. U pozadini priče još je mnogo velikih igrača, od Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, koji su najveći dioničari H1 Telekoma, do Zagrebačke banke, koja je najizloženija u Optima telekomu. No, u sklopu toga vodi se i oštra debata unutar branše o tome hoće li nakon 1. siječnja iduće godine HT pokrenuti rast cijena telekomunikacijskih usluga građanima i gospodarstvu. Priču koja je započela krajem srpnja, kad je usred turističke vreve Optima predala zahtjev Agenciji za tržišno natjecanje (AZTN) da joj odobri pripojenje H1 Telekoma i kad je HT predao zahtjev AZTN-u da mu odobri produljenje upravljanja nad Optimom do 2021. godine, začinio je predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský.

Vipnetov čelnik u podužem komentaru o stanju na telekom tržištu, koji je dostavio Poslovnom dnevniku, opisao je razvoj događaja kao HT-ov plan da preko Optime osigura kontrolu nad 86 posto tržišta u fiksnoj mreži te to nazvao “potpuno nezamislivim u bilo kojoj zemlji članici Europske unije”. Dvorjančanský navodi da bi realizacija tog scenarija HT-u omogućila da uspostavi monopol. K tome, Vipnet je objavio da Optima nije bila jedini zainteresirani kupac H1 Telekoma. “Telekom Austria Grupa je preko Vipneta predala službenu ponudu za akviziciju H1 telekoma koja je odbijena od strane stakeholdera, a iz toga je vidljivo da je postajala alternativa trenutnom razvoju situacije”, naglašavaju u Vipnetu.

U HT-u kažu da dok čekaju odluke AZTN-a ne mogu davati konkretne komentare na tu temu. No, ističu da se stvara kriva percepcija o stanju na domaćem telekomunikacijskom tržištu. HT navodi da je riječ o tržištu koje je veličinom malo te u potpunosti liberalizirano.

Prema podacima Hakoma, lani je glavni izvor prihoda telekoma – mobilna telefonija – pao 13,3 posto, na 4,23 milijarde kuna prometa, fiksna telefonija pala je za 9,3 posto, na 2,02 milijarde kuna, a samo je prihod od interneta skočio, i to za 13,3 posto, na 4,23 milijarde kuna.

Ono čemu sada svjedočimo daljnja je konsolidacija i ona je nužnost, a u konačnici donosi brojne pozitivne efekte i koristi za korisnike jer su operatori koji ostaju na tržištu sposobni zadovoljiti danas sve zahtjevnije potrebe korisnika uz prihvatljivu cijenu”, kažu u HT-u.

Pojašnjavaju da, kako bi to bilo moguće, kompanije moraju biti financijski stabilne te su nužna znatna ulaganja u infrastrukturu. Iz HT-a poručuju da su njihove investicije dvostruko veće od svih konkurenata zajedno.

 

520 GB

iznosio je prosječan internetski promet po korisniku prošle godine

“Pozitivan primjer konsolidacije vidljiv je i u odnosu na relaciji HT – Optima telekom, gdje je Optima, od trenutka preuzimanja upravljanja od strane HT-a, stabilizirala svoje poslovanje i financijske pokazatelje, poboljšala svoju tržišnu poziciju i počela ostvarivati napredak”, ističu u HT-u.
Pojašnjavaju da je trenutna situacija na hrvatskom telekom tržištu odgovara trendovima koji se događaju i u drugim EU državama.
Iz AZTN-a navode da vode dva odvojena postupka. Jedan se tiče odluke treba li ili ne odobriti Optimino preuzimanje H1 te drugi predmet u kojem se odlučuje treba li HT-u odobriti produljenje upravljanja Optimom do 2021. godine. U ovom drugom predmetu Agencija bi mogla donijeti odluku do kraja studenoga, a u slučaju Optima-H1 iz AZTN-a su poručili da se postupak sastoji od dva koraka koja zajedno mogu trajati i više od sedam mjeseci. Prošli put kad je Agencija odlučivala o uvjetnom odobrenju koncentracije HT-Optima na odluku se čekalo oko devet mjeseci.

I dok Optimi ovih dana raste vrijednost dionice, u AZTN-u navode da je HT zajedno sa Zagrebačkom bankom, koja je vodeći dioničar Optime, prema postojećem rješenju obvezan krenuti u prodaju tog operatera najkasnije 10. srpnja 2017.

Pitali smo Zabu isplati li joj se preuzeti H1 u zamjenu za dionice Optime, kao i hoće li HT, u slučaju da mu AZTN odobri produljenje upravljanja Optimom, dobivati veću nagradu za taj posao, ali su nas uputili da to pitamo Optimu.

Iz Optime pak poručuju da su jedna od rijetkih tvrtki koje su uspješno zaključile predstečajni postupak. U H1 Telekom taj postupak još traje.
“Sada, kad smo stabilizirali svoje poslovanje, Optima vidi pripajanje H1 kao mogućnost dugoročnog povećanja vrijednosti kompanije kroz stvaranje jedne stabilne i snažne, tržišno relevantne tvrtke, koja će predstavljati kvalitetnu opciju za korisnike telekomunikacijskih usluga”, kažu u Optimi.

Dodaju da su Optima i H1 vrlo slične kompanije, zbog čega imaju mnogo prostora za rezanje troškova i povećanje poslovne efikasnosti. Usto, navode u Optimi, to bi omogućilo urednu otplatu duga svim vjerovnicima te pružanje kvalitetnijih i cjenovno povoljnijih usluga svim korisnicima.

“U trenutku kad se odlučivalo o HT-ovom upravljanju Optimom također je bilo niz najava o povećanju cijena, snižavanju kvalitete usluga i narušavanju tržišnog natjecanja, koje će se dogoditi kao posljedica koncentracije HT-a i Optime, ali danas vidimo da se nijedan od tih negativnih scenarija nije ostvario već upravo suprotno, svi operatori kvartalno izvješćuju o napretku i pozitivnim rezultatima poslovanja. Ulaže se u infrastrukturu i kvalitetu usluge te, objektivno, tržište napreduje”, kažu u Optimi.

U državnom HPB-u, koji je najveći dioničar H1 Telekoma i koji je prvo u upravi tog telekoma ustoličio bivšeg Vipnetova glavnog čovjeka za mreže Deana Kostyja, a zatim sredinom srpnja na funkciju predsjednika Uprave H1 postavio bivšeg HT-ova pravnog savjetnika Borisa Štritofa, nisu komentirali interes kupaca za H1 Telekom.
“Tražili smo kupca koji će osigurati ispunjenje obveza prema korisnicima, zaposlenicima i vjerovnicima, odnosno kvalitetan nastavak pružanja ugovorene telekom usluge uz naplatu potraživanja”, poručuju iz HPB-a.

 

Nove veleprodajne cijene od siječnja 2017.

Dvorjančanský iz Vipneta povrh svega tvrdi da je HT s 1. siječnja iduće godine odlučio dići svoje veleprodajne i maloprodajne cijene. “Putem uvećanih veleprodajnih cijena prisilit će i ostale operatore da dižu cijene vlastitim korisnicima, pri čemu će najviše negativnog utjecaja biti na Optimu i H1, jer se povećavaju one veleprodajne usluge koje ta dva operatora najviše koriste”, pojašnjava Vipnetu. S druge strane, iz HT-a ističu da se njihove veleprodajne cijene temelje se na troškovima usluge koje HAKOM izračunava periodički. “Promjene veleprodajnih cijena mogu, ali i ne moraju imati utjecaj na maloprodajne cijene, kako HT-a tako i ostalih operatora, a s obzirom da promjene veleprodajnih cijena stupaju na snagu od 1. siječnja 2017., preuranjeno je govoriti o bilo kakvoj promjeni cijena za krajnje korisnike”, zaključuju u HT-u.

 

Komentari (7)
Pogledajte sve

@RMG I jedno i drugo, odnosno ne znaju poslovati i varaju svoje klijente istovremeno.


HT kupuje male telekom firme kako bi konsolidirao trziste, eliminirao konkurenciju i podignuo cijene. To se tako radi i HT za sebe radi jako dobro. Ali za korisnike to sigurno nije dobro kao sto to nije dobro za srednje-dugorocni razvoj trzista. Ali kod nas izgleda to ide i moze se tako.

AZTN tu očigledno nešto ne kuži ili ne želi kužiti. To je nažalost tipična balkanska anomalija.

HT kupuje okolo i tako stvara monopol. Ujedno konkurira matičnom poduzeću. Nije to konsolidacija, to je konkuriranje, jer po reakciji Nijemaca se vidi da to nije željeno s njihove strane. Stoga i ne iznenđuje činjenica da u RH cijene rastu, dok u ostatku Europe cijene padaju. O ponudi za onoliku cijenu nema smisla ni govoriti, toliko je jadna da je krajnje bezobrazna prema klijentima.

HT kupuje male telekom firme kako bi konsolidirao trziste, eliminirao konkurenciju i podignuo cijene. To se tako radi i HT za sebe radi jako dobro. Ali za korisnike to sigurno nije dobro kao sto to nije dobro za srednje-dugorocni razvoj trzista. Ali kod nas izgleda to ide i moze se tako.

Drugo pitanje je isto što ga je i Angela Merkel postavila Milanoviću u ime Deutsche Telekoma. Zašto HT ide kupovati udjele u malim telekomunikacijskim poduzećima u Hrvatskoj i time praviti konkurenciju vlastitom matičnom poduzeću? Što je cilj? Slabiti HT jer se ne može onako kako bi se htjelo, jer Nijemac pomno promatra? Paralelno poslovanje? Kao u svemu pa tako i ovdje, sve je nelogično, pogrešno i naopačke. Nije ništa kao u normalnom, sređenom svijetu.

New Report

Close