Slobodni softver pokretač industrije budućnosti

Amazon, Facebook i Google ostvarili su konkurentsku prednost kroz korištenje slobodnog softvera/Thinkstock Amazon, Facebook i Google ostvarili su konkurentsku prednost kroz korištenje slobodnog softvera/Thinkstock

Komercijalizacija informatike omogućila je slobodnom softveru i Linuxu da postanu dominantni na tržištu, ali slijede novi izazovi.

Dvije vodeće zajednice koje promiču otvorene sustave i Linux, Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet (HrOpen) i Hrvatska udruga Linux korisnika (HULK) danas su u paradoksalnoj situaciji.

Ideje za koje se zalažu prisutne u večini proizvoda oko nas, ali je svjesnost korisnika o tome sve manja. Slobodan softver (eng. open-source) i Linux danas su glavna pogonska infrastruktura informatiziranog svijeta. Samo je Android uređaja, koji koriste Googleovu inačicu Linuxa, više od milijardu, a temelj većine infrastrukture i aplikacija iz oblaka je slobodan softver. Amazon, Facebook i Google ostvarili su konkurentsku prednost, jer nisu bile prisiljeni koristiti softver konvencionalnih proizvođača koji bi prije ili kasnije zatražili svoj udio. HrOpen i HULK su do sada promicali otvorene sustav i Linux kod mladih informatičkih i Internet entuzijasta te unutar akademske zajednice.

 

1mlrd.

uređaja koristi Googleovu inačicu Linuxa poznatu kao Android

Posljednjih desetak godina pod utjecajem velikih projekata primjene slobodnog softvera u javnim upravama zemalja EU, udruge su o tome intenzivno razgovarale i s javnom upravom u Hrvatskoj. Primjera efikasnije, sigurnije i povoljnije javne uprave korištenjem slobodnog softvera je mnogo. Od reorganizacije informacijskih sustava gradske uprave Munchena, poticanja razvoja nekad najnerazvijenije regije u EU­15 Extremadure u Španjolskoj ili pak povećanja efikasnosti u primjeni stolnih računala francuskih ministarstava obrane i unutarnjih poslova. I dok su se javna uprava i javni sektor u Hrvatskoj pokazali tromi, svijet je u međuvremenu ne samo prigrlio slobodan softver već je to učinio na mnogo širi način.

Konzumerizacija informatike približila ju je mnogo širim društvenim slojevima. Informatika se proširila zahvaljujući pametnim telefonima i tabletima, a aplikacije su sa stolnih računala i servera preselile na mobilne platforme i u oblak. Zato se unutar HrOpena i HULK-a danas propitkuje kako na nov način istaknuti svoje temeljne ideje: zalaganje za slobode korisnika računala i obranu prava korisnika softvera. Primjera je mnogo. Jedan je promocija Replicanta.

Riječ je o inačici Androida, koja je besplatna i u cijelosti slobodan softver, odnosno zalaže se u potpunosti za korisnikove slobode i privatnost. Drugi, za biznis još aktualniji način, je kroz poticanje korištenja slobodnog softvera u razvoju i proizvodnji novih korisničkih proizvoda. Poseban je izazov za hrvatsko društvo motivirati mlade stručnjake svih profila na razvoj korištenjem slobodnog softvera i otvorenih sustava, jer takva proizvodnja ima pretpostavke biti konkurentnom na jedinstvenom tržištu EU i globalno.

*Autor je ICT konzultant i jedan od osnivača HULK-a

Komentari (1)
  • LMzg
    LMzg 8:48 31.3.2015.

    A nitko ne piše, kako je Bavarska odustala od Linux infrastrukture…zanimljivo! ;)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve