SAD će od 2014. imati burze za startupe, mikro, mala i srednja poduzeća

Sherwood Neiss gostovao je u Hrvatskoj na konferenciji Startup Camp Rijeka/Dalibor Urukalović/PXL Sherwood Neiss gostovao je u Hrvatskoj na konferenciji Startup Camp Rijeka/Dalibor Urukalović/PXL

Banka vam ne da novac da pokrenete startup ili da u svojoj maloj tvrtki zavrtite neki veći projekt?

Banka vam ne da novac da pokrenete startup ili da u svojoj maloj tvrtki zavrtite neki veći projekt? Ne brinite, jer Amerikanci su smislili način kako efikasno konkurirati bankama, prijateljima, obitelji i vlastitoj ušteđevini u financiranju malog i srednjeg poduzetništva.

Nije riječ o mikrokreditiranju ni zelenaštvu, a nov način nije otvorio ni rupu u poreznom sustavu kakva se može otvoriti kroz doniranje. Novi sustav naziva se "crowdfund investing" ili grupno investiranje, a u SAD-u će od 1. siječnja 2014. to postati nova investicijska industrija.Sherwood Neiss, jedan od tri autora te Obamine reforme, gostovao je u Hrvatskoj na konferenciji Startup Camp Rijeka i dao ekskluzivni intervju za Poslovni dnevnik. Grupno investiranje opisuje kao najveću reformu investicijskog poslovanja od Velike depresije 30-tih godina prošlog stoljeća."Nakon što FCC da zeleno svjetlo, a to se očekuje do kraja godine, u SAD-u će se pokrenuti platforme za grupna (crowdfunding) ulaganja koje će konkurirati bankama, stvorit će se burze za mala i srednja poduzeća, a postojeće mreže poslovnih anđela moći će još efikasnije ulagati i savjetovati druge ulagače", pojašnjava Neiss.

Dodaje da će to stvoriti potpuno novu industriju na koju će se nasloniti one postojeće, jer malim i srednjim poduzetnicima trebat će revizori, promotori, pravni savjetnici i drugi.Dašak onoga što će donijeti ta nova industrija već je vidljiv u Velikoj Britaniji, gdje je U.K.'s Financial Services Authority u veljači dopustio rad Crowdcubu, platformi koji malim i srednjim poduzetnicima, a posebno startupima, dopušta da kao na burzi prodaju udjele u zamjenu za početni kapital. U mjesec dana preko Crowdcubea 42 mala i srednja poduzeća prikupila su 51,3 milijuna kuna kapitala. Neiss dodaje da je SAD otišao korak dalje i posložio cijelu regulativu, koja uključuje i popratne industrije, za ovaj novi oblik financiranja, a da savjete već traže Meksiko, Izrael, Australija i Južna Koreja. Svjetska banka, štoviše, već je uzela konzultante za grupno investiranje, a Italija očekuje da će taj model investiranja uvesti kroz koji mjesec, čak prije SAD-a.

Po čemu je koncept grupnog ulaganja različit od onoga što već radi na tisuće crowdfunding platformi poput Kicksteratera ili Indiegogoa?
To su sve platforme za grupno doniranje. Znači, sve one funkcioniraju na principu donacija, a vi kao donator zauzvrat možete, ali i ne morate, dobiti neki poklon zato što ste podržali neki projekt. Grupno ulaganje izgleda vrlo slično, ali za svoj novac vi na takvom portalu kupujete udio u tvrtki. Dakle, to je nešto poput burze za mikro, male i srednje tvrtke.

Ali zakoni su vrlo oštri prema bilo kakvom obliku doniranja tvrtki?
Da, nakon Velike depresije u SAD-u investitori su te mogućnosti zloupotrebljavali i zato su takve djelatnosti protuzakonite. No, tu nije riječ o doniranju poslovnih subjekata. I zbog toga i govorim o najvećoj revoluciji u investicijskoj industriji unatrag sto godina. Kicksterater i Indiegogo su pokazali da mogu vrlo efikasno poduprijeti dobrotvorne udruge, filmaše, pisce, glazbenike i općenito umjetnike. Mogu čak poduprijeti i neke tvrtke koje ga koriste kao kanal za testiranje plasmana novih proizvoda. Međutim, mi stvaramo sličan sustav koji će omogućiti financiranje svih poslovnih subjekata, a primarno startupa, mikro, malih i srednjih tvrtki. Potrebna je reforma zakonodavstva jer su zakoni o sprečavanju pranja novca i druga regulativa koja bi mogla zakočiti ovu reformu ostali suštinski nepromijenjeni iz vremena 30-tih godina prošlog stoljeća kad se televizija tek razvijala, a danas imamo i internet i društvene mreže.

Kako izgleda regulativa za zajednička ulaganja koju ste sastavili za Obaminu administraciju?
Ona omogućuje da, primjerice, bilo koji startup na sličan način kao na Kickstarteru privuče novac za svoj poslovni plan. No, postoji nekoliko uvjeta. Prvi je da platforma preko koje se to radi mora biti registrirana pri FCC-u. Drugi da svaki član startup tima mora biti provjeren da nije kriminalac i da je financijski odgovoran. Treći je da tim mora svoj poslovni plan u cijelosti i transparentno objaviti na toj platformi, da jasno mora navesti troškovnik i detaljno opisati kako će trošiti novac ulagača. Četvrti je da se mora napraviti evaluacija startupa ili tvrtke i peti da morate ne samo pitchati svoj plan investitorima već odgovoriti na svako pitanje koje vam potencijalni investitori postave.

Mora li tvrtka ili startup u cijelosti skupiti traženi iznos ulaganja ili se kao na Indiegogou dopušta da pokupe ono što su skupili?
To što radi Indiegogo je loše. Neodgovorno je ljudima uzeti novac, kad unaprijed znate da nemate dovoljno da realizirate plan. Ako vam za projekt treba 100.000 dolara po modelu grupnog investiranja nećete dobiti niti centa ako skupite 96.000 dolara od ulagača, jer niste skupili dovoljno da realizirate poslovni plan.

Nova regulativa će se odnositi na sve tvrtke koje rade preko Kickstartera i Indiegogoa također. Hoće li to smanjiti uspješnost kampanja koje se vode na njima?
Trenutno na Kickstarteru od deset kampanja njih četiri uspiju sakupiti puni iznos traženih sredstava. Očekujemo da će se isprva zbog nove regulative taj postotak prepoloviti.

Ne zvuči li vam to kao korak unatrag?
Da, ako gledate postojeće stanje. No, niste uzeli u obzir da većina poduzetnika ne može koristiti Kickstarter i kad se oni uključe tih 20 posto će nominalno biti mnogo više. K tome, za njih je to nesaglediva prednost, jer trenutno novac mogu tražiti jedino u vlastitom džepu, od obitelji i prijatelja ili od banaka. U većini slučajeva, to znači da nemaju nikakvu šansu dobiti ikakav kapital. S druge strane, zbog krize bogati kao i velike kompanije svoj novac samo gomilaju u bankama ili ulažu na burzi. Tako nečeg nema za male poduzetnike, ali zbog interneta i niskih troškova održavanja takvih sustava sada je i to moguće napraviti.

Dakle grupno investiranje će stvoriti burzu za male i srednje poduzetnike?
Da. Već su same platforme putem kojih će se tražiti investitori za male i srednje tvrtke svojevrsna mjesta odvijanja IPO-a javnih dionica/udjela u tvrtkama. No, prave burze za male i srednje poduzetnike pojavit će se od 2015. godine. Regulativa, naime, propisuje da ulagači koji na ovaj način kupe dionice moraju ih držati u svom vlasništvu najmanje 12 mjeseci. Burze koje će nakon toga proraditi zamišljene su kao sekundarna tržišta, nešto tipa OTC-a za obveznice. To je taj takozvani crowdfunding 2.0 od kojeg se očekuje da Kickstarteru ili Indiegogou napravi ono što je Facebook napravio MySpaceu. Rade slične stvari, ali je pristup različit.

Hoće li postojati ograničenje koje tvrtke smiju koristiti te servise?
Ideja je da to neće trebati, jer velikima je pristup kapitalu jeftiniji. Usto, imaju velike depozite u bankama pa im je jeftinije novac dobiti na burzi ili u banci. K tome, veliki trebaju velika sredstva i na ovaj će ih način teže sakupiti. Ovo se ciljano radi da se ojačaju financijski potencijali tvrtki čija je tržišna vrijednost manja od milijun dolara. U EU se u tom kontekstu spominje prag od pet milijuna eura.

Ako izuzmemo reakcije banaka, kako su poslovni anđeli i VC fondovi u SAD-u reagirali na ovu regulativu?
Prvo su nam rekli da je to nemoguće, jer bi se morala mijenjati ekonomska pravila igre koja čvrsto stoje već 80 godina. No, mi smo nastavili raditi na regulativi. Onda su nam rekli da to ne žele jer bi tako dobili konkurenciju. No, mi smo svejedno nastavili dalje. Konačno su nas podržali jer su shvatili razmjere tih promjena. Shvatili su da će im to samo olakšati rad jer će se povećati transparentnost, ojačati zaštita ulagača i otvoriti nove poslovne prilike za njih. Ova reforma će najuspješnije poslovne anđele pretvoriti u promotore i lidere te nove industrije.

Jesu li poduzetnici spremni za takvu reformu?
Sve je u edukaciji. No, mislim da će također rezultati govoriti za sebe. Ovo je reforma u korist mikro, malih i srednjih poduzeća. To je povratak na način na koji se posao radio nekad. Način, koji će ojačati ne samo male poduzetnike već i lokalno gospodarstvo. Zamislite kako će poslovati kafić čiji vlasnik proda dio svoje tvrtke ljudima u kvartu. Ti ljudi sigurno neće otići u drugi kafić popiti piće, a osim toga, svima će preporučiti da idu baš na to mjesto i svoja će druženja planirati tako da dovode druge ljude tamo. Prije Velike depresije bogati su ulagali upravo na taj način, a rezultat je bio da su mogli ulagati u mnogo više stvari nego danas i zato su nekad, takoreći, svi ulagali u sve. Ali nakon Velike depresije prestalo je biti popularno imati udio u biznisu svog susjeda. Sada to mijenjamo.

U Hrvatskoj je popularno tražiti novac od EU fondova, ali poduzetnike u tom slučaju guši birokracija. Što je poduzetnik manji, to manje voli takve formalne procedure. Kome će se onda isplatiti ići u takva sakupljanja kapitala?
I banke traže procedure i dokumentaciju pa tu ne vidim veliku razliku. Štoviše, ovo bi trebalo biti jednostavnije. No, ovakav način sakupljanja kapitala nije za poduzetnike koji se ne mogu organizirati i transparentno nastupiti prema ulagačima.

Svjetska banka taj model ulaganja planira predlagati zemljama u razvoju?
Da, mi radimo sa Svjetskom bankom na tom projektu. Ideja je da zahvaljujući grupnom investiranju zemlje u razviju toliko ojačaju gospodarstvo da mogu brže sustići najrazvijenije zemlje svijeta. Zemlje u razvoju tu imaju dosta izazova, ali ovo je za njih pravo rješenje. Uzmimo primjer Meksika koji ima toliko komplicirane poslovne procedure da ih većina kompanija nikada u cijelosti ne uvede. Birokracija bi ih pokopala. Stoga posluju tako što dosegnu neku zadovoljavajuću stopu pravne usklađenosti. No, zbog toga Meksiko gubi milijarde potencijalnog poreznog prihoda. Ali ako pojednostavimo način na koji se može pokrenuti posao na to da se tvrtka samo prijavi Poreznoj upravi i da joj damo mogućnost da preko uređene platforme traži novce, onda će poduzetnik sam objaviti sve ostale informacije o sebi i svojem poslovnom planu koje bi inače država tražila na birokratiziran način. Vjerojatno će dati ne samo više informacija, već će one biti i točnije.

Kako ste političare u SAD-u uvjerili da je to dobra reforma?
Prvo smo preko Kickstartera tražili novac da organiziramo protestni marš pred Kongresom čiji je cilj bio upozoriti na drugorazredni status startupa, mikro, malih i srednjih poduzetnika. Financijski nas je poduprlo 3000 ljudi sa 7000 dolara. Nakon toga smo političarima pokazali da više od 65 posto radnika u SAD-u radi u malim i srednjim tvrtkama. U Meksiku, a i u Hrvatskoj, vjerujem da je taj postotak još i veći. Onda smo im pokazali istraživanja koja pokazuju da mali i srednji poduzetnici u krizi stvaraju najviše novih radnih mjesta, a često su i jedini koji danas stvaraju nova radna mjesta. Konačno, pokazali smo im da cijela ova reforma državu ne stoji ništa i da neće uništiti niti jednu postojeću industriju. Umjesto toga, stvorit će novu industriju koje je rezultat rupe koja postoji na tržištu.

Konkretno, koliko očekujete da će se otvoriti novih radnih mjesta zbog te nove regulative?
Naše procjene ukazuju da će se u pet godina stvoriti milijun i pol novih radnih mjesta u SAD-u zbog otvaranja tržišta grupnog investiranja. Očekujemo da će na ovaj način nastati nove tvrtke koje će otvoriti nova radna mjesta. Ovo nije regulativa koja će pomoći postojećim tvrtkama već regulativa koja će omogućiti mladima, ali i drugima koji to žele da krenu u poduzetništvo. Kapitala ima, ali do sada nije bilo uređenog okvira koji bi omogućio da se interes ulagača usmjeri prema manjim tvrtkama.

Što najviše utječe na tu dinamiku?
Sve ovisi o tome koliko je vlast istinski zabrinuta za sudbinu nezaposlenih, kao i za opstanak malih i srednjih poduzetnika. U krizi su mali izgubili najviše, a bogati dobili najviše. Tako je svugdje i zato zapravo nigdje kapitala ne nedostaje. Samo nije adekvatno raspoređen.

Hrvatska ima zanimljive startupe

Vidjeli ste startupe u Hrvatskoj. Mislite li da i Hrvatska može provesti ovakvu reformu?

Imate zanimljive startupe. Jedan od predstavljenih u Rijeci bavi se čak lijekom za rak. Znači da imate potencijal koji bi trebalo poduprijeti financijski. No, teško je graditi cjelovit investicijski ekosistem jer su za to potrebna desetljeća i konzistentna politika. Grupno investiranje omogućuje da brzo preskočite niz etapa u tom razvoju, a paraleno povećate zaposlenost i osnažite mala i srednja poduzeća. Najbolja usporedba je s telefonima u Kini. Nije da Kina danas ne postavlja optičku infrastrukturu, ali ona je zahvaljujući mobitelima preskočila izgradnju klasične bakrene telefonske infrastrukture. Nije samo uštedjela na toj investiciji, već je i značajno ubrzala svoj razvoj. U Hrvatskoj je interes za grupnim investiranjem pokazao Zagrebački inkubator poduzetništva s kojim smo u razgovorima.

Talijani prvi u reformu

Kako to da će Italija uvesti ovu reformu prije SAD-a, a vi ste prvi krenuli s njome?

U SAD-u se godišnje raspravlja o 10.000 novih zakona, njih samo 200 biva izglasano, a samo sedam napravi neku razliku. Ovo je jedan od tih zakona i trebalo nam je 460 dana lobiranja da taj zakon prođe. U Italiju nas je pozvala vlada nakon što je vidjela što radimo u SAD-u. Imali smo sastanak sa šefovima tamošnje koalicije i kad smo im objasnili o čemu se radi odmah su zatražili da se krene u izradu nacrta reforme, predlože izmjene zakona i uključi financijskog regulatora kako bi propisao procedure. Kod njih upravo traje javna rasprava nakon čega se očekuje početak provedbe.

Komentari (1)
  • Twixer
    Twixer 14:27 3.6.2013.

    Kanada vec odavno ima Toronto Venture Exchange.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!