Električni automobili su neupitna budućnost. Ali koliko bliska, pravo je pitanje. Hoće li baterije napokon postati jeftinije pa time i automobili na struju pristupačniji? Hoće li najavljenu ekspanziju električnih automobila pratiti adekvatna brzih infrastruktura javnih punionica i može li se domet s jednim punjenjem električnih automobila bitnije produljiti? Hoće li benzinsko-električni hibridi postati dominantni pogon u prijelaznom razdoblju i odlaze li dizelaši stvarno u povijest? Odakle ćemo dobivati struju koju ćemo koristiti za pokretanje automobila, prljavu iz termoelektrana ili čistu iz obnovljivih izvora energije. To su samo neka pitanja koja se nameću uz elektromobilnost, koja se označava kao sigurna budućnost.

Glavna komponenta mobilnosti
Mercedes EQC predstavlja prekretnicu u našem poslovanju jer je električni pogon glavna komponenta buduće mobilnosti – rekao je početkom rujna Daimlerov šef Dieter Zetsche na predstavljanju prvog Mercedesovog električnog automobila. Samo tjedan dana kasnije svoj prvi automobil na struju e-tron predstavio je i Audi. Električnih modela je na tržištu sve više, ali zbog još uvijek visokih cijena to najvećim dijelom zbog još uvijek vrlo skupih baterija te slabe infrastrukture za punjenje baterija, još su uvijek slabo zastupljeni na cestama. Primjerice, u Europi u ukupnoj prodaji automobila u 2017. godini električni automobili čine tek 1,5 posto udjela, dok benzinsko-električni hibridi čine 2,9 posto ukupne prodaje.

Ali, čini se da najavljena budućnost velike elektrifikacije cestovnih osobnih automobila napokon stiže krupnim koracima, barem mnogo krupnijim nego do sada. Dokazuje to i nedavni ulazak velikih proizvođača u serijsku proizvodnju električnih automobila koji najavljuju da će vrlo brzo, za svega nekoliko godina imati po 20-ak električnih modela u prodaji.  Prema Europskoj komisiji putnički automobili su odgovorni za 12 posto ukupnih emisija CO2 u Europskoj uniji. Europa je stoga sve restriktivnijim ekološkim normama kojima konvencionalni termalni motori ne mogu odgovoriti nagnala je proizvođače automobila da ozbiljno krenu u elektrifikaciju svojih automobila pa mnogo njih rapidno kreće u razvoj električnih automobila i hibrida temeljenih na benzinsko-električnom pogonu. 

Naime, Europski parlament je 2013. izglasao ciljeve da do 2015. godine prosjek ispusta CO2 u gami vozila određenog proizvođača bude 130 g/km CO2, a do 2021. godine 95 g/km CO2. U 2017. godini prosječna emisija CO2 svih prodanih automobila u Europi je bila 118,5 g/km CO2, ali spustiti prosjek ispusta do 95 g/km do 2021. će biti pravi izazov. Proizvođači koji to ne ispune plaćaju penale, koji će od 2019. biti papreni – 95 eura za svaki gram viška po prodanom automobilu. Primjerice, ako neki proizvođač u Europi proda 500.000 automobila a njegova gama u prosjeku ispušta 96 g/km CO2 (samo gram više od norme) morat će platiti 47.500.000 eura penala. Zbog toga proizvođači ozbiljno shvaćaju te ekološke norme, a od početka primjene ovih pravila 2010. prosjek emisija CO2 je pao za 22 g/km odnosno 22%.

Zamjenjuju dizelska vozila
Većina tog uspješnog spuštanja ispusta CO2 se temeljila na sve štedljivijim dizelskim motorima na kojima se posljednjih 20-ak godina čvrsto temeljila europska autoindustrija. Dizelaši su efikasniji i štedljiviji od benzinskih motora, pa samim time ispuštaju manje ugljikova-dioksida (CO2), koji je praktično do 2015. godine i afere Dieselgate bio jedino ekološko mjerilo kod cestovnog prometa.

Tek je nakon što je buknula najveća afera u povijesti autoindustrije, u kojoj je najveći proizvođač automobila na svijetu – VW grupa – priznala varanje pri ispustu štetnih plinova u atmosferu – na površinu je isplivala štetnost ispusta dušikovih oksida (NOx) i krutih čestica, koje dizelski motori ispuštaju mnogo više od benzinskih motora.  Ispust ugljikova-dioksida (CO2) utječe na efekt staklenika globalno i dugoročno, dok ispust  dušikovih-oksida utječe na zdravlje ljudi na mjestu zagađenja u trenutku ispuštanja.

Izbijanjem afere Dieselgate, dizelski motori su preko noći tako postali nepoželjni. Tehnologija kojom se neutraliziraju spojevi NOx-a koje ispuštaju automobili je skupa, pa se u većini manjih automobila ne isplati. U isto vrijeme sve su strože norme i za benzinske automobile čiji obvezni filtri i ostale tehnologije čišćeg ispuha poskupljuju automobile. Zbog toga sve više proizvođača automobila najavljuje da će za nekoliko godina u svojoj gami imati više od 20 električnih automobila te kako će se intenzivnije okrenuti hibridnim automobilima.

Primjerice, Mercedes planira do 2025. imati 15 do 25% auta pogonjenih strujom u svojoj gami te ulaže 10 milijardi eura u razvoj električnih automobila i još milijardu eura u proizvodnju baterija. Volkswagen najavljuje još veće ulaganje – čak 34 milijarde eura u razvoj električnih automobila, a cilj je da uz 25 različitih električnih modela do 2025. postanu broj 1 u električnoj mobilnosti. Slično najavljuju i drugi proizvođači poput Forda i Volva. Nissan i Renault već imaju respektabilne i iskoristive električne modele, baš kao i Mitsubishi.

Čak i 60% Ferrarija električno
Računica je jasna. Ako određeni proizvođač u svojoj gami ima nekoliko električnih modela s ispustom od 0 g/km CO2, lakše će ispuniti zahtjev za prosjekom cijele game od 95 g/km CO2, odnosno kupcima će moći ponuditi i automobile koji zagađuju mnogo više. Primjerice velike snažne SUV-ove ili sportske automobile. Zbog toga je Porsche najavio da ubuduće više neće proizvoditi dizelske automobile već će manju potrošnju goriva temeljiti na hibridnoj tehnologiji, a najavili su i potpuno električni automobil.

Čak je i Ferrari najavio da će do 2022. godine 60% njihovih automobila imati hibridni pogon. Veliki problem električnih automobila je infrastruktura jer brzih punionica je još uvijek premalo a i nisu ravnomjerno raspoređene. U samo četiri države EU, smješteno je 76% javnih punionica  – Nizozemska 28%, Njemačka 22%, Francuska 14% i Velika Britanija 12%. Ali i u tim državama koje su relativno dobro pokrivene punionicama došlo bi do velikog problema kad bi se masovno počeli voziti električni automobili.

U Hrvatskoj je infrastruktura u povojima, iako je sve više punionica. Pojedini gradovi i općine u Hrvatskoj su shvatile da je ulaganje u punionice nije beskorisna investicija pa ih u nekim dijelovima Hrvatske ima više, a negdje ih nema uopće. Primjerice, otok Krk ima čak 11 punionica, dok na autocestama ne postoji nijedna punionica pa je iz Zagreba u Split s električnim automobilom stići još uvijek prava avantura. U Hrvatskoj je danas ukupno više od 100 javnih punionica. Američki Tesla Motors je tu sa svojim superchargerima za sad najnapredniji, ima ih po cijeloj Europi i samo se Teslini automobili mogu puniti na te punjače. 

Struja za punionice
Ali, baš kao što su veliki europski proizvođači najavili ozbiljni ulazak na tržište električnih automobila na kojem je do sada dominirala Tesla, isti su proizvođači zajedno najavili izgradnju mreže brzih punionica. I što će biti kada i ako električni pogon zaista postane masovni? Hoće li cijena struje biti na razini današnje ili će kao i danas benzin određivati trgovci i država, obračunavajući velike trošarine i tako puniti proračun. Znamo da je ugljen najpovoljniji energent i od njega dobivamo najjeftiniju struju, a i najzastupljeniji je i najisplativiji.

Primjerice u Njemačkoj 46% struje dobiva se iz ugljena, u SAD-u 30%, a u Japanu 25%. Ali, termoelektrane su veliki zagađivači okoliša pa je upitno koliko je zapravo vožnja električnim automobilima ekološka ako se struja za njihov pogon dobiva iz ugljena. Zbog svih tih problema električnih automobila realnije je očekivati da će u bliskoj budućnosti mnogo više zastupljeni biti hibridni automobili koji kombiniraju benzinsko-električni pogon, bilo "obični" hibridi koji ne predviđaju punjenje baterija ili plug-in hibridi kojima se puni baterija strujom preko utičnice.

Još uvijek preskupi

Mnogo država ima poticaje, Hrvatska daje 80.000 kn
Veliki problem električnih automobila je još uvijek velika cijena baterija, a posredno i visoka cijena samih automobila. Osim toga kapaciteti baterija u pojedinom automobilu nisu ni približno dostatni da bi domet automobila s jednim punjenjem bio usporediv s automobilima s konvencionalnim pogonom. Realni domet od 350 do 400 kilometara s jednim punjenjem smatra se izvanrednim. Zbog toga mnoge države na kupnju automobila na struju daju poticaje, a jedne od najvećih daje i Hrvatska, koja je u ovogodišnjem natječaju odobravala državni poticaj od 80.000 kuna za kupca automobila na struju, odnosno 40.000 kuna za kupnju plug-in hibrid.