Raj za bicikliste do 2050. želi biti neovisan o fosilnim gorivima

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 26. kolovoz 2017. u 10:40
Sustavno se promiče benefite urbanog biciklizma, a gradske vlasti ulažu u biciklističku infrastrukturu i njeno održavanje/URSULA BACH

Gradski uredi besplatno pomažu u potrazi za poslovnim partnerima, mogućnostima ulaganja i tržištima za nove proizvode i tehnologije, nudeći atraktivne mogućnosti tvrtkama iz cijelog svijeta.

Danska prijestolnica Kopenhagen, s nešto više od pola milijuna stanovnika, danas se smatra živim laboratorijem za testiranje pametnih tehnologija i rješavanje izazova urbanizacije i klimatskih promjena, dok jedinstveni pristup podacima i učinkovito partnerstvo javno-privatnog sektora privlače i mnoge internacionalne tvrtke. Titulu jednog od najpametnijih europskih gradova ovaj najveći i glavni grad Danske priskrbio je upravo sustavnim i snažnim poticanjem stranih kompanija na dolazak u Kopenhagen kako bi postale dio brzorastuće pametne gradske industrije, dok im pri tome gradski uredi besplatno pomažu u potrazi za poslovnim partnerima, mogućnostima ulaganja i tržištima za nove proizvode i tehnologije.

Energetska učinkovitost
Prema službenim stranicama Copenhagen Capacity, lokalne platforme koja objedinjuje informacije vezane za aktualne i buduće investicijske projekte, fleksibilno tržište rada, visoko kvalificirana radna snaga i povoljna stopa poreza, kao i činjenica da korupcije u ovoj zemlji gotovo i nema, Dansku čine jednim od najisplativijih mjesta u Europi za poslovanje. Za sada je već oko 250 tvrtki uključeno u pametne gradske aktivnosti u projektu nazvanom Greater Copenhagen, dok manja poduzeća čine dvije trećine pametne gradske industrije, nudeći atraktivne mogućnosti ulaganja kao i prilike za suradnju s javnim sektorom diljem zemlje. Atraktivnosti doprinosi i posvećenost Kopenhagena postizanju energetski učinkovite urbanizacije, pa tako ovaj grad do 2025. planira postati neutralnim po pitanju ugljika, dok je cijela Danska do 2050. odlučila postati sasvim neovisnom o fosilnim gorivima.

 

100 tisuća

novih stabala bit će zasađeno u sklopu projekta urbanog vrtlarenja

Politički fokus na održiva društva
Takvi ambiciozni ciljevi i snažan politički fokus na održiva društva u nacionalnoj i lokalnoj vlasti stvaraju motivaciju za razvoj pametnih gradova i put za velike testove pametnih gradskih rješenja u urbanim sredinama u stvarnom životu. Priroda li se tome i aktivna suradnja s akademskom zajednicom, javnim sektorom i industrijom, unutar sektora kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), građevina ili transport, može se reći da na ovom području inovacije nastaju gotovo svakodnevno. Dobrim dijelom je za takav trend zaslužno i što se u samom središtu grada nalazi Street Lab, testno područje Kopenhagena za pametna gradska rješenja u stvarnom urbanom prostoru. Radi se o svojevrsnom tehnološkom izložbenom prostoru koji građanima, donositeljima odluka i tvrtkama pokazuje stvarni potencijal i doseg najnovijih tehnologija.

Usmjereni su ponajviše na razvoj usluga kao što je pametno parkiranje, upravljanje otpadom, praćenje kakvoće zraka i razine buke, upravljanje vodama, gradski WiFi te brojne druge usluge namijenjene povećanju razine kvalitete boravka za turiste, kao i kvalitete života za stanovnike Kopenhagena. Što se tiče prometa, Kopenhagen je grad koji ima više bicikala nego automobila i nerijetko ga se naziva rajem za bicikliste. Radi se o sredini koja sustavno promiče benefite urbanog biciklizma, a gradske vlasti ulažu u biciklističku infrastrukturu i njeno održavanje, dok se diljem Kopenhagena nalazi i nekoliko tisuća besplatnih bicikala namijenjenih turistima.

Vezano za ostale javne usluge, valja napomenuti da su danske vlasti desetljećima s ciljem digitalizacije usluga upravnih odjela prikupljale i pohranjivale osnovne podatke o građanima, tvrtkama i nekretninama. Danska vlada s ciljem poticanja pametnih gradskih inovacija sada kreira program besplatnog pristupa javnim izvorima podataka. Kako stoji na službenim stranicama, smatraju da je dostupnost kvalitetnih osnovnih podataka pruža jedinstveno polazište za razvoj pametnih rješenja zamišljenih kao odgovor na izazove urbanizacije i klimatskih promjena, kao što su prometne gužve i poplave gradskih područja.

Tri laboratorija za rasvjetu
Među projektima u Kopenhagenu se po atraktivnosti izdvaja i Lighting Metropolis, rezultat suradnje danske i švedske regije, njihovih općina i sveučilišta. Pozivajući međunarodne i lokalne tvrtke da kreiraju svjetski vodeću regiju za pametnu urbanu rasvjetu, idejni začetnici nastoje senzibilizirati širu javnost o tome koliko rasvjeta može pružiti kada se govori o sigurnosti, pristupačnosti, zdravlju i obrazovanju ljudi u gradovima. S proračunom od 7,3 milijuna eura Lighting Metropolis ujedinjavajući partnere javnog i privatnog sektora te uključujući inkubatore, startup tvrtke i znanstvenike nastoji postaviti nove standarde za inovacije. U sklopu toga djeluje Danski otvoreni laboratorij (Danish Outdoor Living Lab – DOLL) sastavljen zapravo od tri laboratorija, gdje se Living Lab bavi vanjskim rasvjetnim tijelima na stazama, ulicama, prolazima, parkovima i trgovima.

Quality Lab se nalazi na Odsjeku za fotoniku Tehničkog sveučilišta u Danskoj, a proizvođačima i kupcima nudi mogućnosti testiranja i širok raspon dokumentaciju o svim aspektima umjetne rasvjete. Virtual Lab, također s Tehničkog sveučilišta u Danskoj, pruža tehnologiju za stvaranje u 3D računalnim modelima kako bi se u razvojnom procesu vizualizirao učinak, distribucija i refleksija rasvjetnih tijela. Jednostavno rečeno, DOLL je usmjeren na istraživačke projekte kojima se razvijaju sustavi pametne javne rasvjete, oslonjeni na Internet stvari i koji imaju značajan utjecaja kada se govori o ekološkoj održivosti i energetskoj učinkovitosti.

U gradu kojem se dodaju epiteti najpropulzivnijeg i najprogresivnijeg europskog grada kada je riječ o pametnim tehnologijama čak je i gradsko urbano vrtlarenje te održavanje gradskih parkova podignuto na sasvim novu razinu. Naime, Kopenhagen ima cilj zasaditi još 100.000 stabala, pa su pokrenuli projekt u sklopu kojeg su ispitali potencijal pametnog rješenja koji će pomoći u održavanja tih površina, kao i smanjiti potrošnju vode za navodnjavanje. Rješenje koje su testirali zapravo su senzori vlažnosti tla koji vrtlare mogu upozoriti kada i koja  stabla treba zalijevati, čime se ostvaruju višestruke uštede u vodnim resursima.

Komentirajte prvi

New Report

Close