Proizvođači industrijski specifičnih softvera motor su rasta softverske industrije

Softverska industrija prometnula se u najbrže rastućeg izvoznika/Fotolia Softverska industrija prometnula se u najbrže rastućeg izvoznika/Fotolia

Domaća softverska industrija sastoji se od proizvođača vertikalnih, horizontalnih i industrijskih aplikacija.

Stručno ih zovu proizvođači vertikalnog softvera. U branši ih opisuju kao proizvođače industrijski specifičnih softverskih rješenja ili proizvođačima paketiranog softvera. U javnosti su poznati kao uspješne  domaće softverske kompanije koje imaju vlastita softverska rješenja koja prodaju u Hrvatskoj i inozemstvu. Za mnoge od tih tvrtki već znate. Na popisu su Infobip, Sport-bet, Libusoft Cicom, Vestigo, Syskit, GDI grupa, TIS grupa, Omega Software, InfoDom i Inchoo, od većih. Zatim tvrtke, koje imaju jaki razvoj u Hrvatskoj, ali su u međunarodnom vlasništvu, poput IN2 grupe i Asseca SEE.

Razotkrili temeljac
Sve te tvrtke, prema Analizi hrvatske IT industrije 2008-2017, a koju je napravila agencija OMNIAconsult za Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK), čine glavni motor hrvatske softverske industrije, a posljedično i cijele domaće IT industrije. Spomenuta analiza, a koju je HGK napravio dobivši podršku i od HUP-ICT-a i CISEx-a daje prvi uvid u strukturu hrvatske softverske industrije. Sedam godina otkako je osnovan CISEx, hrvatska udruga nezavisnih proizvođača softvera, prva organizacija unas koja aktivno promovira domaće proizvođače softvera, javnost je dobila priliku vidjeti i kako ta industrija izgleda iznutra.

 

28,5 posto

IT radnika u Hrvatskoj zaposleno u softverskoj industriji

Do sad smo već mogli doznati da softverska industrija snažno raste, još brže zapošljava i pretvara se u jedan od motora hrvatskog izvoza. Sada pak jasno možemo vidjeti da su u posljednjih desetak godina najveći napredak ostvarile tvrtke koje proizvode softver koji su same razvile, a ne one koje preprodaju softver razvijen u inozemstvu. Analiza HGK i OMNIAconsulta, drugim riječima, razotkrila je da se u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću stvorila baza softverske industrije, da ovdje postoje stvarne softverske tvornice sa stvarnim, domaćim softverskim proizvodima. Šire gledano, iz analize je vidljivo da u Hrvatskoj djeluje vrlo agilna domaća IT industrija. U 2017. godini ona je generirala 21,07 milijardi kuna prihoda od čega je 6 milijardi kuna ostvarila u izvozu.

U ovoj industriji aktivno je 4649 tvrtki i one zapošljavaju 28.347 radnika uz prosječnu neto plaću od 7722 kune. Od 2008. do 2017. prosječan rast izvoza domaće IT industrije bio je 6,7 posto, a u posljednjih pet godina on se ubrzao na 8,9 posto. Kad se tome doda da 28 posto prihoda stiže od prodaje u inozemstvu, to domaću IT industriju čini jednim od motora rasta hrvatskog izvoza. Usto, IT industrija veliki je generator i novih radnih mjesta. Do 2012. IT je u prosjeku stvarao između 300 i 900 novih radnih mjesta godišnje. U 2013. stvorio je 1.973 nova radna mjesta, godinu kasnije 1324 pa 1.765 pa 1567 da bi u 2017. godini u IT-u u Hrvatskoj bilo otvoreno čak 2869 novih radnih mjesta. Taj se trend očekuje da će se samo nastaviti.

Pozitivni trendovi
Hrvatski softverska industrija ili neovisni proizvođači softvera, prema analizi  HGK i OMNIAconsulta, u 2017. godini imali su ukupan prihod od 4,49 milijardi kuna od čega je 1,86 milijardi kuna ostvareno od izvoza. U softverskoj industriji posluje 293 tvrtka, koje zapošljavaju 8089 radnika uz prosječnu mjesečnu plaću od 9499 kuna. Broj nezavisnih softverskih proizvođača u deset se godina takoreći povećao za 50 posto, s 207 u 2008. godini na 293 u 2017. godini.

 

293 tvrtke

u Hrvatskoj su nezavisni softverski proizvođači

Broj zaposlenih se gotovo udvostručio, s 4538 na 8089. Broj zaposlenih po tvrtki je narastao s 22 na 28. Prosječna neto plaća porasla je s 7626 na 9499 kuna. Novostvorena vrijednost porasla je s 1,41 milijarde kuna u 2008. godini na 2,14 milijardi kuna u 2017. godini. Izvoz je porastao s 1,57 na 1,86 milijardi kuna. Zamjetan je i jedan negativan trend. Pala je profitna marža domaćim softverskim tvrtkama, s 12,9 posto na 8,4 posto. U analizi HGK i OMNIAconsulta ističe se i da Hrvatskoj nedostaje globalno prepoznatljivih softverskih proizvoda.

Nedostaje snažnih brendova. Kao iznimke, koje su se uspjele nametnuti na svjetskom tržištu ističu se Infobip, Ericsson, Media Soft, GDi Gisdata, Photomath, Microblink, Mireo i Visage. Na početku spomenuti proizvođači vertikalnih aplikacija, odnosno tvrtke koje su razvile softver za primjerice turizam, farmaciju, telekome, banke, kladionice, javnu upravu..., dakle motor cijele industrije, od 2008. do 2017. povećale su svoj udio u domaćoj softverskoj industriji s 20,2 posto na 32,8 posto ili 1,47 milijardi kuna.

 

30,9 posto

izvoza hrvatske IT industrije rade softverske tvrtke

U ovoj je kategoriji i prva softverska tvrtka nastala u Hrvatskoj nakon rata, a koja ima više od tisuću zaposlenih. Riječ je o Infobipu. Nadalje, čak šest tvrtki ovdje ima više od 100 zaposlenih. Vertikalni proizvođači softvera čini 44 posto softverskih tvrtki u Hrvatskoj, generiraju 33 posto prihoda softverske industrije, stvaraju 36 posto dodane vrijednosti i zapošljavaju 41 posto radnika u domaćoj softverskoj industriji. U analizi se naglašava da je izvoz samo ovog segmenta softverske industrije dosegao u 2017. godini čak 7,9 posto izvoza ukupnog hrvatskog IT-a. 

Nekadašnja baza
Drugi rastući segment domaće softverske industrije su proizvođači horizontalnih aplikacija. Njihov udio u softverskoj industriji 2008. bio je 23,1 posto, a u 2017. popeo se na 24,8 posto. U tu kategoriju su ubrojani hrvatski proizvođači ERP-ova, CRM-ova i drugog softvera, koji sve više izvoze, ali i podružnice globalnih softverskih igrača, koje ovdje samo prodaju, poput Microsofta, Oraclea i SAP-a. U toj miješanoj kategoriji posluje 112 tvrtki s 1310 zaposlenih, prihodom od 899 milijuna kuna, izvozom od oko 100 milijuna kuna i prosječnom neto plaćom od 9.226 kuna.

Konačno, ostaju proizvođači softvera za industriju -  robotiku, automatiku i IoT. Ima ih svega 19. Drugi su po broju zaposlenika (2.887), prvi po visini plaće (11.527kn), prihodu 1,91 milijardu kuna i izvozu (1,18 milijardi kuna). No, prihod im ne raste, a profitna marža im se s 11,3 posto u 2008. istopila na svega 4,8 posto u 2017. godini.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve