Pametni gradovi nisu oblikovani tehnologijom, već ljudima koji je koriste

Pametni gradovi u rješavanju urbanih problema moraju pristupiti fokusirajući se na oba spola, svako doba i sve klase ljudi/FOTOLIA Pametni gradovi u rješavanju urbanih problema moraju pristupiti fokusirajući se na oba spola, svako doba i sve klase ljudi/FOTOLIA

Razmišlja se o uvođenju tehnološkog koncepta naziva modeliranje agentima temeljenom na računalnoj simulaciji koja razvija model ponašanja pojedinaca dok se kreću i komuniciraju.

Tehnologija je postala takozvana žila kucavica za pametne gradove i ne možemo ju nikako izostaviti dok govorimo o njima. Urbane regije automatizaciju i neograničen pristup podacima prezentiraju kao prostor održivosti i povezanosti između gradova i stanovnika. Neminovno je da tehnologija zbilja jest ključna za razvoj, unapređenje i održavanje pametnog gradskog prostora.

Međutim, koncept pametnog grada koji djelovanje pametne gradske tehnologije stavlja u središte djelovanja urbanih planera, urbanih upravitelja, tvrtki za nekretnine, privatnih tehnoloških tvrtki i sličnih entiteta čovjekova ulogu čini nejasnom. Da bi postao pametan, grad mora postati čovjek, a taj koncept Vijeća pametnih gradova zbunjuje mnoge. Infrastruktura grada uključuje zgrade, zelene prostore, tranzitne sustave, ceste, puteve i još mnogo toga. S obzirom na sadašnji scenarij, svaka pametna gradska infrastruktura opremljena je naprednom tehnologijom 21. stoljeća, ali način na koji svaki pojedinac doživljava ove sustave nije univerzalan. Stoga je logično reći da pametni gradovi nisu oblikovani tehnologijom, već ljudima koji koriste tehnologiju. Prihvaćanje takvog individualističkog pristupa i oblikovanje responzivnih sustava, politika i upravljanja s čovjekom u centru zbivanja, kao donositeljem odluka, ključ je da grad postane ono što nazivamo 'ljudskim'.

Prikupljanje podataka
Moderni senzori instalirani na cestovnom raskrižju mogu skupiti ogromne količine podataka, ali ne ih vjerodostojno i analizirati. Sposobni su pružiti bogatu sliku fizičkog grada, ali ne i njegove socijalne strukture pa zbog vjerodostojnosti analize potrebno je uplitanje ljudske ruke. Znanstvenicima u količini prikupljenih podataka nedostaju alati potrebni za razumijevanje različitih čimbenika koji utječu na funkcioniranje gradova. Kako bi se doskočilo tom problemu, počelo se razmišljati o uvođenju novog tehnološkog koncepta koji se naziva modeliranje agentima.

Modeliranje agentima temeljeno je na računalnoj simulaciji koja razvija model ponašanja pojedinaca dok se kreću i komuniciraju u virtualnom svijetu. Grad bi mogao imati svoj vlastiti model temeljen na agentima uključujući virtualne putnike, pješake, taksiste, kupce, odnosno ljude u različitim životnim ulogama. Ovaj model može uključivati karakteristike pojedinaca koje kasnije programiraju istraživači s obzirom na teorije i podatke o tome kako se ljudi ponašaju.

Nadalje, znanstvenici bi mogli analizirati prometne gužve ili društvene segregacije kombinirajući urbane skupove podataka s modelom ljudi, a to bi postepeno dovelo do mogućnosti građana da si odgovore na pitanja zašto se naprimjer prometne gužve stvaraju baš na određenom mjestu i tko na njihovo stvaranje ima najnepovoljniji utjecaj. Modeliranje agentima još je jedna potvrda da je ispitati ljudsko ponašanje, premda i u digitalnom prostoru, pokretač glavnih promjena.

Druga važna perspektiva koja odražava istinsko značenje čovjeka jest da pametni gradovi u rješavanju urbanih problema moraju pristupiti fokusirajući se na svaki spol, svako doba i svaku klasu ljudi. Bilo da su siromašni ili bogati, žene ili muškarci, stari ili mladi, svatko ima različite potrebe i iskustva koja djeluju na reprezentativnost svakog pametnog grada te zato svi moraju biti u središtu procesa koncepcije i dizajna grada.

 

25 senzora

instaliralo je na balkonima više od 40 stanara na trgu Plaça del Sol

Bez diskriminacije
Žena ima manje od 20% na stručnim poslovima u ICT-u što isključuje njihov čin razmišljanja u dostizanju koncepta pametnog grada, no činjenica je da i žene mogu napraviti nevjerojatne korake u stvaranju pametne budućnosti za urbane regije. Da žene znaju razmišljati 'gradski pametno' u ovom kontekstu potvrđuje primjer dr. Ayeshe Khann, suosnivačice i izvršne direktorice tvrtke ADDO AI iz Singapura, koja je zagovarala činjenicu da je ljudska centracija ključna za stvaranje uspješnih pametnih gradova na Fujitsu World Touru u Stockholmu ove godine.

Osim toga osvrnula se i na to da pojam pametnog grada nije samo za bogate, nego i za siromašnija područja širom svijeta.

"Postoje milijuni poljoprivrednika na margini u svijetu koji žive s 1 do 4 dolara dnevno i nevjerojatno su osjetljivi na sve vrste rizika, poplave, štetnike i eroziju tla. Nitko im ne govori kad treba sijati određeno sjeme. Oni koriste starije metode koje su stoljećima koristili. Nitko im ne kaže da dolazi zaraza štetočina i trebaju gnojivo. Ali s umjetnom inteligencijom možemo to učiniti. Gradimo novu platformu koja koristi satelitske snimke daljinskog senzora i umjetnu inteligenciju kako bismo unaprijed obavijestili poljoprivrednike u slučaju zaraze štetnika u susjednom selu ili kada mogu očekivati kišu", rekla je Khannatada predstavivši njihov projekt, ali i važnost solidarizacije.

Individualistički pristup
Studija slučaja iz Dubaija koja naglašava individualistički pristup čovjeku. Dr. Ayesha Khanna je pristupila vladi Dubaija s problemom. Oni su pokrenuli digitalnu transformaciju s nastojanjem da 53 vladine agencije budu integrirane u jednu online platformu. Aplikacija daje građanima fleksibilnost za plaćanje poreza i cestarina, komunalnih računa i još mnogo toga. Unatoč naporima koje je predstavila vlada Dubaija, angažman građana s aplikacijom bio je nizak.

Dr. Khanna im je rekla da je angažman ljudi bio nizak jer su neadekvatno tretirali građane. Dala je ideju da se prema građanima postave poput Amazona ili Netflixa, personaliziraju njihovo iskustvo i pruže prave informacije u pravo vrijeme. Amazon 35% svoje prodaje temelji samo pružajući personaliziranu preporuku na svojoj aplikaciji i web-mjestu, pa je tako ideja bila klasificirati interes ljudi koji koriste aplikaciju. Tvrtka dr. Khanne preuzela je taj izazov i predstavila prototip vladi na temelju ideje.

Ovu deja personalizirane usluge građanima trebaju razumjeti pametni gradovi. Pametni gradovi moraju znati da je odnos s krajnjim kupcem vrijedan i krenuti dalje s istim pristupom.

Tehnološki aktivizam
Stanovnici Barcelone koji žive na lokaciji Placa del Sol šale se da je njihov trg jedini gdje je, unatoč imenu, kiša poželjna. Kiša znači da će se okupiti manje ljudi tako smanjujući buku za stanove s pogledom na trg. Stanovnici to znaju u brojkama jer su razvili digitalnu platformu za mjerenje razine buke. Plaça de Sol je oduvijek bio mjesto susreta. Ali kako se susjedstvo okruga Gr?cie promijenilo, tako se promijenio intenzitet i karakter druženja na trgu.

Na trgu se pozicioniralo još barova, restorana, hotela, turista i mladih, a dugogodišnja pozicija trga Plaça del Sol kao mjesta okupljanja velikih i na koncu bučnih skupina koje su pile do kasno u noć postalo je još više ukorijenjeno. Za Vijeće, Gr?cia označava otvoren grad za slobodno vrijeme, no stvari su uzele maha. Ono što je možda i spasilo Plaçu del Sol može se pratiti kroz skupinu tehnoloških aktivista koji su u početku 2017. godine stupili u kontakt s rezidentima. Aktivisti su tražili sudionike u njihovom projektu "Making Sense", koji je nastojao uskrsnuti "Smart Citizen Kit" za praćenje stanja okoliša. Ideja je bila pružiti stanovnicima alate za mjerenje razine buke, usporediti ih sa službeno dopuštenim razinama i smanjiti šum na trgu. Više od 40 susjeda prijavilo se i instaliralo 25 senzora na balkonima i unutar apartmana.

Ranije Smart Citizen Kit počeo je kao tehnološko rješenje koje traži problem: gadget za mjerenje onečišćenja, čiji korisnici podatke mogu prenijeti na web-platformu za usporedbu s podacima drugih korisnika.  Aplikaciju nije bilo lako instalirati, pa su čak i uspješni korisnici prestali pratiti jer zajednica nije bila aktivna. Bio je potreban novi pristup, a kroz sastanke i radionice, stanovnici su saznali o praćenju buke i što je najvažnije, aktivisti su naučili kako tehnologiju predstaviti stanovnicima. Podaci o buci koje su dobili premašuju norme koje preporučuju Svjetska zdravstvena organizacija ali i općinske smjernice.

Prilikom iznošenja iskustva stanovnika u podatke ti znanstvenici mogli su usporediti njihova iskustva sa službenim razinama buke, referirajući se na znanstvene studije o utjecajima na zdravlje i povezanosti razine s različitim aktivnostima na trgu tijekom dana i noći. Projekt je odlučio usporediti trg s drugim mjestima u gradu. U ovom trenutku, otkrili su Sentilo Smart City platformu koja je već mjerila buku na njihovom trgu. Dužnosnici su pratili buku, ali nisu objavljivali podatke.

Predstavivši im podatke građana, dužnosnici su u početku osporili nadležnost praćenja stanja, no s obzirom na to da su službeni podaci potvrdili postojanost enormne količine buke prostori okupljanja nastojali su se ograničiti, a lokalni policajci podsjećaju ljude na zakon poštivanja susjedstva. Tehnologija jest žila kucavica svakog pametnog grada, no čovjek je onaj koji joj omogućuje da to zbilja i bude. Bez čovjeka i njegovih znanja o njenom korištenju i dobrobiti za društvo integracija tehnologije u infrastrukturu gubi na smislu. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!