Priču o nextbikeu javnom sustavu bicikala započela je u svibnju 2013. kada su u Zagrebu predstavljeni prvi bicikli koji su se mogli iznajmiti. Danas sustav ima već 12.000 registriranih korisnika u deset gradova u Hrvatskoj od kojih je skoro 9000 u Zagrebu. Kako su u razdoblju od tri i pol godine uspjeli proširiti sustav po čitavoj Hrvatskoj, koji su planovi širenja po regiji te koliko naši građani bicikliraju, upitali smo Krešimira Dvorskog, direktora domaće tvrtke Sustav javnih bicikala koji je doveo Nextbike u Hrvatsku.

Prisutni ste u deset hrvatskih gradova i u Sarajevu te stalno najavljujete nove lokacije. Možete li nam otkriti nešto 'veliko' što uskoro pripremate?  
Sljedeći grad koji je u planu je Jastrebarsko gdje ćemo otvoriti prvu garažu s električnim brdskim biciklima koji će se moći unajmljivati putem nextbike softvera i ujedno će to biti prvi takav projekt u Europi jer do sada nitko nije električne brdske bicikle uveo u sustav javnih bicikala i to zaštićenih u vrlo modernoj garaži koju posebno pripremamo samo za tu svrhu.

Ove ste godine napravili i regionalni iskorak – sredinom godine pokrenut je nextbike sustav u Sarajevu. Kako su Sarajlije prihvatili nextbike i koji su vam sljedeći koraci u regiji?
Sarajlije su doslovno prigrlile nextbike kao najdraži projekt koji im se ove godine 'dogodio' pored već tradicionalnog Sarajevo Film Festivala. U Sarajevu je nakon samo četiri mjeseca više od 3000 registriranih korisnika koji su zajedno otpedalirali krug oko Ekvatora. U planu je širenje mreže stanica s trenutnih sedam na deseteak jer svaki tjedan stižu novi prijedlozi za nove lokacije. Planiramo i širenje na druge gradove u Bosni i Hercegovini.

Aktivno ste sudjelovali na Europskom tjednu mobilnosti koji se održao od 16. do 22 rujna. Možete li nam reći nešto više o tome.
Ovo je četvrta godina kako sudjelujemo na Europskom tjednu mobilnosti te smo doprinijeli promociji održivi mobilnosti ustupanjem nextbike bicikala na besplatno korištenje građanima za tradicionalnu Zagrebačku žbicu, organizacijom Škole bicikliranja 18+ kojoj je glavni cilj prevencija stradanja biciklista u prometu s fokusom na odrasle biciklista bez položenog vozačkog ispita, a posudili smo i dječje nextbike bicikle za učenje prometnih propisa i savladavanje poligona za osnovnoškolce. 

Ostvarili ste posebnu suradnju s Hrvatskim željeznicama i Spin City car sharingom. Na koji način ona poboljšava mobilnost te koje još benefite donosi vašim korisnicima?
HŽ Putnički prijevoz je naš višegodišnji partner. Svi putnici HŽ Putničkog prijevoza koji nam na info@nextbike.hr pošalju presliku mjesečnog ili godišnjeg pokaza, a registrirani su nextbike korisnici, umjesto redovnih 30 minuta ostvaruju pravo na 150 minuta besplatne vožnje nextbike biciklima svaki dan u svim gradovima u Hrvatskoj. Sam početak Europskog tjedna mobilnosti obilježili smo lansiranjem suradnje sa Spin City carsharing sustavom, prvim takvim sustavom u Hrvatskoj i ponosni smo što smo zajedno ostvarili sinergiju za naše korisnike te time učvrstili lidersku poziciju u segmentu pružatelja usluge dopune javnom gradskom prijevozu.Bikesharing i carsharing zajedno omogućuju korisnicima da brže, lakše, jednostavnije i jeftinije stignu od točke A do točke B u gradu, a mobilne aplikacije im omogućuju planiranje ruta i vremena stizanja do odredišta.

Surađujete i s Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju.
Hrvatski savjet za zelenu gradnju nas je pozvao još 2012.godine da postanemo njihovim članom I od tada surađujemo na promicanju zelene energije, energetske učinkovitosti i održive mobilnosti. Članovi Savjeta su i registrirani nextbike korisnici čime aktivno doprinose promociji sustava javnih bicikala, zaštitu okoliša i tako potiču svoje okruženje na zdrav način života.

Koliko tvrtke u Hrvatskoj podržavaju bicikliranje kao način dolaska na posao?
Nextbike već dugo promiče takozvanu Business Bike opciju koja omogućuje djelatnicima partnerskih tvrtki duple besplatne minute (ukupno 60 minuta dnevno ili 365 sati godišnje). Prvi među jednakima je Vipnet koji je svojim zaposlenicima osigurao mogućnost dolaska na posao nextbike javnim biciklima na način da su investirali u instaliranje nextbike stanice ispred svoje upravne zgrade na Žitnjaku. Vipnet je ujedno i prvi telekom provider s kojim smo ugovorili SMS top up uslugu, odnosno nadoplatu nextbike računa SMS-om što je ujedno i jedan od najjednostavnijih i najpopularnijih oblika plaćanja u Hrvatskoj. Vipnet nas četvrtu godinu zaredom prati i kao oglašivač na biciklima i njihova financijska potpora omogućaba nextbike korisnicima da plaćaju samo 79 kuna godišnje članarine što sustav javnih bicikala čini cjenovno najpovoljnijim oblikom javnog prijevoza. Osim Vipneta, Trilix kao dio Span grupe i naš call centar koristi nextbike kao glavni način dolaska na posao. Uz njih mogu pohvaliti HTC Hrvatska, Arenu centar, Point centar i PBZ Grupu čiji zaposlenici su među najaktivnijim nextbike korisnicima. Sa Cedevitom zajedno bicikliramo i trčimo na brojnim sportsko-rekreativnim događanjima, a Generali osiguranje brine da su svi bicikli i oprema osigurani. Jedan od novijih projekata je implementacija sustava javnih bicikala u Zadru gdje nam je Raiffeisen banka, kao generalni pokrovitelj sustava, uz pomoć subvencije Grada Zadra, omogućila pokretanje sustava sa četiri stanice i 25 bicikala što je razveselilo brojne Zadrane, ali i postojeće nextbike korisnike iz drugih gradova. 

Promoviranje bicikliranja

Potičemo unapređenje biciklističke infrasktrukture
Iz godine u godinu situacija s bicikliranjem te poboljšava, a doprinos tome dale su biciklističke udruge poput udruge Sindikat biciklista, Moj bicikl, ali i udruga Sigurnost u prometu s kojom organiziramo Školu bicikliranja 18+ i HŽ Putnički prijevoz koji promovira intermodalni prijevoz pod sloganom 'S vlaka na bicikl na posao ili fakultet'. Sustav javnih bicikala jedan je od ključnih projekata koji potiču i toliko željeno unapređenje biciklističke infrastrukture u urbanim sredinama tako da vjerujemo da je naš doprinos važan, ali još je bitnije to da utječemo na svijest javnosti da prijevozna sredstva na fosilna goriva zamijene barem ponekad održivim oblicima mobilnosti poput tramvaja, vlaka, bicikla, ističe Dvorski.