Poslovna inteligencija (Business Intelligence, BI) nadogradnja je osnovnog IT sustava tvrtke, a njena namjena je podrška u donošenju dobrih poslovnih odluka. Prikupljanje podataka sa svih razina, njihova analiza, sinteza podataka u logičke cjelne, povezivanje korisnih te odbacivanje nepotrebnih podataka osnovne su funkcije nekog BI sustava. Te analize proizvest će izvještaje koji će pokazati gdje nam troškovi nepotrebno rastu, s kojim partnerima valja produljiti suradnju, a kojima se zahvaliti, kakve će posljedice imati odluka u promjeni cijene proizvoda, te gdje se kriju nove mogućnosti razvoja naše kompanije. BI sustav, dakle, daje konkretnu i korisnu pomoć pri do­nošenju poslovnih odluka. O nekim pitanjima uvođenja BI sustava razgovarali smo s Lidijom Karagom i Draženom Oreščaninom iz tvrtke Poslovna inteligencija, čiju listi klijenata tvore imena poput, Dukata, PBZ Carda, Tiska, Nexe grupe, T-mobilea, Hypo grupe…

Koliko traje uvođenje BI sustava? Može li se govoriti o tjednima i mjesecima?
L. Karaga: To prvenstveno ovisi o zahtjevima klijenta: može se dogoditi da projekt traje 30 dana, a može potrajati i godinama. Trajanje našeg posla vezano je sa složenošću onoga što tvrtki traži. Klijent može tražiti da naše rješenje obuhvati samo, primjerice, funkciju prodaje ili da obuhvati cijelo poslovanje.

S obzirom na složenost nekih kompanija, završavaju li uopće BI projekti kod takvih tvrtki?
L. Karaga: Poduzeća konstantno doživljavaju promjene, kupuju druga poduzeća, reorganiziraju se, mijenjaju portfelj… Naravno da je zahtjev da BI sustav podrži sve te njihove promjene u poslovnom procesu. Ako gledamo s tog aspekta, uvijek je u velikim tvrtkama to proces koji traje i vjerojatno će trajati sve dok tvrtka postoji. D. Oreščanin: Svaka implementacija jest definirana u smislu da ima početak, kraj i svoj proračun. Na kraju projekta imamo prijenos znanja i na korisnike i na naručitelja, tako da oni mogu sami održavati sustav.

Nakon koliko vremena se vraća investicija?
L. Karaga: Rekla bih da ne možete direktno, kroz brojeve, izmjeriti povrat investicije. Taj se povrat može očitati kroz druge stvari: uštedu ljudskih resursa, uštedu vremena, preusmjeravanje rada s manualnog na kreativni… Taj indirektni efekt vidi se odmah nakon implementacije.

Ima li među operativcima otpora prema novim sustavima?
D. Oreščanin: Otpori se javljaju kad se u tvrtki ne radi transparentno, primjerice, kad ima netko tko prikuplja i obrađuje podatke bitne za poslovanje i priprema izvještaje za upravu. Takva osoba ima poziciju koja je, recimo tako, neprikosnovena. Međutim, s takvim osobama komuniciramo tijekom uvođenja sustava te im objašnjavamo da će dobiti dodatnu vrijednost jer će s novim sustavom moći kvalitetnije obraditi podatke, pa tako ni njihovo radno mjesto ne mora doći u opasnost.
L. Karaga: Dodala bih da otpori prestaju kad ljudi počnu koristiti novi sustav i shvate koliko im to olakšava rad. Tada se zapravo novi načini rada počinju koristiti u punoj snazi.