"Ne smijemo se zaigrati tehnologijom, ljudski dio je ključan u transformaciji"

Slavko Vidović, osnivač i direktor InfoDoma/ Josip Regović/PIXSELL Slavko Vidović, osnivač i direktor InfoDoma/ Josip Regović/PIXSELL

Digitalna transformacija je priča o novim znanjima za izgradnju novih organizacija i poslovnih modela.

Nova ekonomija jedini je način opstanka, rasta i razvoja, a jedan od koncepata nove ekonomije jesu i Pametni gradovi.

Uoči konferencije Pametni gradovi, razgovarali smo s direktorom tvrtke InfoDom prof.dr.sc. Slavkom Vidovićem. Njihovi napori uloženi su u transformaciju poslovanja svih dionika u sustavu grada, a mogu se pohvaliti i nizom projekata koji unose promjene i imaju potencijal transformacije navika korištenja usluga javne uprave i gradova.

Ako je ishodište u matematici 0, koje je ishodište digitalne transformacije?
U matematici najvažniji koncept je ishodište…ništica. Sve realne probleme matematika predstavlja multidimenzionalno. Takav je slučaj i s digitalnom transformacijom. Nema digitalne transformacije bez jasne vizije uprave, koja se prenosi na razinu svih zaposlenika. Pri tome je bitno zaposlenicima pristupati kroz dvije dimenzije: jedna je kultura, koja podrazumijeva otvorenost prema inovacijama i promjenama, a druga je razvoj digitalnih vještina, kada ljudima treba pružiti priliku savladati nova znanja i tehnike. Priča o digitalnoj transformaciji je priča o novim znanjima potrebnima za izgradnju novih organizacija i poslovnih modela, gdje se u središtu nalazi potreba krajnjeg korisnika. Ove su dimenzije ishodišna pitanja digitalne transformacije, što uključuje i promjenu načina razmišljanja.  

Što je s otvorenošću čovjeka da prihvati nove digitalne tehnologije?
Da bi se mogle prihvatiti nove digitalne tehnologije, bitno je razumijevanje. Npr. kod 'digitalnih twinova' bitne su tri funkcije: jedna je razumijevanje, jer samo ako imate razumijevanje kao osnovno znanje, možete učiti. Nakon razumijevanja dolazi funkcija učenja, koje je potrebno kako bismo napravili promjenu. U rezoniranju i odlučivanju o promjenama, tzv. mehanizmu zaključivanja, Vi odlučite nešto napraviti. Ta tri procesa su kod čovjeka, kao i kod 'digitalnog twina'. InfoDom je, u suradnji s fakultetima, radi širenja znanja i svjesnosti, pokrenuo Konferenciju o digitalnoj transformaciji jer želimo popularizirati i svoja dostignuća ponuditi javnosti. Smatramo da digitalizacija mijenja oblike suradnje, riječ konkurencija postaje sve manje prisutna, a suradnja, uz kompeticiju, postaje poželjna radi ostvarenja zajedničkih ciljeva. 

Je li pogrešno koristiti izraz digitalna transformacija, ako je u fokusu ipak čovjek?
Postoji 'zaluđenost' tehnološkim pitanjima, a mi koji se bavimo tehnologijama, odgovorni smo prema drugoj strani, upravi grada, države ili tvrtke, pojasniti im da bez njihovih organiziranih procesa, novih modela rada i suradnje s kupcima, bez onog ljudskog soft dijela, nema uspjeha u transformaciji. Upotreba tehnologije je moćna jer nam služi u svim navedenim procesima, međutim, čovjek je bitan dio transformacije. Tomu treba dodati i dimenziju ubrzanja, kako bi se prepoznale i uvažile potrebe generacije Y i Z, ali i ubrzane promjene koje se dešavaju na strani korisnika i konkurencije.

Razvili ste Smart City Operation Platformu. Čemu ona služi, kakve benefite donosi? 
Platforma je bazirana je na klasičnim sustavima za upravljanje poslovnim slučajevima, dokumentacijom, zapisima, financijskim upravljanjem… Ono što stvara dodanu vrijednost je sustav upravljanja virtualnim zajednicama korisnika, na bazi kojih grad može graditi digitalne ekosustave i digitalno i interaktivno komunicirati s građanima. Platforma je prilagođena i upravljanju digitalnim kanalima i servisima, obavljanju poslova digitalno, što je pravno prihvatljivo odnosno interoperabilno, a to predstavlja najteži zahtjev takvih platformi.

Možete li predstaviti arhitekturu sustava upravljanja zaštitom kritične infrastrukture te važnost novih tehnologija u tom kontekstu.
U hrvatskom zakonodavstvu postoji Zakon o zaštiti kritičnih infrastruktura, iz 2013., koji je bio i uvjet za ulazak RH u EU.U okviru koncepata razvijena je mehanika upravljanja i rada velikog broja koordinacijskih tijela. Svi oni rade svoje poslove, ali u jednom gradu, sva ta tijela djeluju na taj grad. Gradonačelnici su ostavljeni 'sami sebi' snalaziti se u 'šumi propisa i standarda'. Naša je namjera bila organizacijski i tehnološki dati podršku za život grada i zaštitu njegove kritične infrastrukture. Platforma se sastoji od pet razina, koje uključuju: razina IoT mreža koje pokrivaju grad senzorima; na drugoj razini su jezera podataka za prikupljanje i korištenje podataka; na trećoj razini su Blockchain tehnologije za upravljanje i čuvanje kritičnih podataka. Četvrtu razinu čine mobilne aplikacije i različite tehnike umjetne inteligencije koje se moraju upotrijebiti radi obrade informacija, a čija primjena mora biti svrhovita. Na zadnjoj razini su automatske reakcije i planovi oporavka za stvari koje pođu po zlu. 

Proširili ste klasičnu e-GOP platformu za digitalizaciju. U čemu je nadogradnja i koji su novi benefiti za korisnike?
Naša e-GOP platforma predstavlja generičku platformu za upravno uredsko poslovanje, javne nabave ili državne inspekcije. Na nju se nadograđuju ostali sustavi, od kojih izdvajamo platformu e-Inspektor koju je OECD preporučio kao generičko rješenje za državne inspekcije. E-Inspektor koristi tehnike umjetne inteligencije; jedna je vezana uz organizacijsko učenje, a druga za procjenu rizika koja omogućuje da se inspekcijski kapaciteti koriste fokusirano tamo gdje su rizici povećani. Jedna od tehnologija je i primjena tzv. check lista kojima se omogućuje ljudima i tvrtkama da sami sebe ocjenjuju, bez uplitanja inspekcije. Platformu e-GOP smo nadogradili raznim tehnikama umjetne inteligencije te se njome može i upravljati primjerice i digitalnim uslugama vezanih za javne registre. 

Po čemu se InfoDom razlikuje od svojih konkurenata?
Mi smo kompanija koja je oduvijek vodila računa da se ne zaigra previše s tehnologijom i ne ide isključivo za rastom i profitom. Više smo se bavili pitanjima kako raditi pravu stvar. Mi radimo ono što vidimo da je bitno za Hrvatsku, tako biramo projekte i nove poslove. Sad smo kandidirali i projekt za CEKOM za upotrebu digitalnih tehnologija u ruralnom razvoju, s ciljem razvoja MSP u manje razvijenim regijama Hrvatske.  

Tema vaše prezentacije na konferenciji Pametni gradovi je Digitalna platforma grada i uređivanje standarda javne nabave IKT sustava. Na čemu je fokus?
Jedna od bitnih stvari u ovom trenutku su smjernice za nabavu proizvoda IKT, a koje je izradio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva kako bi se uredili i što kvalitetnije vodili procesi nabave IKT-a u javnoj upravi, što uključuje i gradove.  Ako koristite referentne svjetske arhitekture, onda možete uključiti i konzultante iz drugih zemalja. Ako koristite standarde, manje zavisite od privatnika i softvera koji vam je instaliran. Ako koristite metodologije, kao što su metodologije analize tržišta, odabira najbolje ponude ili metodologija evaluacije standarda, onda kompozicija referentnih arhitektura, standarda i metodologija smanjuje potencijal pogrešaka i prijevara. 

* Sadržaj omogućio InfoDom

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!