Najzeleniji europski mali grad do 2050. 
prijeći će na ekološki održivo gospodarstvo

Autor: Poslovni.hr , 25. kolovoz 2016. u 22:00
U svim akcijama poduzetim prema ostvarenju zelenog rasta ugrađene su potpore malom i srednjem poduzetništvu, Fotolia

Malenom irskom lučkom gradiću Europska komisija dodijelila je nagradu Europskog zelenog lista kao najboljem gradu do 100 tisuća stanovnika koji kontinuirano poboljšanja kvalitetu života svojih građana.

Europska Komisija (EK) je u lipnju ove godine na svečanosti proglašenja održanoj u Ljubljani Galwayu, gradu smještenu na zapadnoj obali Irske, dodijelila nagradu Europskog zelenog lista za 2017. godinu (European Green Leaf). U istoj su se kategoriji za ovu nagradu natjecali španjolski grad Cornellà de Llobregat te finski Mikkeli, a odluka nije bila nimalo laka s obzirom da već aplikacija podrazumijeva ulaganje velikih napora u urbani, socio-ekonomski i tehnološki razvoj urbanih gradskih sredina.

Nagrada Europskog zelenog lista dodjeljuje se manjim gradovima do 100 tisuća stanovnika koji u nominacijskom postupku zadovolje šest kriterija, i to: pomaci u području energetske učinkovitosti, napori uloženi u mobilnost, očuvanje biološke raznolikosti i odgovornom korištenje zemljanih površina, zatim u području kvalitete zraka i akustičnog okoliša, gospodarenja otpadom te vodom i otpadnim vodama. “Dvije trećine Europljana živi u gradovima, a njihovo zdravlje i dobrobit ovise o tome koliko će gradske vlasti kvalitetno pristupiti rješavanju izazova očuvanja okoliša. Europska Komisija prepoznaje izvanredne napore gradova koji postaju ekološki prihvatljivima koji smjeraju ka zelenoj budućnosti”, poruka je Karmenu Vella, europskog povjerenika za okoliš, pomorstvo i ribarstvo povodom proglašenja pobjednika u kategorijama Zelene prijestolnice Europe (Ljubljana) i Europskog zelenog lista za 2017. godinu.

Najbrže rastući kampus

Naime, Galway je lučki grad poznat po iznimnim prirodnim ljepotama, koji prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine ima 75 tisuća stanovnika te bilježi stalan priljev novih. S obzirom na prirodne resurse koje posjeduje, a imajući na umu i sve veći broj doseljenika, gradske su vlasti kao primarni cilj postavile kontinuirano poboljšanje kvalitete života svojih građana imajući na umu pri tome održivo korištenje prirodnih bogatstava u skladu s očuvanjem okoliša. Konačni cilj koji se planira postići je osigurati uvjete unutar kojih grad može rasti i razvijati se na način koji zadovoljava okolišne potrebe ne samo Galwaya, već i šire regije.

Jedan od koraka koji se poduzeo u tom smjeru implementacija je strategije Climate Action and Low Carbon Development Bill 2015, koja osigurava zakonsku osnovu za nacionalni cilj prelaska na ekološki održivo gospodarstvo do 2050. godine. Programi javnog sektora energetike u partnerstvu s irskom nacionalnom agencijom za energetiku zalagali su se za poboljšanje energetske učinkovitosti od 33 posto do 2020. godine, u skladu s čime je donesen i Plan korporativnog upravljanja energetikom koji se fokusira na mjere potrebne da se dosegnu navedeni ciljevi. U sklopu toga provedene su ključne promjene energetske učinkovitosti u javnoj infrastrukturi, poput uvođenja LED ulične i prometne rasvjete, zatim energetska obnova socijalnih stanova, obnova računalne opreme gradskih ureda i uklanjanje pisača koji nisu u skladu sa zadanim ciljevima, obnavljanje sustava grijanja gradskog bazena u skladu sa zadanim parametrima energetske učinkovitosti, uvođenje električnih automobila te brojni drugi.

U sklopu toga je u siječnju 2014. proveden točan i potpun popis ulične rasvjete u Galwayu koji je pokazao da 9227 rasvjetnih tijela prosječno potroši od 561 kWh električne energije. Nakon uvođenja projekta Good pracitce i primjene LED rasvjetnih tijela s mogućnošću vremenske kontrole prosječna potrošnja iznosila je 509 kWh, a planira se dostići brojka od 365 kWh do 2020. godine. Do sada su generirane uštede veće od 35 posto u odnosu na razdoblje prije uvođenja LED-a, što iznosi 350 tisuća eura na godišnjoj razini. Također, NUI (National University of Ireland) Galway kao jedan od irskih najbrže rastućih studentskih kampusa od 2006. naovamo je uložio preko 400 milijuna eura u izgradnju novih objekata, postrojenja i istraživačkih laboratorija.

Kroz sve građevinske aktivnosti, transformirani kampus je postao prostorom koji ispunjava sve okolišne uvjete i postavio se kao lokalni lider u smanjenju potrošnje energije dok su uvođenjem čistih i zelenih energetskih sustava postali i biološki najbogatijim sveučilišnim kampusom u zemlji. U skladu s postignutim, najavljene su i daljnje aktivnosti kojima će se promicati duh zajedničke društvene odgovornosti kojima se planira primjena koncepta NUI Galway sveučilišta i u drugim održivim i zelenim sredinama. Naporima koje je Galway uložio u očuvanje okoliša valja dodati i istraživanja potencijala korištenja morskih algi kao izvora energije u sklopu kojeg se NUI Galway prije nekoliko godina priključio velikom europskom projektu vrijednom 14 milijuna eura koji financira ERDF.

Nadziranje kvalitete zraka

Gradsko vijeće Galwaya u suradnji s National Transport Authority (NTA) razvilo je i program integriranog upravljanja gradskim prometom koja osigurava povećanje obuhvata i učestalosti javnog prijevoza, poboljšanje pješačke i biciklističke mreže diljem grada, ograničeni pristup privatnih automobila do centra grada, povećanje javnih površina, smanjenje dostupnosti kratkoročnog parkinga na gradskim ulicama te ažuriranje cjenovne strukture javnog prijevoza.

Nadalje, sustavno se prati i nadzire razina kvalitete zraka koja se održava u skladu s visokim propisima EU. Jedan od koraka poduzetih u smjeru očuvanja prihvatljive kakvoće zraka uvođenje je sustava javnih bicikala iz 2014. godine ‘Coca-Cola Zero bicikli’ s ukupno 15 postaja, a čija je promocija bila usmjerena na održiva prometna rješenja koja se ne oslanjaju na fosilna goriva. Također, grad je 2000. godine proglasio ‘smoke free’ zonu koja podrazumijeva zabranu oglašavanja, prodaje i distribucije bitumenskog ugljena u Galwayu. Kasnije, 2012. godine zabrana je proširena i na druge dijelove regije.

Što se gospodarenja otpadom tiče, sve se veći naglasak stavlja na sprečavanje nastanka otpada odnosno potiču se aktivnosti ponovnog korištenja iskoristivih materijala. Planira se smanjenje kućnog otpada po glavi stanovnika od 1 posto na godišnjoj razini i postizanje 50 – postotne stope recikliranosti. Buduća uloga gradskog vijeća Galwaya u gospodarenju otpadom, unutar plana gospodarenja otpadom Connacht Ulster Regija za razdoblje 2015 – 2021, bit će usmjerena na obrazovanje, prevenciju i povećanje učinkovitosti gospodarenja otpadom. U tom su smjeru isplanirane i dobrim dijelom već provedene brojne aktivnosti podizanja razine javne svijesti koje uključuju oglašavanje u medijima, javne tribine i kampanje koje uključuju građane. Prihvaćena je vladina politika provedbe odvojenog prikupljanja otpada, smanjenje tereta odlagališta poticanjem kompostiranja i primjene načela plaćanja komunalnog otpada po težini.

Ogledan primjer drugima

Žiri Europske Komisije najviše je bodova dodijelio upravo Galwayu jer, ističu, predanost i entuzijazam koji ovaj grad pokazuje prema zelenom rastu svakako treba nagraditi. Također, u obzir su uzeli i potporu malom i srednjem poduzetništvu što je sektor koji je gradsko vijeće pri implementaciji projekata višestruko uključilo te visoku razinu podrške koju su građani, osobito mladi, pokazali za sudjelovanje u raznim inicijativama EU. Osim prestiža i prepoznavanja napora uloženih u stvaranje održivih urbanih zajednica, gradovi koji nose titulu Europske zelene prijestolnice (European Green Capital Award) i titulu Europskog zelenog lista služe kao ogledni primjeri koje bi trebali slijediti i drugi gradovi.

Komentirajte prvi

New Report

Close