'Komunikacijom s regulatorima želimo opstanak biznisa u RH'

Žele pokrenuti radnu skupinu koja bi pomogla izradi pravnog okruženja povoljnog za razvoj kriptotvrtki/Igor Kralj/PIXSELL Žele pokrenuti radnu skupinu koja bi pomogla izradi pravnog okruženja povoljnog za razvoj kriptotvrtki/Igor Kralj/PIXSELL

Hrvatska je prva u EU koja ide u izmjenu zakona da bi spriječila pranje novca preko kriptovaluta, ali to je učinila bez konzultacija i analize, kaže Nikola Škorić.

Vlasnici Electrocoina, najvećeg hrvatskog kripto-igrača planiraju u Estoniji otvoriti novu i neovisnu tvrtku koja će se baviti gotovo identičnim poslom kao i u Hrvatskoj, doznaje Poslovni dnevnik.

Electrocoin su prije pet godina osnovali nuklearni inženjer Nikola Škorić i stručnjak za IT sigurnost Marin Maržić, a ta je tvrtka registrirana u Zagrebu u 2017. postala najbržerastući hrvatski startup. U dvije godine narasla je 932 puta na 207,9 milijuna kuna. Ovaj poslovni potez izravna je posljedica najavljenih izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, a po kojima je Ministarstvo financija odlučilo da se i ono malo hrvatskih kripto-igrača iseli u druge članice Unije.

Interes revizora, banaka...
Nikola Škorić, suosnivač i direktor Electrocoina kaže da ne žele odustati od razvoja hrvatske kriptoscene i razvoja standarda na domaćem tržištu, ali da ne mogu zanemariti ni kontinuitet poslovanja. Zbog toga, ističe, planiraju, uz osnivanje nove tvrtke pojačati napore na osvješćivanju zakonodavca u Hrvatskoj o važnosti kriptovaluta i dobroj praksi u toj industriji.

 

Škorić

Ne želimo odustati od Hrvatske pa se nadamo radnoj skupini.

"Iako ćemo napraviti neovisnu tvrtku u Estoniji, ili eventualno Malti, ne želimo odustati od Hrvatske. Ovdje smo od početka poslovali na isti principima kako se to radi na zapadu - potpuno smo otvoreni prema regulatorima, potpuno transparentni i mnogo ulažemo u zajednicu. Zato želimo pokrenuti radnu skupinu koja bi pomogla u izradi pravnog okruženja povoljnog za razvoj kriptotvrtki u Hrvatskoj", kaže Škorić. Dodaje da je neformalni interes za radnu skupinu pokazao jedan domaći regulator, neke od četiri globalno najveće revizorske kuće, niz ljudi iz industrije, ali i banke. Preciznije od toga, pojašnjava, zasad ne može komentirati.

Podloga za radnu skupinu je i to što su u EU, naime, sve kriptovalute pa tako i najpopularniji Bitcoin, i službeno postale novac. Zato su u VAT direktivi Unije one oslobođene plaćanja PDV-a, ali se upravo zbog toga što su postale sredstvo plaćanja na njih polako počinje  primjenjivati i regulativa o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Preporuku da se to učini dala je radna skupina Vijeća Europe Moneyval. Škorić dodaje da je naš problem u Hrvatskoj taj što Moneyval nije otišao i korak dalje i propisao točno kako to treba napraviti.

Regulativa 20. stoljeća
"Hrvatska je prva država u Europi koja je odlučila na kriptovalutama primijeniti direktivu za sprečavanje pranja novca. Nije konzultirala o tome kripto-industriju, nije napravljena analiza učinka i po prijedlogu zakona to je napravljeno tako da se guše inovacije i tvrtke opterete dodatnim troškovima. To je primjerice dovelo do toga da je u uvjetu o blokadi transakcija na 72 sata, što je u kriptosvijetu nemoguće, primijenjeno na nas pravilo iz financijskog svijeta staro 50 godina. To nema smisla! Zato se nadam da ćemo kroz radnu skupinu i konstruktivnu komunikaciju s regulatorima naći zajednički jezik i osigurati opstanak našeg biznisa u Hrvatskoj", zaključuje  Škorić.

Komentari (1)
  • Acolak
    Acolak 20:38 29.1.2019.

    A tko če nego Hrvatska biti prva u negativnostima.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve