Klijentima leasing s nula posto kamata

Autor: Bernard Ivezić , 03. rujan 2009. u 22:00

Alojzije Jukić, direktor Hewlett-Packarda za Hrvatsku, otkriva koja je tajna uspjeha tvrtke koju vodi s obzirom na to da im je rasla prodaja u prvoj polovini 2009. iako je ukupno tržište bilježilo pad

Najjači brend računala u Hrvatskoj, tvrtka HP, uspješno prkosi krizi. Dok je ukupno informatičko tržište u prvoj polovini 2009. po broju isporuka palo, HP je ostvario rast prodaje. Tvrtka se, naime, usmjerava prema uslugama i očuvanju vodeće pozicije u prodaji hardvera. Čelni čovjek HP-a u Hrvatskoj Alojzije Jukić ipak naglašava da će financijski ova godina biti nešto slabija od prošle, do pet posto. Stanje u informatici se, kaže, ne može promatrati odvojeno od stanja u gospodarstvu.

Kako će se do kraja 2009. kretati prodaja računala u Hrvatskoj?
Tržište će i dalje biti u padu kada ga se uspoređuje u odnosu na tromjesečja prošle godine. U drugom tromjesečju prodano je 22,7 posto računala manje nego u istom razdoblju lani. Budući da su uz to pale cijene računala te da se u prodaji povećava udio jeftinijih modela laptopa, danas popularnih netbookova, to je utjecalo na još veći pad prihoda u tom segmentu, viši od 30 posto.

Jesu li poslovni subjekti, poput malih i srednjih poduzetnika, prestali kupovati računala?
Kriza je postrožila kriterije prema kojima klijenti ulaze u investicije. Znatan broj korisnika produljio je životni vijek svojih računala, a ako i idu u zamjene, onda se mijenja samo nužna količina. To je jedan od glavnih razloga zbog kojih je tržište u padu. Međutim, cijela situacija dovela je do određene konsolidacije. Korisnici danas traže najjače brendove koji pružaju najkvalitetnije proizvode i nude najbolju podršku, a to je situacija koja je vrlo dobra za HP kao najjači brend računala na tržištu.

Kako se to odražava na prodaju HP računala?
Dok tržište pada, HP raste. Primjerice, prodaja prijenosnika, stolnih računala i servera u drugom tromjesečju u komadima je palo za 22,7 posto, a HP ne da nije pao, već je ostvario rast od 5 posto. HP je u drugom tromjesečju zauzeo 29,6 posto tržišta sa 14.327 isporučenih komada. Jednako tako kad pogledamo samo isporuke stolnih i prijenosnih računala, tržište je palo 23,3 posto, dok HP bilježi rast od 4,6 posto s prodanih 13.554 komada od čega 4840 stolnih računala i 8714 prijenosnih, što ukupno čini 28,9 posto tržišnog udjela. Tržište prijenosnika je također u padu, i to od minus 18,7 posto. Istodobno je HP s rastom od 28,4 posto dodatno ojačao svoju vodeću poziciju. HP je isporučio 8714 prijenosnika, što čini 38,6 posto tržišnog udjela. U segmentu servera tržište je raslo 1,9 posto, HP je generator tog rasta sa svojim rastom od 11,2 posto zahvaljujući snažnom brendu Proliant servera koji je već više od deset godina najprodavaniji server u Hrvatskoj. S isporučenih 773 x 86 servera HP drži dominantan tržišni udio od 50,9 posto.

Veliki prodavači računala i usluga danas nude financijske aranžmane svojim klijentima kako bi ih potaknuli na kupnju. Kakav je plan HP-a u tom segmentu?
HP je za takve poslove na području srednje i istočne Europe odvojio nekoliko milijardi eura. Tim sredstvima možemo ponuditi vrlo povoljne kreditne aranžmane i leasing našim velikim klijentima, poput telekoma, banaka i drugih velikih organizacija, za kupnju naših proizvoda i usluga. Za neke proizvode spremni smo čak ponuditi kamatu od nula posto. Jasno, ništa nije besplatno, već je riječ o vrlo povoljnoj opciji za klijente jer oni u svojim knjigama ne moraju navoditi financijski trošak, odnosno kamatu.

Mogu li se takvim financijskim aranžmanima koristiti i mali i srednji poduzetnici?
Moram naglasiti da su to sredstva kojima se možemo koristiti samo za iznimno velike projekte, što znači da za sada još nisu namijenjena segmentu malih i srednjih poduzetnika.

Kad očekujete prve ugovore u okviru HP-ova financijskog leasinga?
Riječ o novom programu za koji je trebalo prethodno ispitati regulativu i napraviti poslovni plan. Danas smo u fazi pregovora sa zainteresiranim strankama pa prve takve ugovore očekujemo u rujnu.

Kako se prodaju periferni uređaji poput pisača?
Prema našim podacima ljudi printaju kao i prije krize. Iako je točno da se pisači zbog krize prodaju slabije, potrošni materijal se prodaje jednako kao i prije, što je nama najvažnije. No nastavili smo razvijati ponudu u tom segmentu. Korisnicima je važno da isprintaju svoj materijal bez obzira bio on na računalu, mobitelu ili nekom drugom uređaju i mi sa svojom ponudom omogućujemo da to naprave jednostavno, odnosno tako da se ne moraju previše zamarati tehnologijom.

Kako vidite razvoj HP-a u idućem razdoblju?
HP je lani preuzimanjem EDS-a stekao kritičnu masu ljudi za ponudu naprednih usluga, njih 150.000. Kada to sumiramo, HP danas može ponuditi cjelokupnu IT ponudu svojim klijentima. Možemo ponuditi sve, od hardvera preko poslovnih aplikacija do “outsourcinga” cjelokupne informatike.

Planirate li nuditi ‘outsourcing’ u Hrvatskoj?
Naravno, HP je danas na globalnoj razini u uslužnom dijelu najveći konkurent IBM-a, i to je prostor za rast i u Hrvatskoj. Dok je IBM na svjetskom tržištu IT usluga sa 10 posto najveći tržišni igrač, HP je preuzimanjem EDS-a izbio na drugo mjesto sa sedam posto udjela. Sam HP do sada je bio među pet najvećih uslužnih kompanija sa tri posto svjetskog tržišta, a EDS nam je dao dodatnih četiri posto. U tom segmentu vidimo daljnji prostor za rast i HP nastavlja povećavati svoj tržišni udio.

Kakvi su vam planovi glede usluga?
Za HP je najvažnije da udio usluga u strukturi prihoda kontinuirano raste. Akvizicijom EDS-a, povećali smo prihod od usluga i time amortizirali pad prodaje na produktnoj strani. Na globalnoj razini udio usluga u strukturi prihoda je 31 posto, jednako kao i udio PC poslovanja. U Hrvatskoj se HP sve više usmjerava prema uslugama. To znači da smo prihod od usluga povisili na 15 posto od ukupnog prihoda. Drugim riječima, prihodi od printera, računala, servera i drugih uređaja sada čine 85 posto ukupnih prihoda HP-a u Hrvatskoj.

Tžišna situacija

Kakve promjene očekujete na hrvatskom IT tržištu?
Očekujem konsolidaciju kroz akvizicije, udruživanja, pa čak i moguć nestanak nekih tržišnih igrača.

Kako očekujete da će se tržište kretati u idućoj godini s obzirom na to da je IDC procijenio da bi iduće godine tržište trebalo nakon ovogodišnjeg pada od 6 posto biti na nuli?
Naglasio bih da to znači da je IDC procijenio da će iduće godine tržište u odnosu na ovu godinu ostati isto. Međutim, iako je za tržišne igrače već to loš podatak, smatram da informatiku treba promatrati u širem gospodarskom okruženju. Znači, ako nema pozitivnih signala u gospodarstvu, teško ih je tražiti u informatici. Vrlo je nezahvalno prognozirati, ali čini mi se da će hrvatsko IT tržište i u 2010. zabilježiti pad.

Komentirajte prvi

New Report

Close