"Instantno plaćanje, s IBAN-a na IBAN preko fintecha, ubrzat će protok novca trgovcima te dovesti digitalni keš u web trgovinu"

Damir Gužvinec, direktor prvog hrvatskog licenciranog fintecha, tvrtke Corvus Pay/Davorin Višnjić/PIXSELL Damir Gužvinec, direktor prvog hrvatskog licenciranog fintecha, tvrtke Corvus Pay/Davorin Višnjić/PIXSELL

Corvus Pay prva je hrvatska tvrtka koja je od HNB-a dobila licencu za platnu uslugu iniciranja plaćanja, a koja, osim u Hrvatskoj, vrijedi u cijeloj Uniji.

Iako je PSD2 direktiva Unije tek stupila na snagu, prva hrvatska tvrtka koje se licencirala kod HNB-a kao platna institucija zahvaljujući toj regulativi, Corvus Pay u sastavu M SAN grupacije, već se širi. Corvus Pay, koji je nastao iz Corvus Infoa, zajedno s tom partnerskom tvrtkom zapošljava 40 ljudi u Hrvatskoj i Makedoniji. Do kraja godine planira zaposliti još njih desetak, i izvan programiranja, u financijama i sigurnosti. Damir Gužvinec, direktor tvrtki Corvus Pay i Corvus Info u intervjuu za Poslovni dnevnik kaže da već rade i izvan EU, dok im licencija HNB-a vrijedi u cijeloj Uniji. "S novom platnom uslugom stoga su nam u fokusu Hrvatska i EU, a postojeću uslugu procesiranja nudit ćemo i dalje van EU ali bez usluge plaćanja s računa na račun", kaže Gužvinec te dodaje da je potencijal rasta prvog licenciranog hrvatskog fintecha, Corvus Payja, itekako velik. 

Kako je biti fintech tvrtka u Hrvatskoj? Pomaže li vam što kao zaleđe imate M SAN? 
Rekao bih da to ima svoje prednosti i mane. Zbog priča iz vremena pokretanja M SAN-a, komentari koje nekad čujem su da smo nastali "iz garaže". I dok bi u Silicijskoj dolini na to vjerojatno svi gledali pozitivno, u Hrvatskoj to nije nužno tako. S druge strane, snaga današnje M SAN grupe daje nam vjetar u leđa. Kako u grupi postoje tvrtke koje se bave različitim djelatnostima, dakle ne samo razvojem softvera odnosno platnih rješenja, kruna našem radu u Corvus Pay-u je dobivanje TPP (Third Party Provider) licence od strane HNB-a.

Znači, licenca HNB-a je bila ključna? 
Banke i druge tvrtke koje rade u financijskom sektoru znaju koliko je teško zadovoljiti regulatorne zahtjeve HNB-a, a morate ih zadovoljiti sve, bez iznimaka. Znaju koliko je raznih resursa, znanja, procedura, izvještaja, mehanizama osiguranja i drugih elemenata uključeno u zahtjeve Centralne banke da bi se dobilo zeleno svjetlo. Stoga sada, kad vide da smo i mi u istom regulatornom žrvnju kao i oni, reagiraju pozitivno.

Što PSD2 mijenja na tržištu?
Dokida ekskluzivnost banaka. Do sada ste morali biti odani nekoj banci. U njoj ste primali plaću, imali kredit, koristili njezine bankomate i njezino mobilno bankarstvo. Smatralo se da su svi podaci vezani za financije pojedinca podaci koji pripadaju banci. Danas to više nije tako. Podaci o vašim financijama su vaši podaci i vi odlučujete čije ćete usluge koristiti. Ministarstvo financija zakonski traži da imate bankovni račun na koji primate plaću, ali u sve ostalo sada mogu ući i nuditi usluge novi igrači, uz preduvjet da za usluge koje nude imaju licencu regulatora. Na osnovu licence, uz vašu privolu, ti novi igrači mogu pristupiti vašim podacima u banci, i na osnovu njih nuditi usluge.

Zar banke nisu doskočile PSD2 tražeći da je za korištenje fintecha trebamo online bankarstvo, zbog autentifikacije? 
Mislim da nitko ne očekuje da će banke nestati. Točno je da korisnik, da bi mogao surađivati s TPP-ovima, mora u banci imati internetsko odnosno mobilno bankarstvo. Da, postrožila su se i pravila za autentifikaciju, tj. potvrđivanje identiteta korisnika. O tome kako će autentifikacija teći odlučuje banka, ali ona mora biti dvo-faktorska, odnosno mora se temeljiti na dva od tri moguća faktora: nešto što imam (token), nešto što znam (pin) i/ili nešto što jesam (otisak prsta, sken lica). Međutim, smisao PSD2 je da se golemi broj online transakcija automatizira, da se korisnicima olakša korištenje usluga i da se otvori prostor za stvaranje nekih novih usluga.

Kakva je korist trgovcima od PSD2? 
Dobar dio internetske trgovine u Hrvatskoj odvija se virmanski. To je tek uvjetno rečeno online trgovina, jer kupci kad nešto naruče dobivaju ponudu, onda to plaćaju online bankarstvom prekucavajući podatke, pri čemu često nešto pogrešno upišu. Onda web trgovine moraju čekati izvještaje banaka da bi mogle potvrditi da su primile uplatu i tek tada kreću u isporuku. Uglavnom, cijeli proces traje i složen je. Kupac, dakle, nije morao ići u fizičku trgovinu, ali zato čeka na robu duže. PSD2 to automatizira. U checkoutu kupac plaća direktno sa svog IBAN-a, putem Corvus Pay-a, na bankovni račun web trgovine, i to oboma odmah možemo potvrditi, pa web trgovina može instantno napraviti isporuku.

Hoće li kartice ubuduće u online kupnji biti nužne? 
S obzirom na to da se može plaćati izravno s jednog bankovnog računa na drugi, i to posredstvom fintecha poput našeg, debitna kartica vam za plaćanje zapravo više ne treba. Određene fintech usluge možda čak učine i kreditnu karticu suvišnom za dio kupaca na internetu.

Građani u Hrvatskoj u pravilu nisu plaćali online zbog straha od krađe brojeva kartice. Otklanja li to PSD2? 
Kod korištenja IBAN-a očekujem manji strah, jer IBAN ionako nije tajni podatak. I danas vam bilo tko može znati IBAN, odnosno broj bankovnog računa, ali ne može s njim ništa napraviti. To je kao da vam zna ime i prezime ili zna kako izgledate.

Kako se štite takve transakcije? 
Kroz tzv. strong customer authentification, koji je došao paralelno sa PSD2. On sada vrijedi jednako i za kartične i za IBAN transakcije, a kako sam spomenuo, temelji se na kombinaciji dva od tri moguća faktora kojima vlasnik računa ili kartice dokazuje da iza ekrana zaista osobno stoji.

Wolt je prvi u Hrvatskoj upozorio da nova pravila autentifikacije mogu usporiti online kupovinu, ali mogla bi usporiti i širenje fintecha. Kako se Corvus Pay pripremio za to? 
Banke imaju tri modela kroz koja to mogu riješiti: redirect, embedded i decoupled model. Za sve bi bilo najbolje da se uvede embedded model, jer ne predstavlja ozbiljnu prepreku korisniku. Naime, kada bi vaša banka tražila da za svaku online transakciju radite redirect, onda bi vas izbacila iz postojeće mobilne aplikacije u onu svoju ili u internetski preglednik i tražila vas da na osnovu dva faktora dokažete da ste to vi. Za transakcije malih iznosa to je pretjerivanje. Decoupled bi bio model u kojem bi trebali čekati na SMS, ali to, ovisno o mobilnom operateru na čijoj ste mreži, ne mora biti jako brzo. S druge strane, banke bi mogle dozvoliti da se autentifikacija napravi unutar aplikacije u kojoj već jeste, da to čak bude i otiskom prsta, znači da cijeli proces bude što jednostavniji za korisnika. Ovo zadnje je embedded model koji zagovaraju trgovci.

A na što su zasad spremne banke? 
Isključivo na redirect. Znači, preusmjeravanje u njihovu aplikaciju ili na njihovo web sučelje. Ali smatram da je to početak i da će tu biti promjena. Nije sve ovo izazovno samo za banke u Hrvatskoj, već u cijeloj EU. Usto, kod nas su korisnici navikli na 3D secure pa očekujem brzu stabilizaciju.

Osim automatizacije, trgovcima PSD2 donosi i instant payment, tj. digitalni keš. Kakva je poslovna korist trgovcima od toga? 
Ako je račun kupca i trgovca u istoj banci, kod plaćanja s računa na račun već sad možemo govoriti o instant plaćanju, jer su novci drugoj strani odmah vidljivi na računu. Novac se samo prebaci s jednog račun na drugi račun u istoj banci i to u par sekundi. Banke za transakcije između svojih računa ne naplaćuju naknadu ili je naplaćuju u manjem iznosu nego kad računi nisu u istoj banci. Između banaka postoje provizije. Corvus Pay je u Hrvatskoj spojen na velike banke u kojima većina ljudi ima račune. Naš sustav koristi više od 750 web trgovina i mobilnih aplikacija, koje često imaju poslovne račune u više banaka, pogotovo u onima najvećima. I onda vi kao kupac plaćate bez da morate sve to znati, a mi sredstva usmjerimo na račun trgovca u onoj banci u kojoj ste i vi, da transakcija bude najpovoljnija i instantna, pa vam trgovac odmah može isporučiti robu.

Kako se to razlikuje od plaćanja karticama?
Jer je ovo instantno i za trgovca. Kad kupac plaća karticama, a kupci to uglavnom ne znaju, trgovac ne dobije odmah te novce. Ponekad čeka i po nekoliko dana da mu novci sjednu na račun. Razlika je i u naknadama koje trgovci plaćaju bankama. I onda trgovci kroz cijene proizvoda ili usluga, ovisno o modelu plaćanja, i sami potenciraju plaćanje koje je njima povoljnije, dakle s računa na račun. S instantnim plaćanjem ubrzava se protok novca.

Hoće li trgovcima pojeftiniti naplata? 
Web trgovci snose trošak obročne prodaje prema bankama, ne snose ga kupci. Što je veći broj rata na koje kupac kupi neki proizvod ili uslugu, to je veća naknada za prihvat. Kod plaćanja s računa na račun trgovac nema troška prihvata. Naknadu za uslugu plaća TPP-u, ali ona je niža od cijene prihvata, i to računamo da je niža nekih 50 posto. Web trgovac danas plaća prihvat kartica i procesiranje kartica te ima dva odvojena ugovora. Mi imamo u planu početi nuditi i prihvat, pa bi trgovac u budućnosti potpisivao samo jedan ugovor. Kvaliteta usluge i protok novca bi se za trgovca poboljšali, a trošak bi se smanjio.

Koliko online trgovaca imate u svom sustavu? 
Trenutačno naš sustav koristi njih 750, s tim da mjesečno dodajemo na sustav po dvadesetak novih, što web trgovaca što mobilnih aplikacija. Da bi web trgovci mogli ponuditi instant plaćanje, zbog regulatornih zahtjeva trebaju takvu uslugu samo aktivirati. Kod sebe tehnički ne moraju raditi ništa, a kod nas je sve spremno.

'Konkurirat ćemo KEKS Payju'

Hoće li se CorvusWalletom plaćati u fizičkim trgovinama?
CorvusWallet je u produkciji par mjeseci, sad već kod tri velika trgovca i više manjih. Osim kartica, kupci će u budućnosti u CorvusWallet moći pohranjivati i IBAN, što će unaprijediti korisničko iskustvo plaćanja, jer neće biti ukucavanja podataka svaki put iznova, nego će se plaćanje svesti doslovno na klikanje. U Corvus Pay-u smo fokusirani isključivo na online plaćanja. Ona mogu biti u web trgovinama i u mobilnim aplikacijama. Uskoro izlazimo i s mobilnom aplikacijom CorvusWallet-a za Android i iOS. Cilj je ponuditi uslugu prebacivanja novca s računa na račun izravno, slično kao što to radi KEKS Pay. Trenutno nemamo namjeru ulaziti u plaćanja na POS-ovima i slične usluge.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve