Hubovi i inkubatori lakše će poduzetnike 'uvući' u nikad nužniju digitalnu tranziciju

Sudionici panela Božo Zeba, Krešimir Katušić, Martina Mak, Krešimir Buntak i Krešimir Jurić/Damir Špehar/PIXSELL Sudionici panela Božo Zeba, Krešimir Katušić, Martina Mak, Krešimir Buntak i Krešimir Jurić/Damir Špehar/PIXSELL

Digitalna transformacija je u nas nezadovoljavajuća, jer imamo prevelike oscilacije, a rast je kreiran na izuzecima iz realnog sektora, što znači da nema prave strategije.

U sklopu konferencije Digitalna poslovna Hrvatska u Koprivnici je održan i panel pod naslovom Razvoj i decentralizacija manjih sredina putem ulaganja u nove tehnologije i industrije. 

"Traje li u Hrvatskoj predugo proces digitalizacije? Ocjena nije sjajna, ali je zadovoljavajuća, ulažemo, iako nedovoljno. Činjenica je da moramo brže, treba nam više sredstava za ulaganje, inače nema razvoja. Osigurali smo dodatna sredstva otvaranjem strukturnih fondova EU. Jako je naporna, procedura, ali kad krene projekt bude jako izdašno", rekao je Božo Zeba.  Za narednu godinu najavio je donošenje nacionalne razvojne strategije. "Snažno smo zastupali razvoj digitalizacije društva u svim segmentima, imamo 42 strateška cilja predložena od tijela državne uprave, poduzetnika, HUP-a, a sad smo se susreli s problemom studije utjecaja na okoliš", rekao je Zeba. 

Još posluju klasično
Priznao je da ima problema s dobivanjem iskusnih stručnjaka, koji teško dolaze u državnu upravu, a njihov dolazak otežava to što još nije uređen sustav koeficijenata, kako bi se nagradili oni koji dobro rade. Zato "dolazi do kanibalizacije stručnjaka, jer se tvrtke natječu i plaće im rastu unedogled". Krešimir Buntak s Odjela za logistiku i održiv mobilnost Sveučilišta sjever rekao je da je na tom sveučilištu razvijen cijeli niz kolegija koji se bave suvremenim tehnologijama, a tu su i projekti vezani uz robotizaciju i primjenu novih tehnologija. 

"Mladi ljudi koriste niz alata vezanih za digitalnu transformaciju, ali to nije u mjeri o kojoj bi trebalo biti jer se više koristi za razonodu i zabavu. Digitalna transformacija je tu, krenula je, ali ona puno košta, a to netko mora financirati, što je problem jer ljudi nam odlaze i imamo sve manje zaposlenih", rekao je Buntak, požalivši i što se premalo znanja transferira.  Martina Mak, direktorica poduzetničkog inkubatora Enter Koprivnica, rekla je da je ona tvrtka koja dođe u koprivnički inkubator i zna što želi raditi već jako digitalna, "koristimo ih peer-to-peer prenošenju znanja, srećom dijelimo dvorište sa Sveučilištem Sjever pa studenti od vlasnika tvrtke mogu pun naučiti. Mi jako kasnimo za Europom i svijetom, puno više nego to želim priznati. U razvijenim zemljama je snažna međusektorska  suradnja, razvijena umjetna inteligencija, ne idemo ukorak s njima", upozorila je. 

"Treba povećati svjesnost o mogućnostima, kroz primjere dobre prakse i zašto bismo mi to koristili. Trebaju nam jaki strateški okviri i smjernice, moramo se izjasniti za što smo, na  nešto moramo staviti naglasak i usmjeriti se na specijalizaciju nekoga sektora", rekla je Mak. Naglasila je važnost hubova i inkubatora za digitalnu tranziciju poduzetnika, jer mnogi među njima još posluju na klasični način i nisu niti blizu digitalnih procesa. "Njihov otpor ide u dva smjera - traže subvencije od države za opremu, a onda traže ljude koji njome znaju upravljati", rekla je Martina Mak. 

Znanje definira smjer
Krešimir Katušić iz inkubatora PISMO Novska požalio se da je teško nekoga zaposliti jer još nema toliku zaradu, "tržište je promjenjivo, a vi ste dvije godine radili na nekoj igri ili aplikaciji koja možda i ne uspije. Mi znamo što mladim generacijama treba, ali za to nam nedostaje i novca i resursa. Teško se boriti s Kinom jer je njihova prednost sve veća, mi kupujemo njihovu robu i dodatno ih razvijamo".

Krešimir Jurić, direktor prodaje ECS Eurocomputer System rekao je da Hrvatska može biti konkurentna, "naše znanje može generirati dodatnu vrijednost, a svakako moramo zaustavi odlazak mladih. Novac nije glavni motivator ljudima za odlazak, mi ih stalno obučavamo, šaljemo ih na stručne edukacije. Znanje je kompetencija koja definira smjer. Hrvati misle da su mali i nebitni, a ja vidim priliku da budemo među glavnim igračima u Europi. U izvozu znanja možemo napraviti veliki posao".

Jurić je izrazio nezadovoljstvo digitalnom transformacijom u Hrvatskoj, jer "mi imamo prevelike oscilacije, a rast je kreiran na izuzecima iz realnog sektora, što znači da nema prave strategije", na što je Zeba replicirao kako se ozbiljno radi na Zakonu o strateškom planiranju.  "Država se želi konsolidirati, imamo više od 40 strategija koje govore o digitalizaciji. Država nikad nije dobar gospodar, pa poduzetništvo treba diktirati strategiju", rekao je Zeba, na što mu je Buntak odgovorio kako "ne može neki pojedinac ili lobi formirati strateški pravac razvoja. Državne uprave rade strategiju za neko područje, Vlada mora znati što želi, inače funkcioniramo po slučajnim primjerima".

'Digitalizacija je budućnost naše djece'

Koprivnica je prihvatila digitalnu transformaciju, detektirali smo ju kao budućnost naše djece jer moramo pratiti nova znanja i trendove prema kojima ide svijet.    Digitalizacija u biznisu je već tu, postavljat će se pitanje koje vještine trebaju da uđete u radni proces u digitalno doba, rekao je gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić na konferenciji održanoj u utorak pod nazivom Digitalno poduzetništvo - okosnica gospodarskog razvoja Koprivnice, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista. Konferencija je održana u novouređenom i  nedavno otvorenom Inkubatoru kreativnih industrija."Volimo se podičiti da stalno pratimo trendove, kako bismo bili otvoreniji i omogućili i građanima i poduzetnicima da u par klikova dođu do svih potrebnih papira. Napravili smo dosta, a naš inkubator kreativnih industrija će tu puno doprinijeti. Digitalna  transformacija ove zemlje ne smije stati na lokalnom, treba nam jasna transformacija cijele javne uprave, i to ne samo digitalna nego i decentralizacija vlasti. Napravili smo korake prema digitalnom društvu, no uvijek nam treba još par žigova u resornim ministarstvima, što se čeka mjesecima. Što će procesi biti brži, prije ćemo shvatiti da nam ne trebaju sva ta ministarstva, pa će se smanjiti i porezna presija", napomenuo je Jakšić. Pozvao je pritom i na reformu obrazovnog sustava, "a Sveučilište Sjever ide i ispred ostalih sveučilišta. Malo škola prati te trendove, jer obrazovni sustav nije postavljen kako bi trebao biti", ustvrdio je koprivnički gradonačelnik pozdravljajući prisutne na konferenciji.

Što više ljudi uključiti u digitalno društvo

U predavanju o digitalizaciji društva, Božo Zeba, načelnik Sektora razvoja digitalne infrastrukture i usluga u javnom sektoru, rekao je kako je vlada ozbiljno krenula u digitalnu transformaciju. "Digitalne usluge treba što više predstaviti građanima kroz transformaciju procesa, koje državna uprava inače voli zakomplicirati. Svu tu digitalnu transformaciju želimo potaknuti i što više građana uključiti u digitalno društvo, odnosno uspostaviti digitalnu infrastrukturu za e-građane. Iako po indeksu digitalne informatizacije društva stalno  napredujemo po nekoliko mjesta godišnje, u digitalnoj infrastrukturi Hrvatska jako loše stoji. Želimo izgraditi optiku i dovesti internet posvuda, trebaju nam velika ulaganja da bi se infrastruktura osuvremeni. Cilj nam je gigabitno društvo u kojem ćemo slobodno surfati internetom", rekao je Zeba. Pohvalio se da je u digitalizaciji Hrvatska ispred Italije, što je dokaz da se mogu  prestići i zapadne zemlje. "Pokrenuli smo više od 40 projekata vrijednih više od 1,3 milijarde kuna. Pružamo 62 usluge u sustavu e-građani, kojim se štedi puno vremena na šalterima državne uprave", kaže Zeba. Dodao je da se interoperabilnost teško postiže, a za 5-7 godina trebala bi biti organizirana digitalna infrastruktura, kroz Centar dijeljenja usluga (CDU), cloud države u koji ona sprema podatke, a pristup imaju samo osobe po službenoj dužnosti.  "Digitalno društvo je primamljivo, povezanije je nego ikad. Svijet je zbilja postao globalno selo, što znači digitalnu uključivost i e-kompetenciju ali i pojavu lažnih vijesti i dezinformacija, nepoželjno komuniciranje putem interneta, kao i  prevare. Uspostavili smo sustav kontrole digitalnih sustava, da budete sigurni da je iza zbilja država", zaključio je Božo Zeba.

Osnova transformacije industrije je razvoj 5G

Hrvoje Hadžić iz Ericsson Nikole Tesle, jedne od najvećih ICT kompanija u Hrvatskoj, govorio je o 5G kao osnova transformacije industrije i društva. Govorio je o ultrabrzom mobilnom internetu, tj. petoj generaciji mobilnih mreža brzine od 1 do 20 gigabita u sekundi, što je 20 puta više od sadašnjih brzina. "Većinu prometa preko mobitela čini video promet, i to uglavnom YouTube. Dolazi do promjene načina korištenja mobitela, koji će omogućavati virtualnu stvarnost i pružati puno iskustvo. Vrijeme trajanja baterija produljeno je na 10 godina za razne uređaje spojene na 5G mrežu. Danas je komunikacija uglavnom jednosmjerna, a Pokemoni su donijeli interaktivnost, koja postaje sve uobičajenija", rekao je. Krešimir Buntak održao je predavanje o digitalnoj transformaciji i kibernetičkoj sigurnosti, dok je Milan Komorčec iz tvrtke Dignetsoftware, koja se proširila po svijetu, govorio o doprinosu digitalizaciji poslovne zajednice.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve