Tvrtka Pet minuta jedan je od primjera novog vala hrvatskih softverskih tvrtki. Nastala je prije tri i pol godina, a već ima softverski proizvod s kojim se takmiči na svjetskom tržištu. Slovenski investicijski fond RSG Capital nedavno je u projekt tvrtke Pet minuta, softver za izradu i upravljanje društvenim mrežama poput Facebooka i LinkedIna nazvan Shout’Em, uložio 1,2 milijuna dolara. Iako je Pet minuta već lani imao promet veći od milijun eura godišnje, riječ je o manjoj softverskoj tvrtki u Hrvatskoj.

IN2 predvodi najveće
Prema sektorskoj analizi, koju je za Ministarstvo gospodarstva izradila agencija IDC Adriatics, najveća softverska tvrtka u Hrvatskoj je IN2. Riječ je o zagrebačkoj IT grupaciji koja ima više od 16 milijuna eura prihoda, više od dva milijuna eura dobiti i zapošljava više od 300 programera. IN2 je jedan od rijetkih primjera domaćih IT kompanija koje su svoj rast većim dijelom temeljile na spajanjima i preuzimanjima. Kompanija je unatrag nekoliko godina preuzela varaždinsku IGEA-u i zagrebački InfoOpus. Nakon toga i pulsku tvrtku Grad. Među 20 najvećih softverskih tvrtki u Hrvatskoj nalaze se također Ericsson Nikola Tesla, zagrebački Siemens, Logos koji se pretvorio u Asseco Hrvatska, zatim Infodom, Combis, b4b, Perpetuum Mobile, Gisdata, ECS, CS Computer Systems, Infosystem, SV Group, Jadran informatika, PIS, Enel Split, Kron, KONKDR Institut za elektrotehniku te S&T Hermes Plus. U novije vrijeme među njih se probio i King ICT, tvrtka koja je prije bila u sastavu grupe MSan. Dodaju također da unatoč tome postoje brojne prilike za hrvatski sektor za razvoj softvera. Posebno ističu modernizaciju procesa i prilagođavanje države i poduzeća zbog integracije Hrvatske u Europsku uniju kao i rastuće potražnje javne administracije za prilagodbom postojećih sustava, poput poreza, carina i PDV-a.

Ulaganja države
Prema podacima IDC-a hrvatska vlada je 2002. u IT uložila 60,8 milijuna eura, dok je 2004. smanjila financiranje IT projekata, što je rezultiralo usporavanjem tržišta IT usluga. Prema informacijama Središnjeg ureda e-Hrvatska, planirani državni budžet za IT potrošnju u 2005. godini bio je oko 112 milijuna eura, što je 60 posto više nego u 2004. godini. Država je u međuvremenu povisila ulaganja u IT iznad 100 milijuna eura godišnje, ali su brojne investicije, pa tako i narudžbe za softverske projekte zaustavljene zbog krize.

Opasnosti

Piratstvo i izloženost
Najveća prijetnja razvoju hrvatske industrije softvera njezina su usitnjenost i slaba pregovaračka moć u odnosu na vertikalna tržišta i velika izloženost na tržištu vezano uz integraciju u EU. K tome, Hrvatska ima visoku razinu piratstva koje je jedan od velikih rizika za razvoj softverske industrije.