Posljednjih godina Hrvatska je postigla znatan napredak u informatizaciji državne uprave. Strategija razvoja definirana je programom e-Hrvatska, kojemu je glavna zadaća stalni razvoj u pružanju informacijskih usluga građanima i tvrtkama.

Do sada su tako u Hrvatskoj uspješno provedene, primjerice, informatizacija pravosuđa, odnosno središnje baze podataka zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, informatizacija trgovačkih sudova kojom je omogućeno praćenje zakonskih izmjena, prihvat godišnjih izvješća Fine, usluga e-tvrtke te upis u glavnu knjigu sudskog registra. Sada je svakako najaktualnija informatizacija Nacionalnog sustava za prijavu na visoka učilišta koja je provedena vrlo uspješno, a budući studenti bez problema su se prijavljivali na željena sveučilišta. To se pak ne bi moglo reći za pokušaj dodjeljivanja digitalnih svjedodžbi jer se zbog velikog broja zahtjeva za ispis svjedodžbi srušio sustav takozvane e-Matice, no problem je naknadno riješen, a u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta tvrde da je sa sustavom sada sve u redu. Potpuna informatizacija državne uprave još je daleko ispred nas, ali ipak ne zaostajemo mnogo za svjetskim standardima. Hrvatska je, naime, prema UN-ovu indeksu 50 najbolje informatiziranih zemalja za 2010. na 35. mjestu. Ispred nas je, primjerice, Slovenija, ali sve ostale susjedne države, pa čak i neke članice Europske unije poput Italije ili Portugala ostale su iza nas.

Svjetski lideri
Što se tiče svijeta, svakako u informatizaciji prednjače Južna Koreja, Sjedinjene Američke Države te Kanada, dok su u Europi najdalje otišle Velika Britanija, Nizozemska i Norveška. Nekoliko je međunarodnih pokazatelja zrelosti informacijskog sustava, a najčešće se koriste istraživanja koja provodi Eurostat, Ekonomist, Brown University i UN. UN-ova administracija provodi dvogodišnje istraživanje koje uključuje sekciju nazvanu spremnost e-vlade. To je komparativna rang-ljestvica zemalja koja se određuje po dva primarna indikatora: informacijskoj spremnosti i opsegu informacijskog djelovanja. Svaka interakcija uključuje objavu informacija poput regulacijskih usluga, saslušanja i obavijesti preko interneta. Odnosi se na komunikaciju između agencija i građana, tvrtki ili drugih vladinih agencija te na obavljanje transakcija poput popunjavanja porezne prijave ili apliciranja za usluge i subvencije. Osim toga uključuje i mogućnost vođenja kampanje ili glasovanja preko interneta.

Tehnološka ranjivost
Naime, u SAD-u se smatra da prevelika dostupnost informacija može dovesti do tehnološke ranjivosti i dugoročno naštetiti građanima. Također tehnologija nije dostupna svim Amerikancima, a mnogi još nemaju ni pristup internetu koji im je potreban kako bi koristili sve informacijske usluge. Ipak, tamo se gotovo sve usluge, plaćanja, prijave poreza, polaganje ispita na fakultetima ili polaganje vozačkog ispita, pa i glasovanje na izborima, može napraviti online, a da pri tome ne izazove nikakvu pomutnju ili pad sustava. Najnaprednija zemlja što se tiče informatizacije u Europi – Velika Britanija – strategiju informatizacije donijela je u studenom 2005. godine. U načelu, cilj strategije je poboljšati transakcijske usluge i državnu infrastrukturu kako bi se omogućila transformacija javnih usluga na dobrobit i građana i poduzeća. Prema godišnjem izvještaju iz 2008. tako su već implementirane usluge poput baze rođenih i umrlih i automatskog slanja takvih podataka javnim službama kojima su ti podaci relevantni. Zatim sve bivše web stranice javnih službi integrirane su u dvije glavne web stranice te je tako povećana efikasnost i zadovoljstvo građana. Također je formirana online zdravstvena mreža. U Norveškoj se politika informatizacije počela provoditi još 1982. godine kada je donesen prvi IT dokument kojim su se elektronizirale mnoge usluge i osnažila informatizacija uprave. Danas je Norveška u samom vrhu zemalja koje se koriste elektroničkim sredstvima za pružanje javnih usluga. Tako je, primjerice, internetska stranica MyPage, koja nudi više od 200 elektroničkih usluga, 2007. dobila europsku nagradu za pružanje inovativnih javnih usluga. Na MyPageu Norvežani mogu promijeniti adresu, podnijeti zahtjev za porezne kartice, obavijestiti Norvešku poštu o promjeni adrese, promijeniti liječnika, urediti karticu zdravstvenog osiguranja, vidjeti podatak o očekivanoj mirovini, ili pak pregledati informacije o potpori te pronaći informacije o imovini.

Potencijalna opasnost

Hakerski napadi i nestanak privatnosti
Informatizacija uprave u prvom je redu okrenuta ležernoj, transparentnoj i jeftinoj interakciji između vlade i građana, vlade i tvrtki te povezanosti među vladama. No unatoč svim odlikama informatizacije mnogi razmatraju i potencijalne rizike njezine implementacije poput utjecaja na ekonomske, socijalne i političke faktore te mogućnost hakerskih napada. Budući da će povećanjem i unapređenjem informatizacije građani morati puno više biti u interakciji s državnom upravom, postoji i mogućnost smanjene privatnosti građana.