Finci se igraju pravoga biznisa, Hrvati vode početničke bitke

Novi "finski koncept obrazovanja" od kraja prošle godine Rovio aktivno izvozi Novi "finski koncept obrazovanja" od kraja prošle godine Rovio aktivno izvozi

Imamo temelje za razvoj proizvodnje računalnih igara: u posljednjih 20-ak godina u nas je razvijeno stotinjak uspješnih računalnih igara, proizvođači se organiziraju u klaster. Nedostaje, međutim, sustavna podrška....

Mogu li u Hrvatskoj proizvođači računalnih igara poput Croteama, Cateia gamesa ili Gamepiresa postati pokretači gospodarskog rasta? U zemlji koja u velikim razmjerima proizvodi sve manje složenih visoko-tehnoloških proizvoda to je pitanje predmet debate.

U Finskoj se, međutim, o tome ne raspravlja. Tamo se više ne razgovara o tome treba li razvijati startupe ili ne. Umjesto toga, traže se odgovori kako uz razvoj uspješnih domaćih studija za razvoj računalnih igara privući one strane da tamo ulažu u razvoj gaming industrije. Finci u proizvodnji računalnih igara vide priliku kakvu su prije vidjeli u proizvodnji mobitela kroz Nokiju.Finska tvrtka Rovio Entertainment, najpoznatija po seriji igara Angry Birds, ima više od 650 radnika i promet veći od 150 milijuna eura. No, ne proizvodi više samo računalne igre. U suradnji s finskom vladom napravila je seriju edukativnih igara temeljenih na likovima iz Angry Birdsa. Taj novi "finski koncept obrazovanja" od kraja prošle godine Rovio aktivno izvozi.

 

63milijarde

eura promet je koji će do 2018. generirati softverska industrija u EU

Usporedbe radi, u Hrvatskoj je zagrebačka tvrtka 32bita, inače autor prve hrvatske računalne igre Sraza, još godine 1999. napravila isto to sa igrom Sunčica. Tako hrvatski pantan Rovia danas ima seriju Sunčica koje djecu putem računala uče o prometu, brojanju, slovima, memoriji, Hrvatskoj itd. Međutim, od "hrvatskog koncepta obrazovanja" ništa. Štoviše, u branši se priča kako je tvrtka 32 bita dobila ponudu iz Finske da tamo radi na jednom projektu. Direktor 32bita Veljko Kukulj nije želio ni potvrditi ni demantirati tu informaciju. Ističe pak da nam je školstvo zastarijelo."Još uvijek tretiramo škole kao zatvore za djecu dok su im roditelji na poslu, a ne kao mjesta gdje bi djeca razvijala svoje potencijale i interese. Potrebna nam je reforma udžbenika i programa", kaže Kukulj.

Koriste iskustvo Disneya
Nije obrazovanje jedino novo područje u kojem je Rovio pronašao mogućnost širenja svojega igraćeg carstva. Rovio vrlo vješto koristi poslovno iskustvo Disneyja. Tako mu 45 posto prihoda dolazi od prodaje igračaka s likovima Angry Birdsa. Nadalje, poput Disneyja radi seriju od 52 cartića na temu iste te igre. Riječ je animacijskom projektu kakvim bi se nekad u Hrvatskoj ponosila Zagrebačka škola crtanog filma, odnosno današnji Zagreb film koji je iznjedrio, primjerice, Profesora Balthazara. Nadalje, Rovio izdaje i knjige, slikovnice, DVD knjige i slične naslove u suradnji s National Geographicom i CERN-om.

Paralelno u partnerstvu sa zainteresiranim institucijama, posebno onim znanstvenim, gradi Angry Birds tematske parkove od Finske, Španjolske i SAD-a pa sve do Kine i Malezije.Podrška finske vlade istraživanjima i razvoju, stvaranje poslovnih inkubatora za proizvođače računalnih igara, financijska pomoć toj industriji i uspjeh koji je doživio Rovio utjecali su da je druga finska tvrtka Supercell lani privukla najveće ulaganja u gaiming industriji na svijetu. Tvrtka iz Helsinkija, koja je razvila popularnu iPhone i Android igru Clash of Clans, lani je iz Japana dobila investiciju od čak 1,5 milijardi dolara za 51 posto udjela u vlasništvu. Japanski telekom SoftBank i proizvođač igara GungHo u tu su investiciju ušli uz najavu da od Supercella žele napraviti novi Nintendo. Inače, Supercell je već veći od Rovia. Godišnji prihod vlasnika Angry Birdsa Supercell inkasira na kvartalnoj razini.Finske pokretače gospodarstva prepoznala je i Europska komisija.

 

48milijuna

radnika zapošljavat će softverska industrija u EU do 2018. godine

Neelie Kroes, potpredsjednika EK, nedavno je u društvu šefa marketinga Rovija Petera Vesterbacka istaknula proizvodnju računalnih igara kao propulzivan dio softverske industrije koju EU vidi kao strateški važnu. Kroes je predstavila istraživanje, koje je za Komisiju napravila tvrtka Gigaom Reserach, a po kojem će do 2018. softverska industrija u EU generirati promet od 63 milijarde eura, što je više od ukupnog hrvatskog BDP-a, i zapošljavati 4,8 milijuna radnika, što je dovoljno da se zaposli polovica nezaposlenih mladih ljudi ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj EU."U svijetlu rasta nezaposlenosti mladih, razvoj softvera, posebno mobilnih aplikacija, ističe se kao industrija u kojoj EU može postati svjetski lider", kaže Kroes koja dodaje da je riječ o sektoru koji će u kratko vrijeme povećati svoj obujam za tri do četiri puta.

Udružuju se u klaster
U Hrvatskoj, temelji za razvoj proizvodnje računalnih igara, kakve iščekuje EU već postoje. U posljednjih dvadesetak godina u nas je razvijeno stotinjak uspješnih računalnih igara od kojih desetak većih. Uz 32 bita, neizostavni su veterani industrije stručnjaci iz zagrebačkog tima Croteama, koji je napravio svjetski najpoznatiju hrvatsku računalnu igru Serious Sam. Posljednjih nekoliko godina u razvoj je snažno ulagao i tim Gamepires, navodno je riječ o višemilijunskoj investiciji, koji je razvio računalnu igru Gas Guzzlers. Na tržištu je još niz većih timova poput Ocean Medije i Dreamatrixa te niz samostalnih proizvođača igara poput najpoznatijeg domaćeg programera Tomislava Uzelca, koji je razvio i prodaje vlastitu igru Unity of Command.No, svi kao primjer kako bi se taj biznis trebao razvijati ističu riječki tim Cateia games. Taj je tim krenuo u izradu takozvanih casual igara koje se takoreći mogu raditi na pokretnoj traci. Njihova tvrtka K.I.D. lani je napravila 11 novih računalnih igara koje su sve prodane u inozemstvo. Cateia games je imao promet od dva milijuna kuna, stabilnu neto dobit od 400 tisuća kuna i 12 zaposlenih.

 

1,5milijardi

dolara najveće je lanjsko ulaganje u gaming industriji, privukla ga je finska tvrtka Supercell

Za razliku od primjera iz drugih industrija, gdje je politika osnivala klastere kako bi povezala poduzetnike, proizvođači računalnih igara sami su se počeli organizirati u svoj klaster.Andrej Levenski, tehnički direktor Gamepiresa, kaže da su okupili devet domaćih proizvođača igara. "U posljednjoj smo fazi priprema za osnivanje klastera proizvođača računalnih igara jer sada imamo dovoljno primjera koji pokazuju da Hrvatska može razviti vlastitu proizvodnju računalnih igara i s tom industrijom konkurirati na svjetskom tržištu", kaže Levenski.Krešimir Špes, tehnički direktor Cateia gamesa, kaže da je cilj razmijeniti iskustva, kontakte pa čak i pronači prostor za suradnju. Objašnjava da je u ovu proizvodnju računalnih igara danas jednostavno ući. "Treba vam sto tisuća kuna, tim stručnjaka, povoljan a moćan alat za izradu računalnih igara poput Unity 3D-a i dva do tri mjeseca za izradu prve, jednostavnije igre", pojašnjava Špes.Dodaje da je sve ostalo danas tu, uključujući globalne trgovine računalnim igrama. Mobilne se igre, objašnjava, danas mogu prodavati putem App Storea i Google Playa, one za PC preko Steama itd. 

Prva škola za game dizajn

Preko Machine u biznis

Čak ni edukacija više nije problem: lani je osnovana prva hrvatska škola za game dizajn Machina. Pokrenuli su je prijatelji Lovro Nola i Nikola Jokić koji žele postati ne samo obrazovni centar domaće gaming industrije već i ponuditi uslugu prvog publishera za svoje učenike. "Želimo im ponuditi investiciju vremena, znanja i novca kako bi postigli uspjeh", zaključuje Nola.

Rovio u brojkama

150 milijuna eura prometa

650 radnika

45 posto prihoda od prodaje igračaka s likovima Angry Birdsa

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!