E-poslovanje ne traže više samo banke i telekomi

Autor: Bernard Ivezić , 17. listopad 2012. u 22:00
Filip Glavan/PXL

Na 10. europskoj konferenciji o poslovnim procesima istaknuto je kako je porazno što su nas po konkurentnosti pretekle države trećeg svijeta poput Ugande i Perua.

Banke i telekomi više nisu jedine kompanije koje restrukturiraju svoje poslovne procese kao što je to bio slučaj posljednjih pet do šest godina, tvrdi konzultant AT Kearneya Filip Glavan.

Na jubilarnoj 10. europskoj konferenciji o poslovnim procesima, kojoj je Poslovni dnevnik medijski pokrovitelj, istaknuo je da je pristupanje EU potaknulo sređivanje poslovnih procesa i u drugim industrijama uporabom informacijskih tehnologija: e-poslovanja i e-računa. "To je pokazatelj da se dio hrvatskoga gospodarstva trudi prilagoditi činjenici da će za godinu dana biti izloženi mnogo većem tržištu i konkurenciji", kaže Glavan. Dodao je da je porazno za hrvatsko gospodarstvo što Hrvatska na ljestvici konkurentnosti nastavlja kliziti te je sad na 81. mjestu. Prestigle su nas i zemlje poput Ugande i Perua, koje se inače percipira kao zemlje trećega svijeta, a od zemalja Europske unije iza Hrvatske je još samo Grčka.

"Nitko iz vlasti ne govori o nužnosti reformi u inovacijama, odnosno potrebi poticanja malih poduzeća da postanu inovativnija gdje postoje prokušani scenariji poput onog u Finskoj, Izraelu i Estoniji, koji su prije poticali inovacije u ICT-u, a danas sve više u biotehnologiji", kaže Glavan. Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, naglasio je da 81. mjesto znači da svaki hrvatski poduzetnik trči na tržištu s jednim švicarskim poduzetnikom, ali dok švicarski ima kilogram, hrvatski poduzetnik nosi na leđima vreću tešku 81 kg. "To je velik hendikep s kojim se moramo nositi i koji nema više čak ni Makedonija, a rješenja postoje i kriju se u inovacijama. Nitko ne može reći da je potencijal za inovacije mali, posebno ako znamo da danas svatko od nas ima u džepu mobitel koji je po procesorskoj snazi jači od prve rakete koja je čovjeka poslala na Mjesec", kaže Majetić.

Ističe da imamo 300.000 obrta, obiteljskih gospodarstava i malih i srednjih tvrtki i kad bi im se stvorili uvjeti da zbog više inovacija i time konkurentnosti moraju zaposliti po jednu osobu, Hrvatska bi riješila problem nezaposlenosti. To se može dogoditi samo ako se mali i srednji poduzetnici specijaliziraju. Vjeran Strahonja, dekan Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, kaže da je to danas teško izvesti, jer specijalizacija je skupa, a sustavno smo kao društvo uništavali vlastitu proizvodnju i industriju. "Jako smo konkurentni u dostupnosti, infrastrukturi, vještinama i edukaciji, a slabi u primjeni. Tu ima mnogo prostora za inovativnost i u državi i u gospodarstvu", zaključuje Strahonja.

Klasteri

Propala inicijativa

Davor Majetić iz HUP-a kaže da je prije pet do sedam godina bilo popularno ići u klastere, ali je ta inicijativa loše završila zbog dva problema. Tvrtke koje su se udruživale u klastere nudile su iste usluge i bile orijentirane samo prema domaćem tržištu pa im udruživanje nije donijelo dodanu vrijednost. "S druge strane brodogradnja je primjer najboljega klasteriranja. No tamo se nije razmišljalo o tome da je taj klaster konkurentan koliko i njegov najslabiji dio pa je naša brodogradnja u svjetskim razmjerima nekonkurentna", zaključuje Majetić.

Komentirajte prvi

New Report

Close