Dok HTZ traga za najboljim rješenjem kako u Hrvatskoj potaknuti stvaranje 50 destinacijskih menadžment kompanija zacrtanih strategijom razvoja domaćeg turizma, zagrebačka tvrtka iTurus sum, u koju je država uložila više od milijun eura kako bi razvila softver i poslovne procedure za upravljanje turističkim destinacijama bezuspješno pokušava prodati plod tog razvoja. Štoviše, čini se da će prije prodaju ostvariti u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Žarko Vorkapić, suvlasnik iTurus suma kaže da su već bili pred zaključivanjem dva ugovora u Bugarskoj, ali su oni stopirani nakon što je tamo pala vlada.

Previše teoretičara

“Naše tržište su mediteranske zemlje poznate po tome da na svakoj destinaciji imaju mnoštvo malih obiteljskih turističkih agencija koje su zbog interneta turisti počeli preskakati pri planiranju odmora, ali s našim rješenjem oni postaju nositelji ponude na destinaciji i u velikoj su prednosti u odnosu na servise poput Expedije, jer u dušu poznaju poznaju destinaciju što netko iz Londona ne zna i ne može znati”, pojašnjava Vorkapić.

Dodaje da su do sada napravili dva uspješna pilot-projekta u Vukovaru i Bolu. U tome su im podršku dali Bicro, Hamag i Ministarstvo turizma. O tome je li i HTZ dao podršku, Vorkapić nije bio razgovorljiv. Drugi suvlasnik, Nenad Štancl, koji je ujedno direktor tvrtke iTurus sum, umjesto toga naglašava da je u njihovom slučaju država bila pozitivan igrač, dok se privatni sektor prema ideji destinacijskog menadžmenta drži rezervirano.

Navodi da je agencija Adria Tours Bol uspjela zahvaljujući njihovom konceptu produljiti sezonu i značajno narasti. Stanko Kvesić, suvlasnik te agencije kaže da su sa šest narasli na 60 zaposlenika, što sezonskih što stalnih, te smještajne kapacitete povećali sa sto na 300 kreveta. “Rješenje koje smo pokušali uvesti je odlično zamišljeno, ali ga je teško provesti u praksi s obzirom da ni nakon prezentacija lokalnoj upravi i turističkoj zajednici nismo ga uspjeli u cijelosti primijeniti u praksi”, kaže Kvesić.

Dodaje da je on stoga sam primijenio dio koncepta koji mu je omogućio da privuće više turista i bolje kroji i planira ponudu. Slično tvrdi i Zrinka Šesto, voditeljica agencije Danubium tours iz Vukovara, koja ističe da je u Hrvatskoj mnogo teoretičara destinacijskog menadžmenta, ali ga u praksi radi tek rijetki.

Nema koordinacije

“Najveći problem destinacijskog menadžmenta je što država u praksi ne surađuje s privatnim sektorom u turizmu, djelom i stoga što je HTZ trenutačno preokupiran sam sa sobom i reorganizacijom”, tvrdi Šesto. Navodi tako da oko Vukovara te Srijemu i Baranji djeluje barem pet ureda turističke zajednice koji se međusobno ne koordiniraju. Dodaje da su ih, kad su krenuli s radom, iz HTZ-a odmah etiketirali kao “nelojalnu konkurenciju” i da je sreća što su danas fokusirani sami na sebe, a ne na njih.

“Mi smo kao destinacijska agencija u vukovarskom kraju postigli svoj maksimum i nama je sada potrebno da dobijemo podršku države i njenih institucija kako bi mogli privući više gostiju, a umjesto toga nailazimo na prepreke”, kaže Šesto. Nedavno su, tvrdi, predstavnici TZ Vukovar bili u Parizu na Sajmu vojnog turizma, ali njena agencija Danubium tours, koja organizira turu “Putevima vukovarskih branitelja” i ima brošure koje bi tamo rado prezentirala, za to je saznala tek naknadno. Slično se, dodaje, ponašaju u državnim tvrtkama.

Značajno ulaganje

“Treću godinu kako smo organizirali turu Traminac Express u berbu u Iločke vinograde s tri vagona iz Zagreba HŽ nam je naprasno povećao cijenu prijevoza s 24 na 48 tisuća kuna, tako da smo odustali od tog aranžmana iako je interes bio golem. A onda su nas ove godine nazvali da nam isti uslugu sad mogu ponuditi za 12 tisuća kuna”, kaže Zrinka Šesto i pita se o kakvom strateškom pristupu razvoju turizma, a time i destinacijskom menadžmentu, onda možemo uopće govoriti. I Šesto i Stanko Kvesić iz agencije Adria Tours Bol kažu da bi im dobro došlo da su mogli uvesti i softversko rješenje. No, ističu da za njega nemaju novca, a država im ne nudi načina da to financiraju.

Nenad Štancl iz iTurus Suma svjestan je da u IT rješenje za destinacijski menadžment treba dosta uložiti i da je sad glavna prepreka izvor financiranja. “Prije je glavna prepreka bila siva ekonomija, jer nekima se nije isplatilo da im restoran pokaže promet u travnju, iako ga prije u to vrijeme nisu imali, kad su ionako skrivali dio prometa, ali sada zbog fiskalizacije svi traže nove izvore prihoda pa je to poticaj razvoju destinacijskog menadžmenta”, zaključuje Štancl.

Nove procedure

Ljetovanje s neograničenom količinom besplatnog piva

Ne prodajemo samo softver već cjelokupni koncept destinacijskog menadžemnta, jer kad se krene u takav projekt onda je ključno kvalitetno uvesti nove procedure, pojašnjava Nenad Štancl, direktor Iturus Suma. Kaže da je ideja da se na destinaciji napravi nešto slično onome što postoji na kruzerima. Znači da s jednom karticom možete koristiti različite usluge od različitih ponuđača na određenoj destinaciji. “Na kruzeru, naime, svi sadržaji koje konzumirate su u vlasništvu jedne tvrtke koja je ujedno i vlasnik kruzera. No, ono što takav koncept omogućuje je da se principi tržišnog djelovanja koji su izgradile banke, telekomi i trgovci preselimo u turizam. Omogućuje vrlo fleksibilnu kreaciju novih proizvoda i značajno podiže doživljaj koji turisti mogu ostvariti na destinaciji”, kaže Štancl.

Dodaje da to znači da primjerice, možete od Bola napraviti destinaciju na kojoj možete piti piva koliko hoćete i to besplatno, ali u paketu sa smještajem. “Agencija za destinacijski menadžment koja vam je to omogućila vam to možda može ponuditi jer je cijena vašeg aranžmana recimo 1000 kuna dnevno pa trošak pića pokriva na drugim segmentima ponude”, pojašnjava Štancl. Dodaje da je gostu to idealno, jer dobiva sadržaj i ima potpuniji doživljaj destinaciji, dok je vlasniku apartmana to dobro jer mu se produljuje sezona, povećava popunjenost, a zbog povećanja kvalitete usluge koju gost dobiva na destinaciji i on s vremenom može očekivati veći prihod po krevetu.