Do 2030. učestalost vožnje biciklom povećat će se za 50 posto

U strategiji se traži i povećanje izbora za kombinirani gradski prijevoz i puštanje u promet autobusa koji imaju mogućnost da uz putnika prevezu i njegov bicikl U strategiji se traži i povećanje izbora za kombinirani gradski prijevoz i puštanje u promet autobusa koji imaju mogućnost da uz putnika prevezu i njegov bicikl

U strategiji se traži i povećanje izbora za kombinirani gradski prijevoz i puštanje u promet autobusa koji imaju mogućnost da uz putnika prevezu i njegov bicikl.

Iz nizozemskog grada Arnhema, smještenog u istočnom dijelu zemlje u pokrajini Gelderland, dolazi primjer dobre prakse kako biciklističku infrastrukturu kvalitetno integrirati u gradsku. Naime, jedna od njegovih znamenitosti dva je kilometra dugačak biciklistički most koji se na visini od 26 metara proteže preko rijeke Waal i kojim je spojen sa susjednim Nijmegenom. Most svakodnevno koristi i do 6000 biciklista, a pažnju jednako privlači i kao inženjersko postignuće, kao i iz perspektive urbanog planiranja. Naime, na njemu nema semafora i s glavne se ceste na njega dolazi drugim mostovima ili tunelima, dok je na manjim prilaznim cestama jasno označena prednost biciklista koji se s autoceste spajaju na ovaj most.  

Zahvaljujući tome nema kolizija s drugim vozilima, čak i bez obzira na to što se u neposrednoj blizini nalazi autocesta. Jedna od karakteristika mosta je i njegova širina, odnosno prilagođena ograda koja sprječava da se bicikli međusobno sudaraju. Izgrađen je 2004. godine na mjestu postojećeg željezničkog mosta iz 1879. godine kako bi biciklistima omogućio izravan pristup do centra grada i novih stambenih naselja na sjeveru Nijmegena. U tekstovima koji se o ovom mostu mogu pronaći, navodi se i kako prometovanje njime doprinosi osjećaju sigurnosti, što zbog osvijetljenosti, što zbog činjenice da je uvijek dovoljno prometan. Osim što se ovim mostom vrlo lako može doći do centra grada, biciklisti mogu uživati i u pogledu na rijeku Waal bez da budu izloženi buci ili zagađenjima koja proizvode motorna vozila.

 

10,1 posto

bicikala uključenih u promet ima Zagreb, po čemu je šesta europska metropola

Na ovom se području nalaze i dva poznata nizozemska proizvođača bicikala, Gazelle i Vanhulsteijn te nekoliko biciklističkih objekata različite namjene, poput muzeja bicikala Velorama i biciklističkog centra Nijmegen. Regija Arhnem - Nijmegen na različite načine ulaže napore u popularizaciju biciklizma, što je u posljednjih nekoliko godina postalo zajedničkim i jedinim od najvitalnijih europskih trendova. Govoreći o biciklima ne treba izostaviti ni podatak da je europska biciklistička industrija u posljednjih pet godina kreirala 20 tisuća radnih mjesta, a uz odgovarajuće uvjete koje tek treba stvoriti, takve bi se pozitivne brojke u budućnosti trebale udeseterostručiti. Uz biciklističku se industriju i visok potencijal izvoza kvalitetnih proizvoda na strana tržišta vežu i benefiti koje donosi sve popularniji aktivni turizam za kojim sve veći broj turista poseže.  

Cikloturizam u svjetsku ekonomiju na godišnjoj razini donosi oko 44 milijarde eura - pitanje je koliko puta bi ta brojka bila veća da su za njeno povećanje osigurani preduvjeti. Među najvažnijim učincima bicikliranja ipak su oni zdravstveni, pa tako redovita vožnja biciklom značajno smanjuje rizike od prerane smrti uzrokovane srčanim oboljenjima ili onima povezanima s pretilošću. Zdravija nacija manje je opterećenje i za zdravstveni sustav, redovito napominju zagovaratelji zdravijeg i aktivnijeg načina života.

Biciklistički raj
Dodaju li se u cijelu priču i inovacije te razvoj novih proizvodnih tehnologija i metoda, kao i veće kontrole kojima će se eliminirati sumnjivi proizvodi, cijela bi Europa uskoro mogla postati biciklističkim rajem. Do sada se takav epitet vezao uglavnom za nekoliko zemalja. Zagreb je u srpnju ove godine proglašen šestom europskom metropolom po svakodnevnome biciklističkom prijevozu na gradskim prometnicama.  Sa 10,1 posto bicikala uključenih u promet Zagreb ne odudara previše od Berlina koji broji 13 posto, Ljubljane s 12 posto te Helsinkija s 11 posto, ali do prvog mjesta koje drži Kopenhagen s 35 posto udjela biciklista u svakodnevnom prometu tek treba doći.

Kako pokazuje brojač bicikala smješten na Trgu Stjepana Radića oko tri tisuće ljude tom relacijom prođe svaki dan, ali je broj vlasnika bicikala, pogotovo rekreativaca, ipak značajno veći.  Upravo je s ciljem razvoja biciklističke infrastrukture i osnaživanja korištenja ovog prijevoznog sredstva Europska biciklistička federacija (European Cyclists' Federation - ECF) izradila biciklističku strategiju koja je predstavljena u lipnju 2017. godine, prvo u regiji Arnhem - Nijmegen, a nakon toga i u Briselu. Navedenim se dokumentom kod nadležnih tijela EU-a želi potaknuti biciklizam kao rekreacijsku, turističku i sportsku aktivnost, kao i otkloniti i jednu od najčešćih predrasuda - da se radi o nesigurnom načinu prijevoza. 

 

44 mlrd.

eura donosi godišnje cikloturizam u svjetsku ekonomiju

Povećanje sigurnosti
Kako ovaj složeni dokument upozorava, iako je smrtnost biciklista na cesti u osjetnom padu po pitanju povećanja sigurnosti prometovanja biciklom ne radi se jednako mnogo kao na osiguravanju neometanog prometovanja motornih vozila. Stoga je jedan od ciljeva strategije upravo povećanje vidljivosti biciklista i svakodnevnih problema s kojima se u prijevozu susreću. Zatraženo je i povećanje broja gradskih biciklističkih servisa te povećanje izbora za kombinirani gradski prijevoz, ako i puštanje u promet gradskih autobusa koji imaju mogućnost da uz putnika prevezu i njegov bicikl. 

Osigurati bolje uvjete
Kao nužna pretpostavka za ostvarenje zadanih ciljeva, osim većeg angažmana same Unije, istaknuta je kvalitetna biciklistička infrastruktura i pripadajući parkirališni objekti koji bi, prema autorima strategije, trebali biti uključeni u programe financiranja EU, čega bi inicijatori trebali biti gradovi sami. Stoga strategija predlaže udvostručenje ulaganja EU u projekte za biciklizam s 1,5 milijardi eura između 2014. i 2020. godine na 3 milijarde eura između 2021. i 2027. godine, kao i preporuku da treba osigurati uvjete za prometovanje motornih vozila koje neće ići nauštrb pješacima i biciklistima. "U Europskoj biciklističkoj strategiji jasno smo odredili ulogu EU u poboljšanju uvjeta za korištenje bicikla.

Ako se postigne ravnopravnost vožnje biciklom i drugih načina prijevoza učestalost vožnje biciklom mogla bi se povećati za 50 posto te do 2030. godine doseći brojku od 80 milijuna više biciklista svaki dan", kazao je predsjednik mreže europskih biciklističkih staza i projekta Europske biciklističke federacije EuroVelo, Adam Bodor.  S ciljem poticanja zelenog rasta i učinkovite te ekološke mobilnosti do 2030. godine europska je biciklistička strategija odmah predana i Europskoj komisiji (EK) na razmatranje. Kako još nije službeno usvojena, 100 zainteresiranih strana odnosno europske nevladine udruge, gradski uredi te sveučilišta su EK-u uputila otvoreno pismo u kojem traže da se navedena strategija uključi u Program rada Komisije 2018. godine. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve