"Digitalna transformacija će možda izazvati potrese za igrače na tržištu, ali običnim građanima donijet će samo dobro"

Đuro Lubura, izvršni direktor udruge Digitalna Hrvatska/Marko Prpić/PIXSELL Đuro Lubura, izvršni direktor udruge Digitalna Hrvatska/Marko Prpić/PIXSELL

Digitalna transformacija će nam se dogoditi htjeli mi to ili ne. Svaki tržišni igrač u Hrvatskoj mora vidjeti gdje bi se mogao naći u njoj. I o tome mora razmišljati već danas. Jučer bi bilo još bolje.

Istraživanje koje je napravila udruga Digitalna Hrvatska, pokazuje da čak 81 posto građana podržava digitalnu transformaciju zemlje.

Poslovni dnevnik razgovarao je s predsjednikom udruge Đurom Luburom, koji kaže da su građani očito svjesni da je to put do novih radnih mjesta. "Sve tehnološke revolucije dosad pokazale su nam da dok se desetkuju stara, tradicionalna radna mjesta, dotle se otvori znatno više novih, drugačijih i za ljude boljih", kaže Lubura.

Zvuči dobro, ali što to konkretno znači za, primjerice, turizam ili neke druge gospodarske grane?
Hrvatski turizam lani je dosegao rekordne razine. Često se o turizmu govori kao hotelima i sličnom smještaju, a zaboravlja se da polovicu smještajnih kapaciteta čini privatni smještaj. Hoteli su sami po sebi provodili tehnološke revolucije i unapređivali se. Privatni smještaj u tehnološkom smislu to baš i nije radio radili. No, i on je u jednom djelu doživio digitalnu transformaciju. Novi poslovni modeli poput Bookinga i Airbnba omogućili su privatnim, malim iznajmljivačima u Hrvatskoj da povećaju svoju efikasnost i ponude usluge po cijelom svijetu kroz infrastrukturu kakvu su nekad imali samo hoteli. Puno ljudi u Hrvatskoj tako ima izravne koristi od takve digitalne transformaciju turizmu. I ako promatramo samo tu revoluciju možemo vidjeti da su po Dalmaciji none sa 'Zimmer frei' natpisima takoreći iščezle. I da, to je za mnoge bio veliki kulturni šok. No, opet, ne žive li te none danas bolje kad ne moraju na pržećem suncu povlačiti turiste za rukav. Rekao bih da žive bolje. I ne samo one već i mnogi drugi.

Bilo je i prije pokušaja sličnih Bookingu i Airbnb-u, poput Adriatica.neta, ali nisu uspjeli. Zašto? Što se kod nas, kad dođe do digitalne transformacije ne prepoznaje?
Da digitalna transformacija nije lokalna stvar i da će nam se dogoditi htjeli mi to ili ne. Booking i Airbnb skaliraju. Oni su globalna priča. Svaki tržišni igrač u Hrvatskoj mora pronaći za sebe gdje bi se mogao naći u njoj. I o tome mora razmišljati već danas. Jučer bi bilo još bolje. Pogledajte primjer Kodaka i Nokije. Prije desetak godina bili su tržišni lideri. A onda ih je u 10 godina s tržišta izgurao Apple izumom smartphonea. U Kodaku i Nokiji također nisu vidjeli da se događa promjena. Nisu je prepoznali, a i bojali su transformirati jer su mislili da će kanibalizirati tržišne udjele zasnovane na staroj tehnologiji. Ostalo je povijest.

Znači li to da će digitalna transformacija u Hrvatskoj uništiti postojeće tržište i igrače na njemu?
Ne. U digitalnoj ekonomiji ima prostora za većinu igrača sigurno, a za sve ako se transformiraju. Neki će to morati napraviti radikalnije. No, smisao je da digitalna ekonomija postojeći kolač preraspodjeljuje i povećava ga. Tu je najbolji primjer Uber u Hrvatskoj. Prije njega ljudi su se u Hrvatskoj vozili taksijem, ali manje. Pazili su kad će zvati taksi, jer je bio skup. Taksista je bilo manje, usluga je bila lošija. Danas u većim gradovima imate izbor različitih usluga prijevoza. Usluga je vrlo povoljna, korisnik ima mogućnost izravno upozoriti na njezinu kvalitetu, ima veću mogućnost praćenja troškova, više načina plaćanja itd. Ljudi danas doslovno mogu ostaviti auto doma i putovati jednostavnije. No, uvijek postoji mala skupina ljudi kojima to ne odgovara, mala skupina kojoj postojeći sustav pogoduje.

Znači ipak će netko živjeti lošije ako dođe do digitalne transformacije?
Mali broj ljudi koji su sad u povlaštenom položaj doživjet će da se sada drugi mogu izjednačiti s njima jer im tehnologija to omogućava. No, zato će većini biti znatno bolje. Ali treba razumjeti da ta mala skupina ima velik interes i jedina savršeno dobro razumije što će izgubiti ako dođe do digitalne transformacije. Većina, u Hrvatskoj to ne razumije. I onda ta mala skupina bude jako glasna u javnosti i stvara dojam da većina misli isto što i oni. No, to nije točno i naše istraživanje to potvrđuje. Ljudi su siti ovakve situacije. Više od 80 posto građana želi digitalnu transformaciju. Digitalna transformacija će možda izazvati potrese za igrače na tržištu, ali običnim građanima koji samo koriste njihove usluge donijet će isključivo dobrobiti.

Poduzetnici već imaju HGK i HUP, što će im još jedna udruga koja priča isto? Čemu Digitalna Hrvatska?
Kao što sam naveo, u digitalnoj transformaciji se neko tržište mijenja na bolje. To je pozitivno za većinu, a negativno za manjinu koja drži postojeće tržište. To vrijedi i za korisnike i za poduzetnike. Zato, ako okupite većinu i manjinu tržišnih igrača u jednu gransku udrugu, imat ćete tihu većinu koja bi trebala grabiti naprijed, ali ne djeluje. I s druge strane, imat ćete glasnu manjinu koja na ovaj ili onaj način vuče unazad, jer ne želi promjene. Digitalna Hrvatska ima načelno iste interese kao i HGK i HUP i u tom smislu smo partneri. Svi želimo da uvjeti poslovanja u Hrvatskoj budu bolji. No, za razliku od HGK-a i HUP-a mi okupljamo igrače koji čine tihu većinu i dajemo im priliku da budu glasni. Dajemo im priliku da se digitalna transformacija stvarno dogodi.

 

81 posto

hrvatskih građana je za digitalnu transformaciju države

Kako?
Većina ima interes da živimo u prostoru gdje je zrak čišći. Automobili na benzin, dizel i plin zagađuju zrak pa imamo potrebu ubrzano prijeći na veće korištenje električnih automobila. Idemo li prema tom cilju onda trebamo znati da ima mnogo tvrtki koje imaju taj isti cilj. Primjerice, Dok-ing proizvodi punionice za e-vozila i želi ih prodavati. Imamo tvrtke koje bi rado više prodavale električnih vozila. Imamo tvrtke poput Ubera koje bi željele više koristiti e-vozila. Imamo tvrtke koje prodaju struju, a i one koji su zainteresirani proizvoditi struju. No, kako je danas sustav u Hrvatskoj složen potpuno je neisplativo graditi e-punionice. Cijene e-automobila su visoke, struju mahom uvozimo, a ako želite proizvoditi struju nailazite na hrpu prepreka. Mi smo stoga okupili tvrtke poput Dok-inga i Ubera te radimo na inicijativama da se ti problemi riješe.

Zašto bi Uber to želio?
Zato što sve ide prema električnim vozilima. Danas, kad bi Uber u Dubrovnik želio dovesti sto e-vozila to ne bi mogao, jer nema mreže punionica koje bi to podržale. Isto je s turistima koji koriste e-vozila. I oni bi bili u problemu. Tako i Uber i Dok-ing imaju interesa promijeniti postojeće zakonodavstvo u Hrvatskoj.

Zašto su e-punionica neisplative?
Zato što poduzetnik koji želi postaviti e-punionicu treba uložiti stotine tisuća kuna. Priključna naknada za spoj na HEP-ovu mrežu je nerazumno velika. Punionice se na grade, a onda zbog malog broja punionica nema dovoljno korisnika kako bi one bile isplative i tako se zatvara začarani krug pa u tom području ne vidimo pravu digitalnu transformaciju. Udruga Digitalna Hrvatska tu je da lobira kako bi se štetni propisi koji su doveli do ove situacije promijenili. Ti propisi su štetni, jer e-punionice bi trebale biti strateška infrastruktura za Hrvatsku s obzirom da od nje koristi će imati svi građani. Eto to vam je jedan primjer kako se možemo digitalno transformirati.

Kad se priča o infrastrukturi obično je to samo priča o telekomima. Gdje je kod njih prostor za transformaciju?
Da, telekomi su jako svjesni te činjenice. Mi smo okupili dio tihe većine, Tele2, te počeli raditi na tome da se prepozna da bez 5G mreže neće biti digitalne transformacije. Bez te tehnologije neće biti pametnih luka i brodova, pametnih automobila, pametnih tvornica itd. Tehnologija 5G prva je koja briše razliku između fiksnih i mobilnih mreža. No, kad gledamo Hrvatsku u njoj 5G-a neće moći biti sve dok OiV ne izgradi nacionalnu međugradsku optičku mrežu. Sva tri mobilna operatera trebaju optiku do svake bazne stanice da bi mogli ponuditi 5G. No, nisu samo telekomi zainteresirani. To treba lukama, Rimcu, Uberu, startupima koji nude pametne uređaje poput Bellabeata itd. Mislim da su nositelji vlasti na svim razinama zainteresirani da građani bolje žive i da im trebaju primjeri najbolje svjetske prakse.

A što ako je interes većine možda skuplji od interesa manjine koju okupljate?
Nije. Već postoji statistika koja to pokazuje. Ulazak trećeg mobilnog operatera na tržište srušio je cijene do te mjere da građani i gospodarstvo od toga dnevno štede 3-5 milijuna kuna. Usto, najnovija istraživanja pokazuju da su sva tri operatera u Hrvatskoj u vrhu u Europi po kvaliteti mobilnih mreža. To je rezultat toga što se većina čula i što su interesi građana i biznisa stavljeni u prvi plan. Veća konkurencija dovela je do nižih cijena i boljih usluga u telekomunikacijama. Tako je i u prijevozu, kako je pokazao Uber, a tako bi trebalo biti i u e-mobilnosti.

Ali to se nije dogodilo u fiksnim komunikacijama, a optika koju spominjete je u tom segmentu?
Da, jer se optika nije izgradila. Moramo je graditi. DESI indeks pokazuje da imamo najskuplju i najlošiju fiksnu telekom infrastrukturu u Europi. Tamo nema puno konkurencije, a u mobilnim mrežama gdje konkurencije stanje je suprotno. Država zato treba prionuti i realizirati projekte gradnje optičke infrastrukture. Premijer je hrabro preuzeo čelnu funkciju kroz predsjedanje i osnivanje Vijeća za digitalnu informacijsku infrastrukturu. Mislim da je to dobar pomak naprijed.

Ali osim za određene skupine, poput privatnih iznajmljivača, nekih tvrtki i slično, da li bi od digitalne transformacije bilo financijske koristi i za građane, a posljedično i tvrtke?
Istraživanje Ekonomskog instituta pokazalo je da bi Hrvatska, krene li u digitalnu transformaciju, mogla ubrzati rast BDP-a za 10%. Lani smo očekivali rast BDP-a od 3,2% što je triput manje. Čak ni to očekivanje nismo dosegli, jer stvari radimo na stari način i kočimo digitalnu transformaciju. To treba mijenjati.

Osim rasta konkurencije na tržištu, a pričamo i o globalnoj konkurenciji, i s digitalnom transformacijom govorimo o globalizaciji. Zašto je to za Hrvatsku dobro?
Kod nas su se neki opekli s domaćom Adriaticom.net, a onda su došli strani Booking i Airbnb koji su se pokazali uspješnima. No, nisu uspješni zato što su strani i veliki. Imamo i hrvatskih tvrtki koje su prepoznale zašto su te tvrtke uspješne i prilagodile se. To je primjer domaćeg Rentlyja. U drugim područjima imate Rimca, Bellabeat, Microblink, Nanobit... Znači, imamo primjera gdje su naše tvrtke uspjele kroz globalizaciju. Ključ je u tome da se ne bojite globalizacije i konkurencije, da iskoristite ono najbolje i shvatite da vam tržište može biti cijeli svijet. U Hrvatskoj se, nažalost, ide suprotnom logikom, onom koja polazi od straha i zatvaranja, a jedan od rezultata toga je da imamo ogromne poreze, najveća davanja na plaće i vidimo da značajan dio gospodarstva ide iz neuspjeha u neuspjeh, jer ne provodi digitalnu transformaciju. 

Tržišno natjecanje - ključ napretka

I Agrokor je pokazao što znači raditi lokalno, zatvoreno, bez transformacije i s oskudnim tržišnim natjecanjem. No, nije izuzetak. Tvrtke u Hrvatskoj ne prepoznaju prednosti tržišnog natjecanja?
Tržišno natjecanje je ključ svega, bez njega nema napretka. Kad se morate natjecati, morate ulagati u infrastrukturu, R&D, tržišni proboj... Pogledajte kako su plaće u IT-u visoke. To je rezultat tržišnog natjecanja. Da su te tvrtke bile zatvorene, radile lokalno ne bi imale prihode i izvoz koji imaju, a posljedično ni potrebu za IT stručnjacima. Iz te potrebe narasle su i cijene njihovih plaća. To je dobar recept za rast plaća u RH.

Komentari (1)
  • trader
    trader 20:01 19.3.2018.

    Da narodu daju 1 euro svaki piut kada osnuju nekakve digitalne udruge ili pametne Hrvatske svi bismo već bili bogati. Ovako oni i dalje pričaju a narod kopa po kontejnerima. Zato digitalna revolucija je dobra ali prvo dajte narodu da se najede, a poslije ćemo prilati o revolucijama uz mezu.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve