Digitalizacija otvara prilike

Hrvatska softverska industrija svojim znanjem i proizvodima može biti konkurentna Hrvatska softverska industrija svojim znanjem i proizvodima može biti konkurentna

Hrvatski izvoz softvera čini samo 0,2% svjetske softverske potražnje. Da ga povećamo za pet puta i dalje bismo bili minorni za svijet.

Mali izvoznici softvera rano su shvatili da korisnike treba tražiti u inozemstvu i zato su danas uspješni, jer Hrvatska je mala bara puna velikih krokodila, izjavio je na IBM Solution Summitu 2013. u Poreču član udruge domaćih softverskih izvoznika CISEx-a Dražen Oreščanin.

 

60posto

direktora izravno će komunicirati s korisnicima tvrtke

Rekao je da ne zna postoji li u Hrvatskoj tvrtka koja može napraviti ERP poput SAP-a ili pak mainfraime poput IBM-a. Čini mu se da se to ovdje ne može jer je preskupo."Ipak, hrvatska softverska industrija može svojim znanjem i proizvodima biti konkurentna na svjetskom tržištu u drugim segmentim jer to je tržište jako veliko,  samo treba pronaći korisnike, odnosno nišu", kaže Oreščanin.Hrvatski izvoz softvera čini 0,2 posto svjetske potražnje za takvim proizvodima i uslugama i zato postoji golem potencijal rasta, istaknuo je. I da povećamo izvoz za pet puta, u svijetskim razmjerima još bismo bili minorni, iako bi lokalno to bilo i te kako respektabilna brojka.IBM je u novom godišnjem istraživanju o stavovima menadžera o poslovnoj transformaciji zaključio da menadžment kao prioritet pri odlučivanju ističe mišljenje korisnika.

Čak 60 posto direktora planira izravno komunicirati s korisnicima tvrtke i povratnu informaciju uzeti u obzir pri kreiranju poslovnog plana. To je porast od 43 posto u odnosu na broj menadžera koji to već rade. Zbog tog trenda, objašnjava direktor IBM-a Hrvatska Damir Zec, tvrtke skupljaju sve više podataka, koji postaju najvažnija tema ne samo u informatici već u poslovanju uopće.

U idućih deset godina očekuje da će se broj podataka povećati za 44 puta. Nevjerojatan je podatak da je 80 posto svih podataka danas nestrukturirano. To znači da ih se ne može jednostavno pretražiti i uspoređivati. Oreščanin navodi da opća digitalizacija utječe na to da se otvaraju nove niše, koje do prije samo pet godina nisu postojale. "Nove prilike omogućuju kontinuiran rast prihoda, to je jedan od razloga zašto je softverska industrija jedna od rijetkih u Hrvatskoj koje bilježe rast", zaključuje Oreščanin.

Izvoz težak 1,1 mlrd. kn

Promet softveraša dosegnuo 4.98 mlrd. kn 

Tvrtka Astra poslovni inženjering objavila je analizu hrvatske softverske industrije za prošlu godinu po kojoj je softver 11. najvažniji izvozni proizvod s 1,1 milijardu kuna ostvarenih od prodaje izvan Hrvatske. Usporedbe radi, domaći proizvođači softvera prije tri su godine izvezli softvera za 744,2 milijuna kuna. Lani je pak samo suficit Hrvatske od izvoza softvera iznosio 657,3 milijuna kuna. Ukupan promet softverskih tvrtki dosegnuo je pak 4,98 milijardi kuna uz 9709 zaposlenih.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!