Digitalizacija nam je problem

Autor: Bernard Ivezić , 03. srpanj 2018. u 14:07
Krešo Antonić iz Ministarstva i Tonko Obuljen iz Hakoma, Sandra Šimunović / Pixsell

Uskoro ulaganje dijela od 200 mil. eura u pristupnu mrežu.

Dok su Japanci još lani predstavili plan kako očekuju da će izgledati njihovo Društvo 5.0, u Hrvatskoj se još nije napravilo ništa slično i to postaje sve veći problem, čulo se na konferenciji “Indeks digitalizacije – potencijal i prepreke bržem rastu” u ponedjeljak na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na konferenciji koju su organizirali Ekonomski institut te fakulteti iz Rijeke, Zagreba i Varaždina, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva nabrojio je niz dokumenata koje je Vlada usvojila u području digitalizacije.

Ne znamo što je blockchain

No, dekan Fakulteta organizacije i informatike Neven Vrček rezultate Vlade ilustrirao je s dva primjera.

“Godinama pričamo o primjeni elektroničkog potpisa. Činjenica je da u Hrvatskoj još uvijek ne koristimo elektronički potpis, a tehnološki on je već zastario budući da se pojavio blockchain”, kaže Vrček. Dodaje da dok su neke države objeručke prihvatile blockchain i rade na njegovoj primjeni, mi u Hrvatskoj ne znamo kako bismo tome uopće pristupili. Ističe da je slična situacija i s e-računom. Navodi da je radio na njegovom razvoju u Hrvatskoj s Damirom Sabolom. “Bili smo pioniri u toj tehnologiji, ali situacija je slična elektroničkom potpisu. U Hrvatskoj nam je nužan jači razvoj javnih usluga i fokus na tehnologiju, ali to se ne može bez političkog fokusa”, kaže Vrček. Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture kaže da je glavni razlog loše pozicije Hrvatske po DESI indeksu, koji promatra stupanj digitalizacije, loš plasman u povezivosti, telekomunikacijama, te niska potražnja za uslugama, odnosno slabo korištenje interneta i visoke cijene. “Ako nemate potražnju možda je to stoga što nema ni adekvatnih cijena pa mislim da tu ima prostora za pomak i da regulator reagira. Treba nam i više ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu”, kaže Antonović.

Cijene kao vječna tema

Dodaje da je Hrvatska ispregovarala 200 milijuna eura subvencija s Europskom komisijom i da sada ta sredstva treba ugovoriti i povući, te da se do 2023. moraju vidjeti rezultati. Antonović kaže da je to važno i zbog širenja 5G tehnologije te da će stoga Hrvatska sad ići prema tome da definira ciljeve gigabitnog društva.

“Prvi dio od tog novca trebao bi se uskoro početi koristiti, posebno za pristupnu mrežu, dok je drugi program, za agregacijsku infrastrukturu, koja će povezati sve gradove Vlada donijela u travnju i njime će se stvoriti nova jezgrena mreža koja će povezivati gradove i omogućiti 5G”, kaže Antonović. Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hakoma kaže da su cijene telekom usluga vječna tema zbog usporedbe s kupovnom moći. No, regulator ne može smanjivati maloprodajne cijene već ih samo povećavati.

“Mi ne reguliramo maloprodajne cijene osim ako ne moramo, a tada je to samo prema gore, ne dolje. No, možemo potaknuti razvoj kroz konkurenciju koja bi mogla utjecati na smanjenje cijena. Ali, telekomunikacije nisu otok, nego dio cijelog gospodarstva i zato mislim da je volja za promjene najvažnija”, zaključuje Obuljen.

Komentirajte prvi

New Report

Close